DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 107 <-- 107 --> PDF |
STRUČNI ČLANAK — PROFESSIONAL PAPER UDK 630*007 (497.13) Sum. list CXV (1991) 345 REVIRNI SUSTAV U ŠUMARSTVU HRVATSKE KAO OSNOVNI PREDUVJET POVEĆANJA EKOLOŠKIH, SOCIJALNIH I SIROVINSKIH FUNKCIJA ŠUMA* Slavko MATIĆ** SAŽETAK: Autor ističe da nikada nisu ekološke, socijalne i sirovinske funkcije šuma bile tako značajne u šumarstvu Hrvatske kao danas. Trećina šuma Hrvatske kako prebornih tako i regularnih, još uvijek održavaju prirodnu ravnotežu, dok se u ostalom dijelu šuma ona mora radom šumarskih stručnjaka tek postići. Neodgovarajući zakonski propisi u bližoj prošlosti utjecali su na neadekvatnu i u svijetu nepoznatu organiziranost šumarstva Hrvatske. To je pored ostalog prouzrokovalo mnoge problemekoje treba rješavati u prebornim i regularnim šumama kao i u šumama Mediterana i submediterana. Uvođenjem revirnog sustava ponovo će se vratiti šumarski stručnjak u šumu gdje se rješavaju svi problemi u šumskom ekosustavu. U vezi s tim predlaže se organiziranje revira prosječne površine oko 2000 ha u kojemće revirnik, diplomirani inženjer šumarstva, rješavati sve proble kojima ovisi kvaliteta života i život cijelosti. Vrlo je teško taksativno me vezane za integralno gospodarenje šumom. Ključnei sirovinskagospodarenje riječi: šumski ekosustav, funkcija šuma, šumarija, revir, šumom. ekološka, revirnik, socijalnaintegralno UVOD Hrvatske šume predstavljaju najvažnije ekološko uporište u prostoru o unavoditi sve ono što nam šume pružaju putem pojedinačnih ili uzajamnih utjecaja na okoliš. Klimatske prilike, vodni odnosi i proizvodnja pitke vode, proizvodnja kisika, zaštita od erozije, proizvodnja drva, zaštita i čuvanje biljnog i životinjskog genofonda, estetski i rekreacijski ugođaj za čovjeka, samo je dio dobara koje nam pružaju šume a bez kojih je nezamisliv čovjekov život. Nikada kao danas ekološka, socijalna i sirovinska funkcija šuma nije došla do izražaja i upravo nam ta funkcija sve više nedostaje. Isto tako nikada šume nisu živjele u težim stojbinskim i sastojinskim uvjetima u ko * Referat održan na savjetovanju u Zagrebu 20. 06. 1991. g. ** Prof. dr. Siavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25. |
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 108 <-- 108 --> PDF |
jima svakim danom dolazi pod znak pitanja njihov opstanak. Klimatske promjene, onečišćenje i trovanje zraka, vode i tala su tako nagle, da im se šume vrlo teško, a često puta i nikako, ne mogu prilagoditi. Rezultati takvog stanja su nam svima manje-više poznati a očituju se u oštećivanju i propadanju stabala i šuma, poremećaju njihovih strukturnih i ekoloških odnosa, smanjenju vitaliteta i prirasta, izostanku bitnih životnih manifestacija (cvjetanje, oplodnja, urod sjemena), otežano ili onemogućeno prirodno pomlađivanje i si. U odnosu na šume Europe šume Hrvatske zbog svoje prirodne strukture još uvijek dobrim dijelom odolijevaju navedenim nedaćama. U šumama gdje je još uvijek sačuvana ekološka ravnoteža, funkcije šume najbolje dolaze do izražaja. Smatra se da jedna trećina naših šuma još uvijek održava ekološku ravnotežu. To su naše najkvalitetnije regularne i preborne šume. Ostali dio nema ravnotežu, što se vidno očituje u smanjenju ekoloških funkcija i proizvodnji drvne mase. U dvjestogodišnjoj europskoj i hrvatskoj povijesti šumarske znanosti i prakse, šumarstvo Hrvatske je izborilo visoko mjesto na ljestvici europskog šumarstva. To je struka koja ima svoj profil definiran školovanim kadrom, kvalitetnim prirodnim šumama, znanstvenim i obrazovnim institucijama te organiziranošću koja je nekad bila istovjetna europskom šumarstvu. Nažalost u bližoj prošlosti, a posebno u dva zadnja desetljeća, šume i šumarstvo Hrvatske postaju poligon političkog i stručnog laicizma gdje se eksperimentira s različitom, nigdje u svijetu poznatom organiziranošću. Tu ističemo ourizaciju te neslavnu i za šumarstvo i šumu pogubnu organiziranost na funkcionalnom principu. To je nanijelo ogromnu štetu šumarstvu Hrvatske čije će se posljedice još dugo osjećati. Na sreću novi Zakon o šumama ili bolje rečeno dopunjeni Zakon od 1.1. 