DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Slika 2. Prosječne godišnje koncentracije sulfata (mg/l) i nitrata u kišnici bazirane na mjesečnim prosjecima 25 stanica iz mreže stanica BAPMON (1972—1976) Fig. 2. The yearly average of sulfate (mg/l) and nitrate concentration in rain water based on monthly averages from 25 stations in the BAPMON network (1972—1976) Izvorište kiselih oborina za Križevce i Koprivnicu vjerojatno je zajedničko. Za područje Varaždina ta povezanost nije signifikantno utvrđena pa je reakcija (pH) oborina uvjetovana iz drugih izvorišta. Ovakva korelacija i regresija između reakcije oborina pojedinih mjernih mjesta mogla bi poslužiti kao model za utvrđivanje geografske rasprostranjenosti istovjetnih zagađivanja oborina i pojave kiselih kiša. Rezultati ovih istraživanja sami po sebi ne bi imali toliki značaj da te »kisele kiše« ne djeluju na ekosustave Zemlje. One djeluju na prirodne ekosustave među kojima se posebno ističu šume i travnjaci sa svojim biocenozama i različitim biljnim i životinjskim vrstama. U prirodnim ekosustavima ima tako dosta primjera jačeg zakiseljavanja tla koje je bilo pod isključivim utjecajem većih količina oborinske vode. U ekosustavu šuma kako iznose J. Kamar i i sur. (1985.), zakiseljavanje se smatra nepovoljnim procesom u šumskim tlima. Stvara se rizik od oštećenja korijena biljaka, a posljedica je smanjenje produktivnosti ekosustava. Thrus h B. A. (1985.) iznosi da su efekti kiselih kiša najuočljiviji u područjima s većim količinama oborina (Skandinavija, Kanada, sjeverozapadna i jugozapadna Škotska) gdje su podesni i geološki uvjeti. Smatra se da je oštećenje korijena bilja uzrokovano oslobađanjem Al:i+ iona ili teških metala kod pH 5. |