DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 97 <-- 97 --> PDF |
SI. 1. Golobrst gubara u sumi hrasta lužnjaka Tako je u Kalju (šumarija Lekenik 1982/83.) bila totalna defolijacija na površini od preko 1500 ha. To je bila treća uzastopna registrirana defolijacija na tom području. Osim toga na spomenutim lokalitetima bio je dugi niz godina jak napad hrastova sovijača (Tortrix viridana L.) i zlatokraja (Euroctis chrysorrhoea L.). Prva najjača sušenja hrasta lužnjaka započela su početkom 80-tih godina na lokalitetima gdje su bile najintenzivnije defolijacije. U nizinskim hrastovim šumama značajniji defolijatori osim navedenih su veliki i mali mrazovac (Eranis defoliaria CL, Operophtera brumata L.), hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis Lep., A. braccatus Gmel.). Ima još čitav niz defolijatora koji se povremeno i mjestimično javljaju u hrastovim šumama kao npr. hrastov četnjak (Thaumatopoea processionea L.), kukavičji suznik (MalacosOma neustria L.), savijači (Archips crataegana Hb., A. xylosteana L.), grbice (Himera pennaria L., Amphidasis betularia L.), sovice (Orthosia cruda Schiff., Acronycta aceris L.) i dr. Osim navedenih dolaze i mineri lišća kao Tischeria complanella Hb., lisne i štitaste uši, mnogobrojni kornjaši i ose šiškarice (prema (Schwenke u u Evropi dolazi 111 vrsta od toga 69 na hrastu lužnjaku). U okviru rada na Anketi o sušenju šuma uzimani su tijekom vegetacije od pupanja do zrenja žira uzorci grana lužnjaka svakih 14 dana iz odabranih stabala. Nije bilo niti jednog uzorka na kojem nije bilo štetne entomofaune (na 60% uzoraka su bile biljne bolesti) koja napada pupove listove, cvjetove i žir. Iz izloženog se najbolje vidi što znači štetna entomofauna i biljne bo |