DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 75     <-- 75 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 551.51+631.415.1 (497.13) Sum. list CXV (1991) 173


REAKCIJA (pH) OBORINA U KORELACIJI S KOLIČINOM
OBORINA I SREDNJOM DNEVNOM TEMPERATUROM ZRAKA
NA PODRUČJU KRIŽEVACA, KOPRIVNICE I VARAŽDINA
U 1988. GODINI


Vilim IVANEK, Marijana IVANEK-MARTINČIĆ, Višnja ŠOJAT
i Zrinko ŽIVIČNJAK*


SAŽETAK: Reakcija (pH) oborina sa suhim taloženjem u
1988. utvrđivala se na tri mjerna mjesta u Križevcima i na jednom
u Koprivnici i Varaždinu. Rezultate reakcije (pH) oborina s ostalim
meteorološkim podacima prikazuje tabela 2.


Najniži pH oborina od 3,23 utvrđen je 18. 03. 1988, a najvišiod 7,88, 07. 04.1988.


Količina oborina u 1—2 dana kretala se od 0,1 do 80,1 mm.
Godišnji težinski pH oborina utvrđen je za mjerna mjesta u Križevcima
5,36, za Koprivnicu 5,57, a Varaždin 6,44.


Utvrđena je signifikantna korelacija između reakcije oborina
u Križevcima i Koprivnici (Graf. 1).
Između količina dnevnih oborina u mm i reakcije (pH) oborina
utvrđeni su slijedeći korelacijski koeficijenti i regresije:
R — 0,53** i regresija



Križevci y = 6,397 — 0,08155x + 0,001053xR
= 0,29** i regresija

Koprivnica y = 6,08 — 0,04957x + 0,000729xl i
R — 0,32** i regresija
— Varaždin v = 6,776 — 0,024024x + 0,00024019x2
(Vidi graf. 2 i 3).
Prema utvrđenoj regresiji dnevne oborine u Križevcima iznad
11,4 mm, a u Koprivnici iznad 11,5 mm imaju u prosjeku reakciju
(pH) nižu od 5,6.


Između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka i reakcije
oborina u pojedinim mjesecima, utvrđene su korelacijei regresije koje prikazuje tablica 3. i graf. 4. Utvrđeno je da jačeciklone i hladne fronte zraka koje dolze u naše krajeve iz zapadne,
sjeverozapadne i sjeverne Evrope, donose u pravilu oborine
kiselije rekcije.


Ključne riječi: Reakcija (pH) oborina, kisele oborine,
količina oborina, srednja dnevna temperatura zraka, korelacije,
regresije.


* Prof. dr. Vilim Ivanek, Poljoprivredni institut Križevci, Marijana Ivanek-
Martinović, dipl. inž., Poljoprivredni institut Križevci, Mr. Višnja Šojat, Hidrometeorološki
zavod R Hrvatske, Zagreb.Zrinko Živičnjak, inž. polj., Poljoprivredni
institut Križevci


ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 76     <-- 76 -->        PDF

UVOD


U okviru brige o zaštiti spontanih i antropogenih ekosistema, odnosno


o zaštiti čovjekove okoline od onečišćenja, sve se veća pažnja polaže i problemu
zakiseljavanja tla.
Kao prvi od mogućih izvora zakiseljavanja tla svakako je i pojava oborina
nižih pH vrijednosti. Zato se danas mnogobrojna istraživanja usmjeravaju
upravo na ispitivanje kemijskog sastava i reakcije oborina. Oborine
su postale ogledalo civilizacijske aktivnosti čovjeka. Naime, one su danas
otopine manje ili veće koncentracije, različitih ispušnih tvari industrije,
transporta itd, što se odražava i vi njihovoj reakciji.


U literaturi su tako poznati različiti podaci o kiseloj reakciji (pH) oborinskih
voda koji su dobiveni na različitim područjima Zemlje. Takve oborinske
vode s niskim pH vrijdnostima poznate su pod nazivom »kisele kiše«.
Najekstremniji primjer kisele kiše zabilježen je u Škotskoj u mjestu Pitlochry
1974. godine i to s pH 2,4 (V i e la Sage, Colin, Roulette


- C a d e n e, 1985. god.). Za usporedbu, približan pH ima i ocat. Prosječne
reakcije oborina u sjeverozapadnoj i zapadnoj Evropi, te u ugroženim područjima
SAD, prema istim autorima, kreću se između pH 3 i 5, dok čista
oborinska voda koja je u ravnoteži s 330 ppm atmosferskog CO. ima pH 5,6.
Praćenje tih pojava, promjena i njihovih posljedica i odnosa u atmosferi,
pedosferi i biosferi, postaje sve važnije i za našu zemlju, jer kruženje
vode i djelovanje onečišćivača ne poznaje granice i neovisno je o geografskom
porijeklu.