1991. g. pored ostalih po našem mišljenju značajnih odrednica, inzistira na cjelovitom i jedinstvenom gospodarenju šumama u okviru jedinstvenog javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Ako se bude korektno provodio ovaj Zakon može šumarstvo Hrvatske podići iz sivila do kojeg ga je dovelo jednoumlje u struci i politici Hrvatske. Posebno je važno napomenuti da su u ovom Zakonu istaknute i vrednovane općekorisne funkcije šuma uz naknadu od 0,07°/o od ukupnog prihoda privrede koja koristi a i ugrožava općekorisne funkcije šuma. S tim je šumarstvu Hrvatske jasno dano na znanje da mora prije svega voditi računa o stanju i kvaliteti šuma i njihovoj mogućnosti kvalitetne proizvodnje. Uvjereni smo da će novoformirano javno poduzeće »Hrvatske šume« brzo prebroditi početne organizacijske probleme te da će i šume i šumarstvo početi funkcionirati u interesu građana ove države. PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI REVIRNIM SUSTAVOM Neodgovarajućim zakonskim propisima u području šumarstva Hrvatske u nedavnoj prošlosti, pored čitavog niza tragičnih posljedica koje su se odrazile na stanje šuma, šume su pored ostalog ostale i bez stručnjaka. Ukidane su šumarijj koje kod nas imaju dvijestogodišnju tradiciju, a veliki broj visokokvalificiranog kadra se povukao u veće OUR-e i centre. Bilo bi dugo 346 |
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 109 <-- 109 --> PDF |
i dosadno navoditi primjere kao one gdje su desetine tisuća hektara vrlo kvalitetnih šuma isključivo bile prepuštene radnicima sjekačima, gdje je vozač kombibusa imao najvišu kvalifikaciju. Ourska funkcionalna podijeljenost je izazivala tragikomične, nelogične i za šumu i šumarstvo pogubne situacije. Osim tragova na šumi, još dublji i dugotrajniji ožiljci ostali su na stručnjacima, posebno u odnosu na njihovu motiviranost za rad u šumi. Na površini od oko 900.000 ha regularnih šuma države Hrvatske vidljivi su tragovi i posljedice nastali zbog objektivnih i subjektivnih razloga koji se moraju što prije sanirati stručnim radom. Ti su problemi vezani za: — Sušenje i propadanje šuma zbog onečišćenja zraka, vode i tla te poremećenog vodnog režima u tlu. — Nestručne i nepravovremene uzgojne zahvate pri izvođenju oplodnih sječa, slabo prirodno pomlađivanje, neprovođenje njege u mladim sastojinama te prejaki intenzitet proreda u starijim i starim sastojinama u zakorovljenje i zamočvarenje tla. — Oštećenje tla i stabala neadekvatno upotrebljenom mehanizacijom prilikom iskorišćivanja šuma. — Probleme divljači te dvojnosti u gospodarenju s jedinstvenim šumskim ekosustavom. — Klimatske ekscese u obliku orkanskih vjetrova, ledoloma, snjegoloma, sušnih i vlažnih godina. Na području od oko 460.000 ha prebornih šuma nazočan je čitav niz problema od kojih navodimo: — Pogreške u gospodarenju nastale čistim sječama i umjetnom obnovom prebornih šuma s neadekvatnim vrstama drveća. — Zapuštena preborna struktura kako stablimična tako i grupimična te nužnost njenog formiranja. — Uvođenje kraćih ophodnjica, intenzivnija njega mladog naraštaja i priprema staništa za prirodno pomlađivanje. — Sanacija šteta na tlu i drveću nastalih pogrešnom upotrebom mehanizacije prilikom iskorišćivanja šuma. — Uvođenje prebornog gospodarenja u sastojinama