DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ćana količina kalcijevih iona iz čega proizlazi da je »blatna kiša« povezana s prisutnošću Saharske prašine u oborini koja je u jugozapadnoj visinskoj struji došla do naših krajeva. (Sinoptička karta za 6. i 7. 04. 1988.) Sličan slučaj veće pH vrijednosti oborina zabilježen je 16. 08. 1988. Te su oborine bile pod utjecajem ciklonalne aktivnosti iz Sredozemlja iako se sa sjeverozapada približava hladna fronta zraka. Za temeljitije praćenje utjecaja ciklonalne aktivnosti kretanja hladnih i toplih fronta, zraka i drugih meteoroloških pojava i njihov utjecaj na reakciju i zagađivanje oborina potrebna su usporedna istraživanja na što više mjesta na širim geografskim područjima. Zahvaljujući Hidrometeorološkom zavodu SR Hrvatske dobili smo zbog takve usporedbe podatke mjerenja reakcije (pH) ,i količine oborina u Varaždinu za 1986. i 1987. godinu. Između poličine oborina u mm i reakcije (pH) oborina u Varaždinu u 1986, 1987. i 1988. utvrđene su korelacije i regesije koje prikazuje grafikon broj 3. Iako ove korelacije i regresije za područje Varaždina nisu tako jake kao u Križevcima ipak ukazuju da su veće količine dnevnih oborina koje padaju na ovom području zagađene tvarima koje uvjetuju kiseliju reakciju. Sve ove razlike u jačini korelacije i regresije između količine oborina, odnosno temperature zraka i reakcije oborina, ukazuju na složenost i ovisnost kretanja u atmosferi. Ove korelacije i regresije treba shvatiti kao uzročno-posljedičnu vezu između putanja (trejaktorije) kretanja toplinskih fronta zraka i reakcije oborina. To je posredno ukazivanje geografskog izvorišta onečišćivanja oborina. Takova izvorišta zagađivanja mogu biti daleko. Tako Thrus h B. A. (1985.) iznosi da se »kisele kiše« s taloženjem sumporne i dušične kiseline te sulfatnih aerosola pojavljuju udaljeno od izvora zagađenja možda od 1000 do 2000 km. ., . Kao primjer takovog zagađivanja atmosfera iznosi se podaci Saric a (1985.) o godišnjem zagađivanju atmosfere u Njemačkoj. Prema tim podacima industrija i drugi onečišćivači izbace godišnje u atmosferu oko 2,5 milijuna tona prašine, isto toliko dušičnih oksida, 3 milijuna tona ugljikovodika, 5 milijuna tona SOo, 7 milijuna tona CO. To nam donekle prema Vie le Sage i sur. (1985.) prikazuju prosječne godišnje koncentracije sulfata i nitrata u ml/l za ta područja i šire u si. 2. Iz slike 2. vidi se da je njihova najveća koncentracija na području Njemačke i sjeverne Francuske. Kako u atmosferskim kretanjima nema granica, onečišćenje atmosfere i oborina je problem šireg geografskog područja nego što su izvori onečišćenja. Zbog toga je razumljiva signifikantna korelacijska ovisnost između reakcije (pH) oborina mjernih mjesta u Križevcima i Koprivnici. Na osnovu ovih korelacija i regresija može se reći da je usprkos izvjesnih razlika u reakciji (pH) oborina ovo područje sjeverozapadne Hrvatske koje čine Križevci i Koprivnica bilo u 1988. godini pod utjecajem oborina pretežno slične reakcije. |