Sve su to razlozi zbog kojih smo na području Križevaca, Koprivnice i
Varaždina u okviru istraživačkog programa »Zakiseljavanja tla u uvjetima
intenzivne proizvodnje« započeli i ispitivanja reakcije (pH) oborina kao
jednog od važnih faktora u zakiseljavanju tla.


Rezultati tih istraživanja prikazani su u ovom radu.


METODIKA ISTRAŽIVANJA


Na 3 mjerna mjesta u Križevcima i na 1 mjernom mjestu u Koprivnici
i Varaždinu utvrđivala se reakcija (pH) dnevnih oborina sa suhim taloženjem
(SI. 1.)


Od 3 mjerna mjesta u Križevcima jedno je bilo na južnom, a drugo na
sjevernom krovu zgrade Više poljoprirvedne škole. Udaljenost između njih
je cea 25 m. Treće mjerno mjesto bilo je na periferiji sjeverozapadnog dijela
Križevaca (Martinčić).


Zračna udaljenost između lokaliteta 1, odnosno 2 i lokaliteta 3 je cea
500 in. Mjerno mjesto u Koprivnici bilo je u središtu grada, a u Varaždinu
na aerodromu.


Oborine su se sakupljale u posudama veličine 31 i promjera otvora
20 cm.


Reakcija oborina za mjerna mjesta u Križevcima i u Koprivnici utvrđivale
su se pH-metrorn u laboratoriju Poljoprirvednog instituta Križevci.
Reakcije (pll) oborina iz Varaždina utvrđivale su se u laboratoriju Republičog
hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 77     <-- 77 -->        PDF

MJERILO H250000


Slika !. Karla s mjernim mjestima Križevci, Koprivnica i Varaždin na području
sjeverozapadne Hrvatske
Fig. 1. The map with researched locations Križevci, Koprivnica and Varaždin


in the region of north-west Croatia


Rezultati dnevnih mjerenja poslužili su za utvrđivanje prosječne mjesečne
i godišnje težinske reakcije (pH) oborina.


Da bi smo utvrdili putanje (trajektorije) kretanja oborina različite reakcije
i ovisnosti njihovih pojava, pratile su se prognostičke sinoptičke
karte Hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske i uspoređivali meteorološki
podaci Agrometeorološke stanice Križevci, Đeiekovec i Varaždin.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Metodom korelacije i regresije uz pomoć računala utvrđivala se ovisnost:



između reakcije (pH) oborina mjernih mjesta Križevci, Koprivnica
i Varaždin

između količine dnevnih oborina i reakcija (pH)
— između prosječne dnevne temperature zraka u °C u Križevcimaprosječne reakcije (pH) oborina u Križevcima.
KLIMATSKE PRILIKE


Za globalna poznavanja klimatskih prilika na području istraživanja mogu
nam poslužiti prosječni meteorološki podaci Agrometeorološke stanice
Križevci (I. Koščević) za razdoblje od 1955. do 1974. god.


Srednja mjesečna temperatura zraka iznosila je 9, 8 °C. Apsolutni mjesečni
maksimum temperature zraka bio je u VII mjesecu 37,6 °C, a minimum
u II mjesecu od —27,6 °C. Prosječne godišnje količine oborina bile
su 811 mm. Srednja mjesečna relativna vlaga zraka bila je 80%. Ukupna
godišnja insolacija bila je 1911 sati, a prosječna dnevna 5,2 sata.


