DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 143 <-- 143 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI ZNANSTVENI SKUP O ANTUNU LEVAKOVICU 1 U organizaciji Centra za znanstveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima održan je 6. i 7. prosinca 1990. znanstveni skup o Antunu Levakoviću, profesoru i osnivaču Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik organizacijskog odbora skupa je akademik Dušan K 1 e p a c, a članovi su akademici Matko P e i ć, Hrvoje Požar, Dragutin Tadijanović, i Mirko Vidaković , predsjednik Skupštine općine Vinkovci Tihomir Z o v a k, dipl. ing. šum., tajnik Centra JAZU dr. Katica Č o r k a 1 o, dipl. inž. šumarstva Zvonimir K o š č e v i ć, Nikola S e g e d i i Mirko Andrašek te Ivan G e- r o v a c, Tomislav Š a 1 i ć, i Ivan T r e b e r. Skup se sastojao iz svečanog dijela održanog 6. prosinca i znanstvenog šumarskog dijela održanog 7. prosinca. Znanstveni skup je otvorio prof. dr. Dušan K 1 e p a c, voditelj Centra, a slijedili su pozdravni govori predsjednika JAZU prof. dr. Jakova Sirotkovića , predsjednika Skupštine općine Vinkovci Tihomira Z o v k a, prof. dr. Šime M eš t r o v i ć a dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pomoćnika ministra za poljoprivredu i šumarstvo Slavka Horvatinovića , dipl. ing. šum. i Mirka Andrašek a, dipl. ing. šum. O radu Centra govorio je voditelj akademik Dušan K 1 e p a c dok je o »Spomenici Dionizija Švagelja« obavijestio književnik akademik Dragutin Tadija nović. Tada je akademik književnik Dubravko J e 1 č i ć otvorio izložbu o izdavačkoj djelatnosti Centra JAZU u Vinkovcima od 1970. do 1990. Poslije podne se otputovalo u Rokovce u rodnu kuću prof. Levakovića gdje je položen vijenac što su zajedno učinili profesor Šumarskog fakulteta Dušan K 1 e p a c i Ivo D e k a n i ć, sumještanin prof. Levakovića. Akademik K1 e p a c održao je tom prigodom nadahnut govor kojega prilažemo u cijelosti. Poslije polaganja vijenca održan je prigodan program, recital u Osnovnoj školi »Ivana Brlić-Mažuranić« Rokovci-Andrijaševci pod naslovm »Šume i polja domovine « koji je priredila nastavnica Ana Cverić . Recital je izvedbom oduševio nazočne. Znanstvena izlaganja su održana drugi dan u petak 7. prosinca pod predsjedanjem akademika prof. dr. Dušana K1 e p c a, akademika prof. dr. Mirka V idaković i prof. dr. Ane Pranjić i to ovim redom: Dušan KLEPAC: Prof. dr. Antun Levaković — utemeljitelj moderne dendrometrije Katica ČORKALO: Podrijetlo i školovanje A. Levakovića Vladimir HREN: Razvoj visinske strukture čistih sastojina hrasta lužnjaka, pra ćen pomoću Levakovićeve jednadžbe |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 144 <-- 144 --> PDF |
Ana PRANJIĆ: Izvori pogrešaka u inventuri šuma i mogućnost brze kontrole dobivenih rezultata s osvrtom na Levakovićeva istraživanja Karlo BEZAK: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima Nikola SEGEDI: Primjenjivost Levakovićeve »funkcije« rastenja« uz današnje tehničke mogućnosti Nikola LUKIĆ: O mogućnostima procjene utjecaja štetnih faktora analizom debljinskog prirasta primjenom zakona rastenja po Levakoviću Šime MEŠTROVIĆ: Numeričko bonitiranje stojbine po Levakoviću Radovan KRIŽANEC: Postotak prirasta kao uređajni pokazatelj Branimir PRPIĆ, Prof. dr. Antun Levaković — urednik Šumarskog lista Mirko VIDAKOVIĆ, J. BEĆAREVIĆ, D. BJELAJAC, I. HAJEK, Đ. JORGIĆ, Š. KECELI i V. PODNAR: Radovi na podizanju sjemenske plantaže hrasta lužnjaka na području ŠG »Krndija« i ŠG »Papuk« Mirko VIDAKOVIĆ: Čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj Mirko ANDRAŠEK: Od klasičnog poduzeća preko samoupravnih organizacija udruženog rada do modernog poduzeća u šumarstvu Hrvatske. Prof. dr. Branimir Prpić 2 GOVOR