DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Tabela 2 Analiza varijance za totalne visine uzgojenih potomstava Lokalitet: Lisičine, Voćin Izvor Stupnjevi Suma Sredina varijabiliteta slobode kvadrata kvadrata F Polusrodnici 17 100639,4 5919,9 1,892* Blokovi 3 138094,8 46031,6 Pogreška 51 159539,4 3128,2 Ukupno 71 398273,6 Lokalitet: Crni jarci, Đurđ e v a c Izvor Stupnjevi Suma Sredina varijabiliteta slobode kvadrata kvadrata F Polusrodnici 17 67500,6 3970,6 2,744** Blokovi 3 2370,4 790,1 Pogreška 51 73796,4 1447,0 Ukupno 71 143667,4 tički opravdane razlike su dobivene u 8 slučajeva na nivou od 5%, te u 12 slučajeva na nivou od 1%. Statistički značajne razlike među polusrodnicima iste subpopulacije ukazuju na činjenicu, da unutar pojedinih subpopulacija crne johe postoji također vrlo značajna genetska izdiferenciranost na nivou familija. Vrlo izraženu genetsku unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost kod crne johe utvrdili su u svojim istraživanjima i drugi autori (Komlenovi c i Krstinić, 1987). Iz tabele 3, te grafikona 1 je vidljivo, da je izračunata genetska dobit na bazi fenotipske selekcije vrlo mala (AG = 6,3%) i značajno je manja od stvarno dobivene, izračunate na bazi uzgojnog potomstva na dva lokaliteta (AG = 38,2"(l). Razlog tome je u činjenici, što su putem višekratnih proreda u sastojinama crne johe eliminirana sva minus stabla, čime je selekcioni diferencijal smanjen, uslijed povećanja prosječne vrijednosti za visine populacije u kojoj je vršena selekcija. Zbog toga što je nasljednost računata preko potomstava uzgojenih samo od plus stabala, a ne i od prosječnih i minus stabala, dobiveni genetski heterogenitet u potomstvu je smanjen, odnosno izračunata nasljednost je umanjena, a što je također utjecalo na smanjenje izračunate genetske dobiti. Dobiveni stvarni pokazatelji genetske dobiti mogu se objasniti činjenicom, što su selekcionirana plus stabla pripadala i različitim subpopulacijama crne johe sa područja Podravine, čime je u potomstvu došao do izražaja povećan genetski heterogenitet. Prosjek uzgojenog potomstva je visok zbog genetske superiornosti selekcioniranih plus stabala, što je postignuto primjenom relativno strogih kriterija selekcije (x > x + 2s, intenzitet selekcije je 2,5%), te zbog kontrolirane oplodnje u sjemenskoj plantaži među isključivo fenotipski superiornim stablima, što je osigurano dobrom prostornom izolacijom klonske sjemenske plantaže. 265 |