DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 121 <-- 121 --> PDF |
1. Kreiran je klasifikacijski sustav. 2. Istraženi su tipovi šuma reprezentativnih objekata, a cilj je bio definiranje i utvrđivanje ekološko-gospodarskih tipova šuma. Izvršeno je kartiranje za 9 reprezentativnih objekata gorskog područja u mjerilu 1:25.000. 3. Na području krša paralelno se kartiralo u mjerilu 1:100.000 i istraživalo i definiralo ekološko-gospodarske tipove šuma. 4. Na cijelom području Hrvatske utvrđeno je i prostorno rasprostiranje tipova. Kartirani su ekološko-gospodarski tipovi šuma u mjerilu 1:100.000 za gotovo cijelu Hrvatsku, izvršena dopunska istraživanja radi provjere i nadopune rezultata dobivenih u istraživanjima šuma reprezentativnih objekata. Ukupna istražena i kartirana površina u kontinentalnom dijelu iznosi 1.326.000 ha, od čega 1.038.000 ha društvenih i 288.000 ha privatnih šuma. Na kršu je iskartirano 353.000 ha. 5. Utvrđene su metode i organizirano kartiranje tipova šuma u gospodarskim mjerilima 1:25.000 do 1:10.000 za potrebe uređivanja šuma. 6. Za potrebe definiranja i opisa tipova osnovano je, premjereno i istraženo oko 3.000 primjernih ploha. Fitocenološke snimke, pedološke analize, taksacijske veličine i kvaliteta struktura 3.000 ploha su kapital kojim se1 rijetko tko može pohvaliti. Neki podaci imaju unikatnu i neprocjenjivu vrijednost jer su prikupljeni u sastojinama kakvih više nema ili su rijetke (prašume, sastojine stare preko 200 godina te sastojine koje nisu bile sječene do 80 godina). 7. Izradili smo karte šumskih zajednica tala i tipova šuma kao podloge za sva daljnja sistematska istraživanja. Mi smo dali neophodni minimum za proizvodno diferenciranje ekoloških jedinica, koji zadovoljava kao osnova za suvremenu gospodarsku podjelu šuma i planiranje gospodarenja, poznavanje prirodnih svojstava i zakonitosti okoliša i kao pomoć kod tvorbe produktivnijih i zdravijih šuma. Da li se moglo više učiniti? Karakteristika ovih, kao uostalom i drugih istraživanja, bio je stalni nedostatak sredstava i stručnjaka pa je i obujam istraživanja bio manji od željenog. Shvatljive su zato manjkavosti, nedorečenosti pa vjerojatno i greške dosadašnjih istraživanja. Međutim tipologiju karakterizira stalno dograđivanje pa čak i promjene ranijih shvaćanja. U našim istraživanjima osnovani su bazični tipovi, ali između njih su se vrlo rijetko razvrstali i istražili podtipovi. Tip šume u našim istraživanjima određen je podjednakim nivoom proizvodnje koja mu je davala ton, pa su otuda, različiti tipovi zemljišta imali skoro istu proizvodnost. Nedovoljno uvažavanje ostalih činilaca i sagledavanje proizvodnosti u svezi sa strukturom pomlađivanja mikroklimom nedostatak je naših istraživanja. Povezano s geografskim položajem te vrlo različitim djelovanjem klimatskih, orografskih, petrografskih i ostalih prirodnih čimbenika, dolazi kod nas do osobitog izražaja mikroklima. Tvorba različitih tipova tala, a kroz to i velika raznolikost u pogledu raširenosti, sastava i šumsko-gospodarskog značenja pojedinih šumskih zajednica zavisi od mikroklime. Optimalno stanje definirano u istraživanjima uvjetnog je karaktera, jer su orijentacioni podaci dobiveni iz najboljih sastojina određene ekološke cjeline, odnosno iz privremenih pokusnih površina postavljenih u tim sastoji 35S |