DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 174 <-- 174 --> PDF |
Na kraju knjige dat je iscrpan spisak naše i strane dendrološke literature, što čitaocu može poslužiti za iscrpnije izučavanje ove materije. Rječnik botaničkih termina (kojih ima oko 1000) i spisak skraćenica imena autora navedenih u knjizi upotpunjuju njen sadržaj i pružaju čitaocu odgovarajuće informacije, kao i registri naučnih imena, srpskohrvatskih/ /hrvatskosrpskih, slovenačkih, makedonskih, engleskih, francuskih, njemačkih, italijanskih i ruskih. Koncepcijom i sadržajem, kvalitetnim ilustracijama i visokim tehničkih dometom knjiga predstavlja vrijedno djelo ove vrste. Ove karakteristike omogućava- IZ PRAKSE ZA PRAKSU ju čitaocu da na brz i lak način upozna obrađene vrste alohtone dendroflore. To istovremno omogućuje njeno široko korištenje od strane učenika i nastavnika stručnih škola, studenata i nastavnika fakulteta, gdje se izučava ova materija, kao i stručnjaka za hortikulturu i pejzažnih arhitekata. Pored ovih, knjiga će naći korisnike među brojnim ljubiteljima prirode, naročito onima koji se amaterski bave vrtlarstvom. To su potvrdila i ranija djela iz edicije Priroda Jugoslavije ovog autora za što mu i ovom prilikom izražavamo čestitke. Prof, dr Vladimir Beus UTJECAJ ŠUMSKOGOSPODARSKE OSNOVE PODRUČJA NA OSNOVE GOSPODARENJA GOSPODARSKIM JEDINICAMA Potrajnost prihoda u jednodobnim regularnim šumama je direktno vezana za normalan razmjer dobnih razreda. Budući da se stvarni razmjer dobnih razreda po gospodarskim jedinicama manje ili više razlikuju od normalnog razmjera, to je sve teže postići potrajnost prihoda, pogotovo potrajnost jednakih godišnjih prihoda na nivou jedinice ili šumarije bez većih gospodarskih žrtava. Zbog ovog razloga i veće vjerojatnosti da će se na većim površinama, na više gospodarskih jedinica lakše postići normalan razmjer dobrih razreda, formiraju se šumskogospodarska područja na kojima se bez većih gospodarskih žrtava može lakše postići potrajnost jednakih godišnjih prihoda. Kako se ova materija riješava kroz šumskogospodarsku osnovu područja, njene se odredbe moraju striktno izvršavati. Osnove gospodarenja za pojedine gospodarske jedinice koje odstupaju od odredaba šumskogospodarske osnove područja, moraju se korigirati. Budući da u operativi često dolazi do određenih nesporazuma i ne jasnoća oko utjecaja šumskogospodarske osnove područja na osnove gospodarenja iznijet ću jedan primjer kad se donosi šumskogospodarska osnova područja i jedan primjer kad se donosi osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu. Za šumskogospodarsko područje izrađena je šumskogospodarska osnova područja za razdoblje od 1986—1995. godine. Primjera radi, za gospodarsku jedinicu »X «izrađena je osnova gospodarenja za razdoblje 1983—1992. godine. U osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu »X« određen je etat glavnog prihoda za I/l — 25000 ms. U šumskogospodarskoj osnovi područja za istu jedinicu određen je etat glavnog prihoda za I/l — 15000 m3. Direktnim kompariranjem ova dva etata ne može još zaključiti da li je etat osnove gospodarenja u suprotnosti s odredbama šumskogospodarske osnove područja, jer svako dese |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 175 <-- 175 --> PDF |
