DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Tada je na mjernim mjestima 1. i 2. u Križevcima zabilježen pH 4,38, odnosno 4,25 a na mjernom mjestu 3. 4,37, te u Koprivnici 4,25. Te reakcije također spadaju među najniže u našem istraživanju. Utjecaj ciklona i hladne fronte zraka koje dolaze iz zapadne i sjeverozapadne i sjeverne Evrope zabilježen je i 24. 04. 1988. godine. Količina oborina bila je 12,9 mm, a srednja temperatura zraka koja je bila 22. 04. 1988. godine 12,3 °C, spustila se 24. 04. na 2,5 °C. Nešto slično imali smo 14. 10. 1988. godine kada je palo najviše oborina 50,5 mm pod utjecajem ciklonalne aktivnosti i frontalnog poremećaja koji u naše krajeve preko sjeverozapadne Evrope i donosi kiselije oborine i pad temperatura. Bilo je i slučajeva da su pale i manje količine oborina koje su imale kiselu reakciju. Tako je 30. 09. 1988. godine bilo 5,3 mm oborina s pH 4,42. Iz prognostičke sinoptičke karte od 29. 10. 1988. vidi se da je u naše krajeve došla hladna fronta zraka iz sjeverne i sjeverozapadne Evrope, koja je donijela i zagađenje zraka. Došlo je i do naglog snižavanja srednje dnevne temperature zraka koja je 30. 10. 1988. godine iznosila 1,6 °C. Prema tome reakcija oborina ovisi o područjima preko kojih se kreće zračna masa. Do takvih zaključaka kako iznosi Vi e le Sag e i sur. (1985) došao je i G a s c o n e (1980) na lokaciji blizu Lancastera gdje je razlučio dvije vrste kišnica: prva bogata SO42— i druga bogata sa Na+ što je u vezi s kretanjem zračnih masa oceanskog tipa. Isto tako Portlan d (1981) je 1972. godine uočio povećani aciditet u Liski (na zapadnoj obali Norveške) u zračnim masama koje su prethondo prešle preko Engleske ili industrijaliziranih predjela sjeverne Europe. Isto tako treba uzeti u obzir da se mijenja i koncentracija zagađivača zraka u toku dana i godine. Tako ješoljat Višnja (1979.) u Zagrebu utvrdila u toku dana maksimalnu koncentraciju S02 od 7 do 9 sati, dok je u toku godine utvrdila najveću koncentraciju zimi. Ova zagađivanja uglavnom potječu od kućnih ložišta i industrije, a ovise i o strujanju zraka. Pored ovih postoji još niz drugih činioca koji utječu na reakciju oborina. Tako npr. klorid sudjeluje u sadržaju aniona u kiši sa 10 do 15% i to je anion jakih kiselina — pored sulfata i nitrata — uzrokuje tzv. »kisele kiše«. Smatra se da je učešće HCl-a u zakiseljavanju oko 6% (Vie la Sage, Colin, Roulette, Cadene L. (1985.) Nadalje, oksidacija sumpornih i dušičnih spojeva u HiSO/, odnosno HNO:1 je kompleksan fenomen. Glavne tvari uključene u atmosfersku oksidaciju su slobodni radikalni kao što su OH, ozon, vodikov peroksid i određeni metalni katalizatori kao što su V, Mn, Fe. Prema tome, sve te tvari posredno ili neposredno utječu na reakciju oborina. S druge strane, ciklone i tople zračne fronte koje dolaze iz pravca juga i jugozapada na naše područje donose oborine koje imaju uglavnom drugačija obilježja. Kao ekstremni primjer spomenut ćemo »blatnu kišu« koja je padala na području sjeverozapadne Hrvatske 7/8 travnja. Tada je zabilježena d najviša pH vrijednost u Križevcima od pH 7,88, odnosno 7,59. Prema Hidrometeorološkom biltenu 4/88. ista oborina na području Zagreba, Zavižana i Puntijarke pokazuje slične karakteristike. Zabilježena je i pove |