jele i bukve u međurječju Save i Drave. Sanacije šteta nastalih sušenjem i propadanjem jele te formiranje pre- borne strukture koja je otpornija na štetne imisije. Na površini od oko 550.000 ha šuma dalmatinskog područja nagomilan je čitav niz šumarskih problema. Ovaj dio Hrvatske je godinama sustavno i stručno zapostavljan. Od velikog broja stručnih problema možemo nabrojiti samo neke najvažnije: — Zaštita i očuvanje postojećih sastojina hrastova (crnika i medunac) te borova (alepski, primorski, crni i dr.) i drugih četinjača, posebno od požara. — Uzgajanje tih sastojina posebno putem njege proredom prevodeći ih u više, stabilnije i produktivnije uzgojne oblike. — Obnova postojećih starih sastojina autohtonog i alohtonog porijekla. — Podizanje šuma na kršu (pošumljavanje). — Uređivanje šuma, rješavanje imovinsko pravnih odnosa te razgraničenje s poljoprivrednim površinama. 347 |
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Da bi riješili navedene i ostale probleme vezane za dobro funkcioniranje šuma i šumarstva s ciljem uzgajanja stabilnih i produktivnih šumskih ekosustava, neophodno je vratiti i radnim mjestom vezati šumarskog stručnjaka uz šumu odnosno šumski revir. Revir je osnovna jedinica o kojoj najvećim dijelom ovisi funkcioniranje šuma i šumarstva cijele Hrvatske. U njemu dolaze do izražaja kreativne i ostale stručne sposobnosti ne samo revirnika nego i ostalih stručnih struktura od šumarije pa preko uprave šuma do direkcije. Tu se formiraju sve pozitivne funkcije šuma tj. ekološke, socijalne i sirovinske. Takav rad je mjerljiv, podvrgnut stručnoj kontroli i adekvatnom nagrađivanju i kažnjavanju neispunjenih zadataka. Nužno je svaku sastojinu, odsjek, odjel i gospodarsku jedinicu uključiti u dnevne radne zadatke šumarskog stručnjaka. Radeći na svim poslovima uzgajanja, iskorišćivanja i zaštite šuma po znanstveno utemeljenim principima šumarske struke, uz neophodan broj stalnih šumskih radnika i uz pomoć i kontrolu upravitelja šumarije, stručnjaka iz uprave šuma i direkcije, revirnik će kvalitetnim i dobro planiranim i organiziranim radom pokrenuti proces sanacije uzroka slabljenja produktivnosti i stabilnosti šuma. Za takvu vrstu posla je školovan svaki šumarski stručnjak kod nas i u svijetu. Na savjetovanju u Zagrebu 26. 04. 1989. qodine Meštrović, Š., Prpić, B., Matić, S., održali su referat »Šumskogospodarska područja u organizaciji šumarstva Hrvatske«, u kojem su pored ostalog predlagali uvođenje revirnog sustava. Predložena je površina rcvira u prosjeku od 2000 ha s kojom će rukovoditi dipl. ing. šumarstva. Danas je povoljnija situacija za uvođenje revirnog sustava s obzirom na sretnu okolnost formiranja javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Prema našoj slobodnoj procjeni danas bi u šumama Hrvatske trebalo formirati oko 800 rcvira prosječne površine oko 2000 ha u kontinentalnim šumama i 5000 ha u mediteranskim i submediteranskim šumama. Važno je ovom prilikom spomenuti da takav način organiziranosti poznaje i šumarstvo Europe. Primjera radi navest ćemo podatke koji se odnose na Savezu državu Baden-Wurttemberg u Njemačkoj, poznatoj po kvalitetnim šumama i rentabilnom šumarstvu. Revirni sustav je unesen u Zakon o šumama. Na području 200 državnih šumarija, svaka prosječne površine od 7000 ha, formirano je 1000 revira. Od toga 770 revira vode dipl. ing. šumarstva pokrivajući svaki prosječno površinu od 810 ha (od 600 do 1200 ha). Preostalih 230 revira vode pogonski inženjeri šumarstva. Revir ima prosječnu površinu 520 ha. Tendencija je zamjena pogonskih inženjera s diplomiranim uz povećanje površine revira koje će ubuduće voditi dipl. ing. šumarstva. Revirnik izvodi sve radove u reviru uz