togodištc ima svoje etatne mogućnosti. Međutim, ako od etata 25000 m3 kojeg je propisala osnova gospodarenja za razdoblje 1983—1992. god. odbijemo posječenu masu u vremenu od 1983—1985. god. koja iznosi, primjera radi 5000 m3, dakle 25000 — 5000 = 20000 m3, možemo zaključiti da nam je u osnovi gospodarenja za ovu jedinicu ostalo još 20000 m3 koju treba posjeći do 1992. godine. Kako je u šumskogospodarskoj osnovi područja za ovu jedinicu predviđen etat glavnog prihoda za I/l 15000 m3, lako se uočava da je ostatak etata u osnovi gospodarenja veći za 5000 m3 od etata šumskogospodarske osnove područja. Prema tome za ovaj iznos moramo umanjiti etat u osnovi gospodarenja u suprotnom prekršit ćemo odredbe šumskogospodarske os nove područja. Kad se donose šumskogospodarske osnove područja treba prekontrolirati sve osnove gospodarenja i dovesti ih u sklad sa šumskogospođarskom osnovom područja. Najčešće će biti odstupanja kod onih jedinica čije osnove gospodarenja imaju više godina a poklapaju se sa godinama važenja šumskogospodarske osnove područja. Naravno, one gospodarske jedinice, čije osnove gospodarenja imaju isti »KORAK « sa šumskogospođarskom osnovom područja, moraju imati i iste smjernice i šumskogospodarska osnova područja. Da zaključim, kad se donese šumskogospodarska osnova područja, etat u osnovama gospodarenja, kad se od njega oduzmu sječe izvršene u periodu od važenja osnova gospodarenja do godine kad je donesena šumskogospodarska osnova područja, mora biti manji od etata koji je predviđen u šumskogospodarskoj osnovi područja po gospodarskim jedinicama. Evo primjera kad se donosi osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu i kad postoji važeća šumskogospodarska osnova područja čije smjernice važe od 1986—1995. godine. Za jedinicu »Y« donosi se osnova gospodarenja čije smjernice važe od 1991— —2000. godine. Propisani etat glavnog prihoda u ovoj jedinici primjera radi iznosi I/l 10000 m3. Za istu jedinicu u šumskogospodarskoj osnovi područja dakle za razdoblje od 1986—1995. godine propisan je etat glavnog prihoda (opet primjera radi) I/l 20000 m3. Naravno, opet ne možemo direktnim uspoređivanjem ova dva etata zaključiti da li su odredbe osnove gospodarenja u suprotnosti sa šumskogospođarskom osnovom područja. Prvo moramo vidjeti što je posječeno od glavnog prihoda za razdoblje 1986—1990. god. pa to oduzeti od etata šumskogospodarske osnove područja. Ako je u tom razdoblju primjera radi opet posječeno 5000 m3, dakle 20000 m3 — 500Om3 = 15000 m8, znači preostalo je još 15000 m3 drvne mase da se posječe u ovoj jedinici do kraja važenja šumskogospodarske osnove područja. Budući da je osnova gospodarenja za ovu jedinicu do 2000. god. predvidjela za sječu 10000 m3, očito je da se odredba šumskogospodarske osnove područja ne će izvršiti, jer osnova gospodarenja nije predvidjela dovoljno etata. U tom slučaju mora se povećati etat glavnog prihoda u osnovi gospodarenja za 5000 m3 da bi se mogla izvršiti odredba šumskogospodarske osnove područja. U ovom slučaju, kad se donosi osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu, predviđeni etat glavnog prihoda ne smije biti manji od etata glavnog prihoda kojeg je predvidjela šumskogospodarska osnova područja kad se od njega oduzme sječa glavnog prihoda koje su izvršene u toj jedinici od 1986. god. do godine u kojoj se donosi osnova gospodarenja. Iz ova dva primjera očit je utjecaj šumskogospodarske osnove područja na osnove gospodarenja. U prvom slučaju morali smo smanjivati, a u drugom povećati etat u osnovama gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 176 <-- 176 --> PDF |
Do izrade šumskogospodarske osnove područja, predviđeni etat u osnovama gospodarenja mogli smo, unutar desetgodišta, slobodno realizirati kako nam je najbolje odgovaralo, a s izradom šumskogospodarske osnove područja limitirani smo na realizaciju dijela etata do kraja važenja šumskogospodarske osnove, a dio do kraja važenja osnove gospodarenja. U drugom primjeru umjesto 10000 m3 da je osnovom bio predviđen etat od 20000 m3, realizacija ovog etata bila bi 15000 m3 do kraja važenja šumskogospodarske osnove (1995. g.), a preostali dio od 5000 m3 do kraja važenja osnove gospodarenja (2000. g.). Naravno, ovo što je rečeno za etat glavnog prihoda važi i za etat