DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 152 <-- 152 --> PDF |
istraživanja i kartiranja vegetacije različitih krajeva Hrvatske (Gorski kotar, Hrv. primorje, Plitvička jezera, Medvednica, Papuk i dr.). U listopadu 1963. dr. V. Glavač odlazi u Švicarsku, odakle 20. X. 1964. otkazuje službu u Zagrebu i ostaje do 1966. u Ziirichu na Visokoj tehničkoj školi (ETH) kao znanstveni suradnik u tamošnjim institutima za uzgajanje šuma i za geobotaniku. U istoj je funkciji, od 1966. do 1972., u Bundesforschungsanstalt fiir Naturschutz und Landschaftsokologie u Bonn-Bad Godesbergu. Taj studijski i radni boravak dr. V. Glavača u Švicarskoj i Njemačkoj obilježava, uz ostalo, obrada dijela znanstvene ostavištine preminulog profesora Ive Horvata, koju s uglednim botaničarom H. Ellenbergom objavljuje u opsežno dokumentiranom i reprezentativnom djelu o vegetaciji jugoistočne Europe. Na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Gbttingenu, dr. V. Glavač se habilitirao 1972. raspravom »Uber Hohenwuchsleistung und Wachstumoptimum der Schwarzerle auf vergleichbaren Standorten in Nord-*, Mittel- und Slideuropa« za privatnog docenta. Dana 20. XI. iste godine primio je i povelju o imenovanju za redovnoga sveučilišnog profesora za kolegij Pflanzen-, Vegetations- und Landschaftsokologie na Gesamthochschule Kassel, gdje i sada, osim redovne i postdiplomske nastave rukovodi zapaženim biološko-ekološkim istraživanjima u Institutu za ekologiju bilja, vegetacije i krajolika. God. 1974. prof. V. Glavač prima njemačko državljanstvo i 1975. postaje ekspert OUN-a na projektu Protection of the Human Environment in the Yugoslav Adriatic Region, koji uprkos znanstveno i praktično vrlo dobro zamišljenoj metodici i programu planiranja prostora nije naišao na razumijevanje i podršku ondašnjih »mjerodavnih struktura« u Hrvatskoj. God. 1982. dr. V. Glavaču ponuđeno je mjesto sveučilišnog profesora za geobotaniku na Biološkom fakultetu Univerziteta u Hannoveru, koje nije prihvatio. Prof. V. Glavač povremeno je surađivao sa Zavodom za zaštitu prirode R. Hrvatske u Zagrebu, a bio je i dugogodišnji član Savjeta za zaštitu prirode Pokrajinske vlade u Hessenu. U izbornom periodu 1988/89. bio je dekan Biološko-kemijskog fakulteta Univerziteta u Kasselu i predsjednik Senata Univerziteta Kassel. Aktivan je sudionik na mnogobrojnim međunarodnim ekskurzijama, savjetovanjima i simpozijima i rukovodilac mnogih znanstveno-istraživalačkih projekata koje financiraju ugledne institucije, kao što su npr. Bundesministerium fiir Forschung u. Technologie (BMFT) i Deutsche Forschungsgemeinschaft (DFG). U tijeku dosadašnjega zapaženog i vrlo intenzivnog znanstveno-istraživačkog rada u području fitocenologije i poredbenih biološko ekoloških proučavanja, zaštite prirode i čovjekova životnog okoliša te zaštite šuma — prof. Glavač je (sam ili sa suradnicima) objavio više od stotinu znanstvenih i stručnih rasprava, članaka, referata, priručnika i aktualnih napisa u mnogim našim i stranim publikacijama. POPIS RADOVA PROF. DR. VIEKOSLAVA GLAVACA 1. Neki problemi fruktifikacije i C/N teorija. Šumarski list, 7—8, Zagreb 1953, str. 323—329. 2. Nekoliko riječi o izumiranju tise. Ibid., 1, 1955, str. 47—49. 3. Seed Quality and the Principles of Forest Genetics (recenzija publikacije). Ibid., 11—12, 1956, str. 415—416. 4. Opis i fitocenološka karta gospodarskih jedinica Bršljanovica i Pištenice u Maloj Kapeli. Dokumentacija Odjela za uređivanje šuma, Ogulin 1956. |