DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 90     <-- 90 -->        PDF

oborina od pH 4,3 do 2,5. Simulirana reakcija pH 3,1 dala je najveću klijavost
sjemena i najveću suhu tvar.


Slična istraživanja vrše se i u šumarstvu. Tako suMacDonal d i sur.
(1986.) istraživali utjecaj simuliranih kiselih kiša (pH 2,0; 2,5; 3,0; 4,0 i 4,7)
na klijavost i razvoj sjemena bora (Pinus banksiana Lamb.) i na tlo. Reakcija
tla se snižavala kod oborina s pH nižim od 3,0. Ujedno se smanjivala
i količina izmjenjivog Ca i Mg. Klijanje i nicanje sjemena je zaustavljeno
kod pH 2,0. Kod pH 2,5 uočena je toksičnost Al i nedostatak fosfata i magnezija.


Mnogo je podataka o djelovanju na višegodišnje biljne vrste kao što
je šumsko drveće. To su najvidljivije promjene koje su rezultat dugotrajnijeg
djelovanja kiselih kiša.


Međutim, po svemu sudeći, različite reakcije oborina s pojavom kiselih
kiša utječu brže na promjene kod biljaka i životinja kraćeg životnog
vijeka. Budući da je reprodukcija tih vrsta brža te promjene nisu toliko
vidljive i mi im premalo posvećujemo pažnju.


Kao prilog tome mogu nam poslužiti godišnje promjene u ekosustavu
travnjaka koje nastaju pod utjecajem različitih količina oborina. Mijenja
se botaničiki sastav fitocenoza.


Nameće se pitanje da li su te promjene uvjetovane samo razlikama u
količini oborina ili su uvjetovane i promjenama kvalitete oborina, odnosno
reakcije.


Ako su veće količine oborina kiselije reakcije sigurno je da to utječe
i na biosferu tla. Posebno su interesantne npr. nitrogene bakterije.


Za agroekosustave bilo bi također značajno kako reakcija oborina utječe
na pojavu pojedinih bolesti i pojavu štetnika poljoprivrednih kultura.


Budući da je reakcija oborina rezultat djelovanja različitih onečišćivača,
mora se jednako voditi računa i o svim onečišćivačima atmosfere i oborina.


Sve to ukazuje kako zaključuje J. N. B. Bel l (1985.) interakciju između
zagađivača, a i okolišnih faktora. Često je vrlo teško razlikovati njihovo
direktno i indirektno djelovanje. Indirektna djelovanja su vjerojatno
uključena u mnogim slučajevima u uzroke oštećenja nastala onečišćenjem
iz zraka.


Budući napori u ovim istraživanjima trebali bi se usmjeriti na razrješavanje
dugoročnih djelovanja kombinacija onečišćivača koji se mogu javljati
na različitim područjima s različitim djelovanjem na ekosistem.


Reakcija (pH) oborina i njen utjecaj na ekosustav je prema tome rezultat
interakcije svih onečišćivača i ekosustava.


Zbog toga je potrebno na što više reprezentativnih mjernih mjesta pratiti
reakciju i cjelokupno onečišćenje oborina, jer i manja geografska udaljenost
može imati drugačiju reakciju (pH) oborina.


Na takav zaključak ukazuju i razlike u reakciji (pH) oborina između
mjernih mjesta u Križevcima, Koprivnice i Varaždina.


188