pomoć određenog broja vlastitih radnika. Usluge privlačenja i transporta drvne mase izvode privatne firme po principu slobodnog tržišta i konkurencije, uz vrlo strogu stručnu i ostalu kontrolu revirnika. Osnovni zadatak šumarstva svake zemlje pa tako i hrvatskog šumarstva je održavanje i podizanje stabilnih i produktivnih šuma koje će putem općekorisnih funkcija osigurati stanovništvu zdrav i kvalitetan život. Drvna masa koja se dobiva u tom procesu nije cilj nego posljedica nužnih zahvata kod uzgajanja šuma. Međutim, uz dobru organizaciju šumarstva te kvalitetno uzgojene sastojine, drvna masa će uz već spomenute općekorisne funkcije osigurati materijalnu podlogu šumarstvu Hrvatske. |
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Kako smo već napomenuli, ekološka ravnoteža je u našim šumama sačuvana na jednoj trećini površine šuma i te šume još uvijek dobro obavljaju ekološku, socijalnu i sirovinsku funkciju. Dugotrajan ali vrlo značajan zadatak šumarskog stručnjaka je rad na postupnom povratku ekološke ravnoteže u preostalom dijelu šuma. Tada bi se ekološka funkcije naših šuma povećala za 300%´ a sirovinska za više od 50%. Rješavanje navedenih problema mora postati redovna i trajna mjera aktivnosti u svakom šumskom reviru. S obzirom na važan i Zakonom o šumama propisan zadatak »Hrvatskih šuma« o proizvodnji ekoloških učinaka čija se vrijednost danas cijeni na 12—36 puta veću vrijednost od proizvedene drvne mase, revir postaje nezaobilazan faktor u gospodarenju šumama. Ako je Europa već davno prihvatila takav način organiziranosti ne vidimo razloge ni svrhu izbjegavanja uvođenja tog provjerenog modela u šumarstvu Hrvatske. LITERATURA Al 1 m en dinge r, A., Moosmayr, H. V. (1960): Die Forstwirtschaft in Baden- Wiirttemberg, Stuttgart. Kovačić , Đ., (1991): Program razvoja i mjere gospodarskoekoloških postupaka šumskog bogatstva Hrvatske. Rukopis. Zagreb. M a t i ć, S., (1989): Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja. Šum. list 1-2, str. 39—53, Zagreb. M a t i ć, S., (1990): Sume i šumarstvo Hrvatske — jučer, danas, sutra. Glasn. šum. pokuse 26, str. 33—56, Zagreb. Meštrović, Š., Prpić, B., M a t i ć, S., (1989): Sumskogospodarska područja u organizaciji šumarstva Hrvatske. Šum. list 9-10, str. 423—443, Zagreb. Prpić , B., (1991): Šumski ekosustavi — funkcioniranje, ugroženost i zaštita. Rukopis. Zagreb. Regional System in Croatian Forestry as a Basic Precondition for Increasing Ecological, Social and Raw Material Function of the Forests Summary The author emphasises that never before has the ecological, social and raw material function of forests been so important in the Croatian forestry as they are today. One third of Croatian forests, both selective and regular, still maintain a natural balance, vhile in remaining areas of the forests this has still to be achieved by forestry experts. Recent inadequate legislations have contributed to inadequate (and worldwide unknown) organization of Croatian forests. Among other things this has caused many problems which must be solved by selective and regular forests, as well as by Mediterranean and sub-Mediterranean forests. With the introduction of a regional unit the forestry expert will again return to the forest where all problems in the forest ecosystem are to be solved. In this connection the organization is suggested of a region covering an average area of 2,000 ha in which a regional forestry engineer will be engaged in solving all problems connected with the integral management of the forest. Key words : forest ecosystem, ecological social and raw material function of the forest, forest office, region, regional forestry engineer, integral management of forests. |