DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ,, ,„, .. UDK 630*49 »31« (497,13) . \,. , . Sum. list CX-V (1991).107 PROPADANJE ŠUMA U HRVATSKOJ I ODNOS POJAVE PREMA BIOTSKIM I ABIOTSKIM ČINITELJIMA DANAS I "U PROŠLOSTI Branimir PRPIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ i Milan IVKOV* SAŽETAK: Oštećenost šumskog drveća procjenjena je u Hrvatskoj u tri navrata:, 1987., 1988. i 1990. Procjena je obavljena na osnovi metode Komisije Evropske zajednice za šumarstvo i uzgajanje šuma koja je prihvaćena u gotovo čitavoj Evropi. Opisana su sušenja hrasta lužnjaka i obične jele u prošlosti. U popisu oštećenosti radi se o istom načinu rada, pa su rezul ,tau usporedivi u vremenu i prostoru. V rezultatima dana je osuiosl krošanja (prozirnost krošnje) kao najznačajniji parametaroštećenja, a kod usporedbe koristimo indeks osutosii koji obuhvaćća sva stabla s oštećenjem većim od 25%. Taj indeks je iznosio za Hrvatske šume u 1987. — 7,9%, 1988. — 9,5%i 1990. —10,3%. Kako vidimo učešće drveća koje se više neće oporaviti je u porastu i danas iznosi pet puta više od godišnjeg prirasta svih naših šuma. Značajno su oštećeni obična jela (43,3%), hrast lužnjak(15%) i hrast kitnjak (10,3%).´ .-´ ´, Naša, ali i druga istraživanja o prisutnosti mokrog i suhogtaloženja kiselina u hrvatskim šumama upozoravaju na značajanutjecaj industrijskog i drugog onečišćenja zraka, vode i tla. Ključne riječi: popis oštećenja stabala, zakisel javan je šumskih tala onečišćenim zrakom, uzroci propadanja šuma, ugroženost čovjekova okoliša otrovima. UVOD Propadanje šuma u Hrvatskoj prati se sustavno od 1987. kad je načinjen prvi popis oštećenja šumskog drveća, a korištena je metoda Komisije za šumarstvo i uzgajanje šuma Evropske zajednice. Drugi popis načinjen je 1988, a treći 1990. Dakako da to nije početak propadanja šuma (štete u šumama »nove vrste«) u Hrvatskoj jer je ta pojava započela sušenjem jele pedesetih godina u Gorskom Kotaru. "- ´ Shvatimo li život u šumi kao vrlo složene odnose brojnih dijelova ekosustava gdje članovi životne zajednice nalaze prostor i ekološke činitelje ´* Prof. dr. Branimir Prpić, doc. dr. Zvonko Seletković i Milan Ivkov, dipl, ing. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ´ ><´".. |