DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 172 <-- 172 --> PDF |
vrsta pojedinačno. Ukupna površina pod bagremom bila je 1986. godine 271.000 ha. Plan je da se ta površina do 2000. godine poveća za 10—12V». Navedeni su svi lokaliteti i površine pod bagremom što je prikazano tekstualno i tabelarno sa uređajnim, taksativnim i drugim podacima. Vrlo velik prostor posvećen je kultivarima bagrema koje su sami proizveli. Prema namjeni sve su kultivare podijelili u 3 grupe. Prva obuhvaća kultivare (nabraja 10 najvažnijih) namijenjene proizvodnji kvalitetnih pilanskih trupaca. U drugoj su kultivari (nabraja 6 najboljih) za proizvodnju stupova i kolaca, a u trećoj su kultivari za pčelinju pašu i ukrasna stabla. Postoji nekoliko kultivara iz prve i druge grupe pogodnih i za šumarstvo i za pčelinju pašu. Jedan manji dio posvećen je sjemenskim kulturama (potrebno ih je 600 ha) i sjemenu (godišnje supotrebe 7,5 t) i proizvodnji sadnica. Glavni i najjeftiniji način proizvodnje sadnica je iz sjemena, a obrađena je također proizvodnja vegetativno i mikropropagacijom. Regeneracija kultura i pošumljavanjc baziraju se na 3 glavna faktora: klima, hidrologija i tlo. Šumske površine su podijeljene u 4 klimatska tipa, a indikator su vrste drveća i sastojine. Bagrem dobro ne uspijeva jedino u klimatskom području bukovih šuma. Prema hidrologiji šumske površine su podijeljene u 6 hidroloških tipova. Za bagrem su najbolji tipovi sa dobro prozračnim i dreniranim tlima. Po njihovoj klasifikaciji postoje 43 tipa tla, od kojih su 22 povoljna za bagrem. U ovom dijelu još se govori o načinima sadnje sadnica, njezi mladih kultura, tehnikama i strojevima za različite namjene. Jedan dio obrađuje zdravstveno stanje bagrema, vrste i vrijednosti sortimenata. Posebno poglavlje posvećeno je njezi bagrema. Jedna vrsta njege privodi se u visokim kulturama i panjačama, a druga kod kultivara. Jedan dio knjige važan je za iskorišćivanje, gdje se govori o sječi, vremenu sječe, načinima, izradi sortimenata, transportu i mehanizaciji, uz navode određenih normi. Upotreba bagremovog drveta bazira na njegovim svojstvima, a dijeli se u 3 kategorije: I. Tradicionalni produkti: ogrijevno, pilansko i rudničko drvo, parketi, željeznički pragovi, vinogradarski kolci, stupovi i dril. Relativno noviji produkti: drvo za bačve, furnirske i panel ploče, palete i dr. III. Novi produkti: elementi za mostove, različiti elementi u cestogradnji i si. Računa se da će upotreba bagremovog drveta u budućnosti biti sve šira i češća i u vrlo širokom spektru primjene. Iz izloženog se vidi da u ovoj knjizi vrijedne podatke mogu naći i naši stručnjaci da bi što bolje iskoristili bagrem koji u našoj zemlji raste na cea 50.000 ha. Stoga smatram da je i ova obavijest o sadržaju knjige korisna. Doc Dr. Milan GLAVAŠ |