DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 200 <-- 200 --> PDF |
je dio naših šumara i posjetio. No kako se kod nas radi o posve drugačijim tipovima šuma i gospodarenja (ograničimo li se samo na Slavoniju), morat ćemo tražiti vlastita rješenja. Šumarski muzej u Bošnjacima imat će ne samo povijesno- muzejsku ulogu, nego također i kulturnu, turističku i, što je naročito značajno Zgrada muzeja pod skelama — pogled s južne strane — edukativnu. Mnoge školske, studentske i stručne ekskurzije navratit će u nj da se upoznaju ne samo s prošlošću šuma i šumarstva Slavonije, nego i s općim karakteristikama ovih šuma kakve su danas: njihovu sastavu, rastu, životu, podizanju i njegovanju, sječi, transportu, životinjskom svijetu i lovu, upotrebi i preradi drveta, šumskom mjerništvu, zakonodavstvu, publicistici, pa sve do takmičenja sjekača, odraza na umjetnost itd. Dio materijala za buduću muzejsku postavu već je prikupljen i nalazi se pohranjen na raznim mjestima. No sam posao oko njegova odabiranja, evidentiranja, konzerviranja i izlaganja zahtijevat će suradnju većeg broja kompetentnih stručnjaka: muzeologa, arheologa i drugih stručnjaka. Normalno je, da postava muzeja neće biti »stalna i nepromjenjiva«. Ona će se dopunjavati novim izlošcima, pronalascima, saznanjima i idejama. Ako se radovi na adaptaciji nastave u istom tempu, mogli bismo za dvije godine proslaviti otvorenje muzeja. To će vrijeme brzo proći, a pravi »muzejski« posao tek predstoji. Nije dovoljna samo zgrada i eksponati. Treba misliti (i to već sada!) i na opremu: vitrine, izložbene stolove, panoe, fotografije, makete raznih objekata, police, odgovarajuće osvjetljenje... a kasnije će doći i prospekti itd. Kao što se šumarstvo Slavonije može pred svijetom podičiti šumskim sastojinama koje su podizale generacija šumara, tako bismo se jednoga dana morali ponositi i svojim muzejom. A za to će trebati još mnogo rada i suradnje svih nas. Mr. Nikola Segedi |