Čestina putanje vjetra po smjerovima u ´„ bila je slijedeća:


N NE E SE S SW W NW
5,5 16,6 24,8 5,3 6,0 10,9 16,8 3,4 10,7


c


Srednjiblici 1.
rezultati klimatskih prilika za 1988. godinu prikazani su u taTablica
1.
Srednji rezultati klimatskih prilika u 1988. godini


1 II III IV
M
V
J E
VI
S E
VII
C I
VIII IX X XI XII
Prosjek
ili
ukupno
Križevci
Srednja3,2 3,2
temperatura
5,1 9,5
i zrake
15,0
i u °C
17,4 20,5 19,1 14,9 9,9 0,2 0,4 9,87
Oborine59,4 93,7
u mm
66,0 46,5 37,3 47,2 55,6 87,5 84,7 115,0 29,2 20,6 742,7
Relativna vlažnost zraka u
88,5 78,7 70,7 68,0 71,3
%
70,7 69,5 74,3 80,6 87,4 80,3 86,7 77,23
Koprivnica
Oborine u mm
36,3 75,6 54,6 51,3 49,2 65,8 36,8 83,1 100,3 98,2 23,2 18,8 693,2
Varaždin
Oborine u mm
52,0 124,6 66,2 61,8 30,8 58,9 42,5 83,8 109,0 106,4 19,6 30,0 785,6


U odnosu na višegodišnji prosjek 1988. godina bila je od 5. do 8. mjeseca
toplija. U razdoblju od 4. do 7. mjeseca bila je količina mjesečnih oborina
niža od višegodišnjeg prosjeka.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Prosječna relativna vlažnost zraka bila je također u tim mjesecima niža
od višegodišnjih prosjeka.


Da bi smo utvrdili »izvorište« različitih reakcija oborina pratile su se
prognostičke sinoptičke karte Hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske.


Iz tih prognostičkih sinoptičkih karata vidljivo je da najveća ciklonalna
aktivnost u naše krajeve dolazi sa zapada i sjeverozapada, a manje
s juga i jugozapada.


Isto tako hladne zračne mase dolaze u naše krajeve uglavnom iz područja
sjeverne i sjeverozapadne Evrope. Primjer premještanja hladne zračne
mase i ciklonalne aktivnosti koje su nosile kiselije kiše prikazuju prognostičko
sinoptičke karte za 25. i 23. 03., i 29. 10. 1988. godine.


Tople zračne mase dolaze u naše krajeve iz područja Afrike i Sredozemlja.
Primjer premještanja tople zračne mase i ciklonalne aktivnosti prikazuju
prognostičke sinoptičke karte za 6. i 7. 04. 1988. godine.


Tako je 7. 04. 1988. godine padala »blatna« kiša koja je imala pH 7,88.


Različita i složena gibanja promjenjivih smjerova i visina u atmosferi
često ne omogućuju jasno utvrđivanje porijekla različite reakcije oborina.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA REAKCIJA (pH) OBORINA


Rezultati istraživanja pH vrijednosti oborina na mjernim mjestima u
Križevcima, Koprivnici i Varaždinu u odnosu na količinu oborina i prosječnu
dnevnu temperaturu zraka prikazani su u tablici 2.


Iz tablice 2. vidljivo je da postoje razlike u reakciji (pH). Opaža se da
su te razlike veće kod manjih količina oborina, vjerojatno zbog većeg utjecaja
lokalnih zagađivanja atmosfere.


Variranja reakcija (pH) oborina u toku 1988. godine kretala su se u
Križevcima u slijedećim rasponima:


— na mjernom mjestu broj 1 od 4,17 do 7,88
— na mjernom mjestu broj 2 od 4,01 do 7,81
— na mjernom mjestu broj 3 od 3,23 do 7,46
Na mjernom mjestu u Koprivnici reakcija (pH) oborina varirala je od
4,00 do 6,77, a na mjernom mjestu u Varaždinu od 5,9 do 7,38.
Utvrđena je prosječna težinska godišnja reakcija (pH) oborina za mjerna
mjesta Križevci 5,36, Koprivnica 5,57 i Varaždin 6,44.


Nižu težinsku pH vrijednost od 5,6 imale su u Križevcima oborine u II,
III, IV, VIII, IX, X, XI i XII mjesecu, a u Koprivnici u II, III, IV, VIII i
XII mjesecu.


Težinska pH vrijednost oborina Varaždina nije bila niže vrijednosti od
5,6 niti u jednom mjesecu.


