DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 200     <-- 200 -->        PDF

je dio naših šumara i posjetio. No kako se kod nas radi o posve drugačijim tipovima
šuma i gospodarenja (ograničimo li se samo na Slavoniju), morat ćemo
tražiti vlastita rješenja. Šumarski muzej u Bošnjacima imat će ne samo povijesno-
muzejsku ulogu, nego također i kulturnu, turističku i, što je naročito značajno


Zgrada muzeja pod skelama — pogled s južne strane


— edukativnu. Mnoge školske, studentske i stručne ekskurzije navratit će u nj
da se upoznaju ne samo s prošlošću šuma i šumarstva Slavonije, nego i s općim
karakteristikama ovih šuma kakve su danas: njihovu sastavu, rastu, životu, podizanju
i njegovanju, sječi, transportu, životinjskom svijetu i lovu, upotrebi i preradi
drveta, šumskom mjerništvu, zakonodavstvu, publicistici, pa sve do takmičenja
sjekača, odraza na umjetnost itd.
Dio materijala za buduću muzejsku postavu već je prikupljen i nalazi se pohranjen
na raznim mjestima. No sam posao oko njegova odabiranja, evidentiranja,
konzerviranja i izlaganja zahtijevat će suradnju većeg broja kompetentnih
stručnjaka: muzeologa, arheologa i drugih stručnjaka. Normalno je, da postava
muzeja neće biti »stalna i nepromjenjiva«. Ona će se dopunjavati novim izlošcima,
pronalascima, saznanjima i idejama.


Ako se radovi na adaptaciji nastave u istom tempu, mogli bismo za dvije godine
proslaviti otvorenje muzeja. To će vrijeme brzo proći, a pravi »muzejski«
posao tek predstoji. Nije dovoljna samo zgrada i eksponati. Treba misliti (i to
već sada!) i na opremu: vitrine, izložbene stolove, panoe, fotografije, makete raznih
objekata, police, odgovarajuće osvjetljenje... a kasnije će doći i prospekti
itd.


Kao što se šumarstvo Slavonije može pred svijetom podičiti šumskim sastojinama
koje su podizale generacija šumara, tako bismo se jednoga dana morali
ponositi i svojim muzejom. A za to će trebati još mnogo rada i suradnje svih nas.


Mr. Nikola Segedi