DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 162 <-- 162 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Promocija knjige MIRKO VIDAKOVIĆ: CONIFERS, MORPHOLOGY AND VARIATION u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu Akademik M. Vidaković izdao je 1982. godine knjigu ČETINJAČE — MORFOLOGIJA I VARIJABILNOST. Kako je la knjiga u svjetskoj stručnoj javnosti pobudila osobitu pažnju, autor se odlučio prevesti je na engleski jezik. Knjigu je 1991. godine izdao Grafički zavod Hrvatske a njezina promocija održana je 17. svibnja 1991. u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O autoru i knjizi govorio je Prof, dr. Dušan Klepac, izv. član JAZU, o prijevodu prof. Marija Šoljan, a na kraju autor M. Vidaković zahvalio se svima, koji su imali udjela u ostvarivanju ovog pothvata. (Ur.) Promotorni govor Prof. dr. Dušana Klepca Mirko Vidaković se upisao na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu 1945. godine da bi 1949. diplomirao kao inženjer šumarstva. Predmete fundamentalnih znanosti slušao je kod uvaženih naših sveučilišnih profesora: Pevaleka , Gračanina, Škreba, Blanuše i drugih. Već na početku studija prof. dr. Ivo Pevale k uočio je mladog i nadarenog studenta Mirka Vidakovića pa ga je po završetku studija predložio za svoga asistenta. Tako je Mirko Vidaković imao priliku da nastavi botaničke studije kod tada najboljeg hrvatskog sistematičara profesora Ive Pevaleka pa je ubrzo (1953) doktorirao na temelju disertacije »Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica«. Tri godine kasnije Vidaković je habilitirao svojom habilitacijskom radnjom »Značenje češera sjemenki i njihovih krilaca za sistematiku i određivanje provenijencije crnog bora«. Na temelju toga Mirko Vidaković bude izabran za sveuč. docenta iz predmeta »Dendrologija«. Pun životne snage i volje za znanstveni rad mladi docent Vidaković nije se mogao potpuno zadovoljiti sistematikom u botanici. On je tražio nešto više; za njega je sistematika bila suviše statična. A u to vrijeme već jp na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu profesor Alois T a v č a r imao velike uspjehe sa heterozisom kukuruza i uopće na polju oplemenjivanja bilja i genetike u poljoprivredi. U šumarstvu su te ideje polakše dolazile do izražaja, iako je bilo davno poznato da za većinu šumskih vrsta drveća vrijedi pravilo križane oplodnje, što znači da ženski cvjetovi jednog stabla ne mogu biti oplođeni muškim cvjetovima tog istog stabla (dyhogamija). Moglo bi se reći da svako stablo u šumi ima svog oca i svoju majku. U šumama se vrši spontana oplodnja i spontana hibridizacija pa je obično muški roditelj nepoznat. |