DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Tablica 3


Korelacija i regresija između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka i
reakcije (pH) oborina po mjesecima u 1988. godini (Križevci)


Korelacijski


Mjeseci Regresija (y)


koeficijent (R)


Siječanj R = 0,44 V = 5,18 + 0,6207 x—0,06913x2
Veljača R = 0,30 v = 5,76—0,2885 x + 0,0487x
Ožujak R = 0,35 v = 5,97—0,324 x + 0,336x2
Travanj R = 0,73 v = 2,828 + 0,759x —0,0373x-´
Svibanj -- Lipanj R = 0,26 v = 0,96 + 0,833 x—0,03025x2
Srpanj — Kolovoz R = 0,60 y - 5,79—0,08199 x + 0,00566x2
Rujan R = 0,94 y = —1,559 + 0,85x —0,0224x2
Listopad R = 0,81 y = 4,528 — 0,0389x + 0,01289x2
Studeni --Prosinac R = 0,24 v = 5,58—0,0444 x + 0,00103x2


Iz grafikona 4. vidljivo je da se prilično uporedo s kretanjem prosječnih
dnevnih temperatura zraka mijenja i reakcija (pH) oborina. Tako se sa smanjivanjem
prosječnih dnevnih temperatura zraka smanjuje pH oborina i obrnuto.


Najveća ovisnost između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka
i reakcije (pH) oborina utvrđene u mjesecu travnju, rujnu i listopadu (Tablica
4).


Ovu ovisnost treba promatrati u odnosu na izmjenične putanje (trajektorije)
hladne i tople zračne fronte koje dolaze u naše krajeve osobito u
proljetnom i jesenskom dijelu godine.


Hladne zračne fronte dolaze u naše krajeve obično iz područja sjever.
ne, sjeverozapadne i zapadne Europe. One na svome putu pokupe više
kiselih zagađivača zraka i zbog toga se sa zahlađenjem mogu očekivati kiselije
oborne.


Tople zračne fronte dolaze uglavnom u naše krajeve iz područja sjeverne
Afrike i Sredozemlja. One donose manje kiselih zagađivača zraka
pa je i reakcija (pH) oborina manje kisela a ponekad neutralna do alkalična
kao što je bilo ekstremnih slučajeva s blatnom kišom (6. i 7. 04.
1988.).


Na osnovi ovih korelacija i regresija može se zaključiti da pojava različite
reakcije oborina ovisi ne samo o kretanju i intenzitetu ciklona već
i toplinskih fronta zraka.


Korelacije i regresije između količina oborina i reakcije te između
prosječnih dnevnih temperatura zraka i reakcije oborina ukazuju da su
izvori onečišćenja oborina s pojavom »kiselih kiša« daljinski, tj. izvan ovog
područja. To su u većini slučajeva područja zapadne, sjeverozapadne i sjeverne
Evrope preko kojih dolaze ciklone i hladne fronte zraka.


Južne i jugozapadne ciklone i tople fronte zraka koje dolaze iz Afrike
i Sredozemlja mogu nositi aerosole koji uvjetuju alkaličnu reakciju oborina.


Bliži zagađivači koji više utječu na reakciju malih količina oborina
ne uvjetuju u pravilu zakiseljavanje oborina.