DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 121     <-- 121 -->        PDF

1. Kreiran je klasifikacijski sustav.
2. Istraženi su tipovi šuma reprezentativnih objekata, a cilj je bio definiranje
i utvrđivanje ekološko-gospodarskih tipova šuma. Izvršeno je kartiranje
za 9 reprezentativnih objekata gorskog područja u mjerilu 1:25.000.
3. Na području krša paralelno se kartiralo u mjerilu 1:100.000 i istraživalo
i definiralo ekološko-gospodarske tipove šuma.
4. Na cijelom području Hrvatske utvrđeno je i prostorno rasprostiranje
tipova. Kartirani su ekološko-gospodarski tipovi šuma u mjerilu 1:100.000
za gotovo cijelu Hrvatsku, izvršena dopunska istraživanja radi provjere i nadopune
rezultata dobivenih u istraživanjima šuma reprezentativnih objekata.
Ukupna istražena i kartirana površina u kontinentalnom dijelu iznosi
1.326.000 ha, od čega 1.038.000 ha društvenih i 288.000 ha privatnih šuma. Na
kršu je iskartirano 353.000 ha.
5. Utvrđene su metode i organizirano kartiranje tipova šuma u gospodarskim
mjerilima 1:25.000 do 1:10.000 za potrebe uređivanja šuma.
6. Za potrebe definiranja i opisa tipova osnovano je, premjereno i istraženo
oko 3.000 primjernih ploha. Fitocenološke snimke, pedološke analize,
taksacijske veličine i kvaliteta struktura 3.000 ploha su kapital kojim se1
rijetko tko može pohvaliti. Neki podaci imaju unikatnu i neprocjenjivu vrijednost
jer su prikupljeni u sastojinama kakvih više nema ili su rijetke (prašume,
sastojine stare preko 200 godina te sastojine koje nisu bile sječene
do 80 godina).
7. Izradili smo karte šumskih zajednica tala i tipova šuma kao podloge
za sva daljnja sistematska istraživanja.
Mi smo dali neophodni minimum za proizvodno diferenciranje ekoloških
jedinica, koji zadovoljava kao osnova za suvremenu gospodarsku podjelu
šuma i planiranje gospodarenja, poznavanje prirodnih svojstava i zakonitosti
okoliša i kao pomoć kod tvorbe produktivnijih i zdravijih šuma.


Da li se moglo više učiniti? Karakteristika ovih, kao uostalom i drugih
istraživanja, bio je stalni nedostatak sredstava i stručnjaka pa je i obujam
istraživanja bio manji od željenog. Shvatljive su zato manjkavosti, nedorečenosti
pa vjerojatno i greške dosadašnjih istraživanja. Međutim tipologiju
karakterizira stalno dograđivanje pa čak i promjene ranijih shvaćanja. U
našim istraživanjima osnovani su bazični tipovi, ali između njih su se vrlo
rijetko razvrstali i istražili podtipovi. Tip šume u našim istraživanjima određen
je podjednakim nivoom proizvodnje koja mu je davala ton, pa su
otuda, različiti tipovi zemljišta imali skoro istu proizvodnost. Nedovoljno
uvažavanje ostalih činilaca i sagledavanje proizvodnosti u svezi sa strukturom
pomlađivanja mikroklimom nedostatak je naših istraživanja. Povezano
s geografskim položajem te vrlo različitim djelovanjem klimatskih, orografskih,
petrografskih i ostalih prirodnih čimbenika, dolazi kod nas do osobitog
izražaja mikroklima. Tvorba različitih tipova tala, a kroz to i velika raznolikost
u pogledu raširenosti, sastava i šumsko-gospodarskog značenja pojedinih
šumskih zajednica zavisi od mikroklime.


Optimalno stanje definirano u istraživanjima uvjetnog je karaktera, jer
su orijentacioni podaci dobiveni iz najboljih sastojina određene ekološke cjeline,
odnosno iz privremenih pokusnih površina postavljenih u tim sastoji


35S