DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 174 <-- 174 --> PDF |
Na kraju knjige dat je iscrpan spisak naše i strane dendrološke literature, što čitaocu može poslužiti za iscrpnije izučavanje ove materije. Rječnik botaničkih termina (kojih ima oko 1000) i spisak skraćenica imena autora navedenih u knjizi upotpunjuju njen sadržaj i pružaju čitaocu odgovarajuće informacije, kao i registri naučnih imena, srpskohrvatskih/ /hrvatskosrpskih, slovenačkih, makedonskih, engleskih, francuskih, njemačkih, italijanskih i ruskih. Koncepcijom i sadržajem, kvalitetnim ilustracijama i visokim tehničkih dometom knjiga predstavlja vrijedno djelo ove vrste. Ove karakteristike omogućava- IZ PRAKSE ZA PRAKSU ju čitaocu da na brz i lak način upozna obrađene vrste alohtone dendroflore. To istovremno omogućuje njeno široko korištenje od strane učenika i nastavnika stručnih škola, studenata i nastavnika fakulteta, gdje se izučava ova materija, kao i stručnjaka za hortikulturu i pejzažnih arhitekata. Pored ovih, knjiga će naći korisnike među brojnim ljubiteljima prirode, naročito onima koji se amaterski bave vrtlarstvom. To su potvrdila i ranija djela iz edicije Priroda Jugoslavije ovog autora za što mu i ovom prilikom izražavamo čestitke. Prof, dr Vladimir Beus UTJECAJ ŠUMSKOGOSPODARSKE OSNOVE PODRUČJA NA OSNOVE GOSPODARENJA GOSPODARSKIM JEDINICAMA Potrajnost prihoda u jednodobnim regularnim šumama je direktno vezana za normalan razmjer dobnih razreda. Budući da se stvarni razmjer dobnih razreda po gospodarskim jedinicama manje ili više razlikuju od normalnog razmjera, to je sve teže postići potrajnost prihoda, pogotovo potrajnost jednakih godišnjih prihoda na nivou jedinice ili šumarije bez većih gospodarskih žrtava. Zbog ovog razloga i veće vjerojatnosti da će se na većim površinama, na više gospodarskih jedinica lakše postići normalan razmjer dobrih razreda, formiraju se šumskogospodarska područja na kojima se bez većih gospodarskih žrtava može lakše postići potrajnost jednakih godišnjih prihoda. Kako se ova materija riješava kroz šumskogospodarsku osnovu područja, njene se odredbe moraju striktno izvršavati. Osnove gospodarenja za pojedine gospodarske jedinice koje odstupaju od odredaba šumskogospodarske osnove područja, moraju se korigirati. Budući da u operativi često dolazi do određenih nesporazuma i ne jasnoća oko utjecaja šumskogospodarske osnove područja na osnove gospodarenja iznijet ću jedan primjer kad se donosi šumskogospodarska osnova područja i jedan primjer kad se donosi osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu. Za šumskogospodarsko područje izrađena je šumskogospodarska osnova područja za razdoblje od 1986—1995. godine. Primjera radi, za gospodarsku jedinicu »X «izrađena je osnova gospodarenja za razdoblje 1983—1992. godine. U osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu »X« određen je etat glavnog prihoda za I/l — 25000 ms. U šumskogospodarskoj osnovi područja za istu jedinicu određen je etat glavnog prihoda za I/l — 15000 m3. Direktnim kompariranjem ova dva etata ne može još zaključiti da li je etat osnove gospodarenja u suprotnosti s odredbama šumskogospodarske osnove područja, jer svako dese |