prethodnog nog prihoda i za šumsko-uzgojne radove. Kod prethodnog prihoda ne bi smjelo biti razlike između odredaba šumskogospodarske osnove područja i osnova gospodarenja zbog toga, što se kod prethodnog prihoda svake godine siječe cea. 1 10 predviđenog etata. Kod šumsko-uzgojnih radova treba više računa voditi o neizvršenju nego o prekoračenju šumsko-uzgojnih radova, kad se zna da šumsko-uzgojni radovi predstavljaju trošak radne organizacije. Vinkovci, 3. IV 1991. godine mr. Krajina Martin dip!, inž. šum. GODIŠNJI PLAN GOSPODARENJA Po Zakonu o šumama u čl. 32 stoji, iznimno ako ne postoji mogućnost pravovremene revizije odnosno obnove gospodarske osnove, gospodarit će se u tim šumama na osnovi godišnjeg plana gospodarenja, ali najduže jednu godinu. Dakle, u godini kad nastaje prekid u kontinuitetu važenja gospodarskih osnova, donosi se godišnji plan gospodarenja. Plan se donosi prije nego nastupi kalendarska godina za koju se donosi godišnji plan gospodarenja, na način i u postupku kako se donose osnove gospodarenja. Odredba godišnjeg plana gospodarenja u pogledu sječa, šum. uzgojnih radova kao i radova na zaštiti šuma moraju se striktno poštovati kao i odredbe osnove gospodarenja. Takav plan mora sadržati popis odsjeka s količinama i vrstama radova koji se moraju obaviti u toj godini. U spomenutom čl. 32 dalje stoji da izvršenje godišnjeg plana gospodarenja smatra se prvom godinom izvršenja revidirane odnosno obnovljene osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom. Ovu odredbu je zaista teško razumjeti. Postavlja se pitanje kako je moguće raz dužiti osnovu gospodarenja s izvršenim radovima u godini koja nije osnovom obuhvaćena, dakle s radovima koji su izvršeni izvan perioda za koju važi osnova gospodarenja. Osim toga u godini kad važi godišnji plan gospodarenja mogu se izvršiti neki radovi koje u osnovi ne moramo raditi, pa prema tome neće biti ni planirani u osnovi. Na kraju po isteku osnove vrši se bilans izvršenih radova u odnosu na planirane radove, pa tako isto treba postupiti i kod godišnjeg plana gospodarenja, kako bi se vidjelo što je od planiranih radova izvršeno. Ostaje pitanje kako je to moguće ako se izvršenje godišnjeg plana gospodarenja smatra prvom godinom izvršenja osnove gospodarenja. U gospodarskoj jedinici za koju je donesen godišnji plan gospodarenja kaou jedinicama u prvoj godini važenja osnova gospodarenja čija je izrada u toku, formira se stručna komisija koja odobrava godišnje operativne planove sječe, šum. uzgojnih radova i planova zaštite šuma koji se odnose na ove jedinice. Rad ove komisije je nepotreban i bez svrhe iz slijedećih razloga: |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 177 <-- 177 --> PDF |
Plan sječe je proizišao iz prethodno izvršene doznake, pa ako je ta doznaka bila predviđena osnovom onda je i taj plan sječe regularan i za njegovu realizaciju nije potrebno posebno odobrenje komisije. Međutim, ako je doznaka izvršena izvan propisa osnove odnosno godišnjeg plana gospodarenja onda je takav plan nezakonit i njegovu realizaciju ne može odobriti nikakva komisija. U gosp. jedinici za koju je donesen godišnji plan gospodarenja, plan šum. uzgojnih radova i plan zaštite šuma mogu se izvršiti bez posebnog odobrenja komi sije jer su predviđeni god. planom gospodarenja- U gosp. jedinicama u kojima je u toku izrada osnova gospodarenja planirani šum. uzgojni radovi i radovi na zaštiti šuma ne mogu se izvršiti dok se ne donesu osnove gospodarenja i ove radove ne može odobriti komisija. Na kraju, u šumi se mogu vršiti samo oni radovi koji su predviđeni osnovama gospodarenja, odnosno godišnjim planom gospodarenja. U godini za koju važe odredbe osnove gospodarenja ne može se donijeti godišnji plan gospodarenja. mr. Krajina Martin dipl. ini. šum. |