DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Prirodni resursi drvne mase kao sirovine, zbog sve veće tražnje prouzročene ekspanzijom kapaciteta drvne tehnologije, danas su nedostatni. Da bi se taj nedostatak ublažio, započelo se podizanjem kultura i plantaža. Pretežno su to multiklonske monokulture brzorastućih vrsta drveća, čije drvo po svojim svojstvima odgovara unaprijed određenim konačnim proizvodima. Obzirom da je naša industrija za proizvodnju papira sirovinom najdeficitarnija, najčešće se podižu kulture, odnosno plantaže vrsta drveća čije drvo po svojim svojstvima najbolje odgovara njenim potrebama. Kako je drvo četinjača izgrađeno iz traheida, tj. dugačkih drvnih vlakanaca, čiji je volumni udio o građi drva preko 90%, ono je za papirnu industriju najpovoljnija sirovina. Međutim, ta se sirovina ionako sirovinom deficitarnoj drvnoj industriji, zbog svojih dobrih svojstava koristi, uz veće ekonomske efekte, za izradu građevnog drva, građevne stolarije i ostalih drvnih proizvoda. Zbog toga se kao sirovina za potrebe papirne industrije, pored celuloznog drva četinjača i njihovih pilanskih otpadaka, koristi drvo listača. Kod nas je to drvo bijelih i crnih topola, breze, bijele vrbe, johe i bukve. Papirna industrija zahtijeva drvo kao sirovinu slijedećih svojstava: dugačka drvna vlakanca, mali kut uvijanja fibrila u srednjem podsloju sekundarnog sloja njihovih staničnih stijenki, mali odnos debljine stijenki vlakanaca i njihovog promjera, tzv. Runke l faktor i, ako se radi o drvu listača, veliki udio drvnih vlakanaca u građi drva (lit. 1, 5, 6, 7, 8, 11, 12 i 13). Iako su svojstva drva pojedinih vrsta drveća njihovom genetskom konstitucijom definirana, njihova svojstva unutar populacije ipak variraju. Te varijacije su posljedica promjena u genetskoj konstrukciji dane populacije, uvjetovane evolucijskim procesima, i to prirodnom selekcijom, mutacijama, interakcijama genotipa sa okolinom, migracijama i genetskim driftom, koji je prisutan u malim izoliranim populacijama. Unutar prirodnog areala određene vrste, zbog različitih karakteristika biotopa, pojavile su se lokalne rase, odnosno vrlo izdiferencirane genetske varijabilnosti subpopulacija. Uslijed seksualne reprodukcije unutar svake pojedine subpopulacije dolazi također do vrlo izražene fenotipske i genotipske izdiferenciranosti individua, koji čine tu populaciju. Do varijacija u svojstvima određene vrste drva dolazi i tijekom ontogenetskog razvoja svake individue. U svakom se stablu u prvim godinama života formira juvenilno drvo, a kasnije starenjem i daljnjim debljinskim rastom s vanjske strane juvenilnog drva nastaje zrelo i prezrelo drvo. Zone juvenilnog, zrelog i prezrelog drva međusobno se po svojstvima znatno razlikuju. Naposljetku, do varijacija svojstava određene vrste drva dolazi i zbog antropogenog faktora, tj. djelovanja čovjeka na individue uzgojem i uređivanjem sastojina. Navedene varijacije svojstava drva određene vrste daleko su manje od razlika između vrsta. Da bi se dobila drvna sirovina s najpoželjnijim svojstvima danas se vrši oplemenjivanje drva kao izvora sirovine raznim metodama, kao što su metode selekcioniran]a i hibridizacije, a superiorni se individui multipliciraju i zatim uzgajaju, podizanjem njihovih kultura, odnosno plantaža. |