DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 169     <-- 169 -->        PDF

naše suvremenosti kao prostora u kojem
su se dogodili značajni politički i povijesni
događaji kao jednoj od rezidencija
predsjednika Josipa Broza Tita.


Ad 3. Šesto izdanje knjige »Prirodne
znamenitosti Hrvatske« registriramo u
Šumarskom listu, jer o toj knjizi do sada
u njemu nije bilo riječi. Vrijedno je
zabilježiti i to, da knjige i ovakvog sadržaja
u roku od manje od 20 godina
(prvo izdanje izašlo je 1973. godine), izlazi
u ponovljenim izdanjima s ukupnom
nakladom od blizu 100 000 primjeraka.


Prirodne znamenitosti Hrvatske, ili
točnije izbor tih znamenitosti, u ovoj
knjizi prikazane su sa 61 člankom. Pojedini
prikazi su, prema zahtjevu fdnansijera
izdanja — Školske knjige, kratki,
pa i vrlo kratki. Takav zahtjev uslovio
je sažetost u prikazu, zadržavajući se
samo na najhitnijem. Tako, npr., za šumskog
mrava čitamo da je »vrlo koristan
za šumu i šumsku zajednicu, jer uništava
mnoge štetne kukce, što je osobito
vidljivo za masovne pojave štetnika«.
Dan je i brojčani podatak: »samo jedan
mravinjak uništi u jedno ljeto 2—5 milijuna
štetnih kukaca«. Stoga je »kao
korisna životinjska vrsta, šumski mrav
zaštićen (te je) svaki razoren mravinjak
u šumi neprocjenjiva šumska šteta«. ltd.


Nasuprot kratkom tekstu obilan je
ilustrativni materijal, fotografije predjela
i životinja u boji. Mnoge slike doku-


ACTA
HISTORICO — OECOMONICA
IUGOSLAVIAE
Vol. 16.


U ovom svesku Acta za šumarstvo
značajna su tri priloga: E r c e g, Ivan:
Prvi univerzitetski profesor ekonomsko


državnih znanosti u Hrvatskoj; Pitić ,
Goran: Karakteristike i organizacija spoljnotrgovinskog
sistema Jugoslavije od 1919.
do 1929. godine, i S p a h o, Dž. Fehim:
Skradinska nahija 1574.
mentarnog su značaja. Da navedem samo
snimku ostatka prašume bukve i
jele na Ličkoj — Velikoj Plješivici, u
specijalnom rezeravtu šumske vegetacije
Plješivica — Debeli vrh. Površina tog
rezervata doduše je svega 4,18 ha, ali je
okružen istovrsnom gospodarskom šumom
tako, da živi u bitnom nepromjenejnom
ekološkim uVjetima. Kao dokument,
jer uvijek postoji mogućnost propasti
sastojine rezervata zbog prirodnih
faktora (napada insekata, uslijed požara
a danas i zbog djelovanja kiselih kiša).


U knjizi dan je i popis rezervata i
spomenika prirode te zaštićenih biljnih
i životinjskih vrsta kao i karta »opisanih
rezervata i spomenika prirode u Hrvatskoj
«, Dodajmo, da su za navedene biljne
i životinjske vrste uz hrvatski naziv
dani i stručni, na latinskom, što omogućuje
i točnu identifikaciju pojedine vrste,
jer narodni nazivi za istu vrstu nisu uvijek
identični.


Autori teksta i slika? Tekstovi potječu
od stručnih suradnika Republičkog zavoda
za zaštitu prirode Hrvatske iz prvog
izdanja (Zv. Badovinac, I. Bralić, M.
Kamenarević, R. Kevo, Zv. Mikulić i O.
Piškorić). Autori fotografija su brojniji,
njih 23. dakle i izvan Zavoda. Od šumara
u zadnjem, VII, izdanju su D. Bohma,


A. Frkovića, Đ. Rauša i Filipa Šabića.
Oskar Piškorić


1. Prvi univerzitetski profesor ekonomsko-
državnih znanosti u Hrvatskoj
je, kako u napomenama o piscu i njegovom
traktatu navodi autor I. E r c e g
je Adalbert Adam B a r i ć. Barića je, naime,
kraljica Marija Terezi ja imenovala
profesorom »svih nastavnih predmeta
novoosnovanog Političko-kameralnog studija
« (STUDIO POLITICA-CAMERALE) u
Varaždinu 1769. godine, koji je studij
1772. godine premješten u Zagreb i, kako
sam Barić kaže, u Hrvatskoj je boravio
sedam godina tj. do 1775. godine. Kasnije
407