DUŠANA KLEPCA U RODNOJ KUĆI PROF. ANTUNA LEVAKOVIĆA U ROKOVCIMA Poštovane gospođe, poštovana gospodo, Danas, 6. prosinca 1990., došli smo u Rokovce, rodno mjesto prof. dr. Antuna Levakovića da mu u povodu njegove 105. godišnjice rođenja i 35. godišnjice smrti odamo počast. Prof. dr. Ivo Dekani ć i ja — nekadašnji Levakovićevi đaci — položit ćemo u ime Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima vijenac na spomen- ploču u rodnoj kući prof. dr. Antuna Levakovića. Još i danas su mi u ugodnoj uspomeni dobroćudno lice i blage oči prof. Levakovića, tog našeg najvećeg hrvatskog šumarskog znanstvenika. Iz toga dobroćudnog lica i blagih očiju blistao je veliki um, čvrsti karakter i ljubav prema domovini Slavoniji i Hrvatskoj. Svojim znanstvenim i nastavničkim radom, pogotovu poslije osnivanje Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1919. godine, prof. dr. Antun Levaković je djelovao punih 32 godine kao redoviti sveučilišni profesor iz dendrometrije, kao dekan 1921/22, kao prodekan 1922/23 te kao predstojnik Katedre za dendrometriju i Zavoda za šumske pokuse od 1922—1952. Istovremeno bio je i glavni urednik »Glasnika za šumske pokuse« za cijelo vrijeme svog službovanja. Pored toga bio je i dugogodišnji urednik »Šumarskog lista«. U to doba stranica šumarskih glasila bile su pune Levakovićevih znanstvenih studija iz područja dendrometrije. Tada je malo tko razumio te studije pa se mnogima činilo da su Levakovićevi članci i radnje samo mrtvo slovo na papiru — neka vrsta l´art-pour — l´artizma«. No to je bilo samo prividno, jer su razvojem moderne elektronike i kompjutorske obrade podataka Levakovićeve formule postale pristupačne za svakodnevnu upotrebu u suvremenom šumarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 145 <-- 145 --> PDF |
O čemu se radi? Profesor Levaković, abiturient Vinkovačke gimnazije, apsolvent Šumarske Akademije u Zagrebu, doktor Bečke Bodenkulture, odličan matematičar, vrstan šumarski stručnjak, lucidan, marljiv, uporan i dalekovidan, pokušao je istražiti da li postoje određene zakonitosti u rastu šumskih vrsta drveća i sastojina. I ako takve zakonitosti postoje, prof. Levaković ih je želio definirati i matematički izraziti. Prošle su noći i noći dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada u Katedri za dendrometriju, na I. katu Vukotinovićeve ulice 2, u Zagrebu, gdje je prof. Levaković, sam bez asistenta, ručnom mašinom neumorno računao i studirao da bi 1935. godine objavio svoju funkciju rasta, koju je narednih godina dotjerao i primijenio u različite svrhe. Dakako, da u to vrijeme, pred pola stoljeća primjena Levakovićeve formule rasta sa više parametara nije mogla doći u obzir u praktičnom šumarstvu, ali danas uz pomoć modernih elektronskih računala Levakovićeva funkcija rasta došla je do punog izražaja. Tko bi to rekao pred pedesetak godina, kad je sam Levaković trebao za primjenu jedne svoje već gotove formule oko 10 sati računanja. Ali ne samo funkcija rasta nego i funkcije visinske krivulje, sastojinskc strukture i ostale inovacije, izražene Levakovićevim analitičkim izrazima, postale su svojina današnjih šumarskih generacija. Prof .dr. Antun Levaković bio je vizionar u šumarskoj znanosti, kao profesor bio je nadasve savjestan i korektan, kao čovjek vrlo skroman i neobično pošten. U svemu uzor kojemu ipak naše društvo nije za života dalo priznanje koje je on zaslužio. Danas smo došli u Rokovce da se sjetimo tog slavnog svima nama dragog prof. Levakovića koga su Rokovci dali ne samo hrvatskom nego cijelom znanstvenom šumarskom svijetu. Ovih nekoliko riječi s vijencem neka znače veliko štovanje i sjećanje na prof. Antuna Levakovića od svih njegovih đaka i poštovatelja. Prof. dr. Dušan Klepac, izv. član JAZU |