Međusobna ovisnost reakcija (pH) oborina Križevaca, Koprivnice i Varaždina


Primjenom računa korelacije i regresije između reakcije (pH) oborina
koje su padale u istom vremenu u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu utvrđeni
su slijedeći korelacijski koeficijenti (R) i regresije (y):


177




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Tablica 2


Reakcija (pH oborina na mjernim mjestima u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu
u 1988. godini


Križevci Koprivnica Vara/din
Mjesec
Siječanj
Prosjek
Težinski pH
M o 2
6,33
6,28
il O 3
45,9
a
OgJ
U U „
4,8
.5
6,08
5,96
0 P
O 3
19,4
C/53 3
11,1H
"C
li
.aa
6,13
5,87
2 L X) q
O 3
33,7
Veljača
Prosjek
Težinski pH
5,54
4,67
80,0 3,0 5,53
5,28
56,7 6,58
6,63
124,4
Ožujak
Prosjek
Težinski pH
5,54
4,71
65,9 6,08 5,63
5,00
58,4 6,23
5,79
59,3
Travanj
Prosjek
Težinski pH
6,07
5,53
25,0 8,61 5,41
5,18
28,7 — 6,25
6,25
55,6
Svibanj
Prosjek
Težinski pH
6,83
6,56
26,5 14,6 6,05
5,97
39,5 6,95
6,96
28,4
Lipanj
Prosjek
Težinski pH
5,93
5,66
41,9 16,54 5,55
5,32
34,4 6,70
6,63
56,1
Srpanj
Prosjek
Težinski pH
6,61
6,40
46,5 17,6 6,27
6,16
37,0 6,96
6,98
40,2
Kolovoz
Prosjek
Težinski pH
5,83
5,39
87,1 17,3 5,90
5,12
67,6 6,53
6,44
81,7
Rujan
Prosjek
Težinski pH
5,76
5,24
80,2 13,8 6,16
6,99
89,6 6,56
6,57
108,9
Listopad
Prosjek
Težinski pH
5,03
4,90
114,9 7,34 5,73
5,78
10,1 6,27
6,20
67,4
Studeni
Prosjek
Težinski pH
5,72
5,48
19,1 1,22 5,84
5,81
20,4 6,83
6,76
19,0
Prosinac
Prosjek
Težinski pH
5,61
5,00
20,6 0,04 6,03
5,24
16,8 7,08
6,29
23,2


Težinski pH ukupnih obe irina u 1988. godini
5,36 5,57 6,44




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Križevci : Koprivnica R = 0,62** y = —2,99 + 2,54x — 0,1739x2


Križevci : Varaždin R = 0,19 y = 5,511 + 0,290x —0,01718x


Iz korelacije i regresije i grafikona 1. je vidljivo da postoji signifikantna
ovisnost između reakcije (pH) oborina mjernih mjesta Križevci, i Koprivnica.
Između reakcije (pH) oborina Križevaca i Varaždina te Koprivnice
i Varaždina nije utvrđena signifikantna korelacija.


XX


b 77 .


6 ,5Q "


6 00


05


o


H c 5 50 >
H
U


5 00


o


se 4, 50 .


(X


4 00 . y=-2 , 99 + 2 , 54*-0 ,1739x
VA, 1 r-i 1—


7,74


4,1 4,6 5,1 5,6 6,1 6,6 7,1 7,6


Graf. 1. Korelacija i regresija između reakcije (pH) oborina na mjernom mjestu
Križevci i reakcije (pH) oborina na mjernom mjestu Koprivnica u 1988. godini


Graph 1. Correlation and regression between precipitations reaction (pH) on the
location Križevci and precipitations reaction (pH) on the location Koprivnica
in 1988 year


Ovi podaci ukazuju da je područje Križevaca i Koprivnice imalo približno
podjednaka kretanja reakcije (pH) oborina u 1988.


Ovisnost reakcije (pH) oborina o količini dnevnih oborina


Količina dnevnih oborina (1 do 2 dana) u periodu istraživanja varirala
je od 0,1 do 80,1 mm. Između variranja količne dnevnih oborina u mm i
njihove pH vrijednosti utvrđeni su slijedeći korelacijski koeficijenti (R) i
regresije (y):


179




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 82     <-- 82 -->        PDF

— Križevci R = 0,53** y = 6,397 — 0,08155x + 0,00105x5
— Koprivnica R = 0,29* y = 6,08 — 0,04957x + 0,000729x—
Varaždin R = 0,34** V = 6,776 — 0,0240x + 0,000240x;;
(Vidi graf. 2. i 3.)


R=0,34


7 74 Koprivnica: y=6,378+0,0154X-0.000635X
R=0,29X 1987.: R=0,15
7 10 ´y=6,08-0,04957x+0,000729x y=6,372-0,0124x+0,000068x2
7 00


6 60 .
6 10 .
6 00 .
5 60 .
5 10
Krisevci: ^

A 60 y=6,397-0,0816X+0,00105x^


A 10
3 Q3
1 oo ´


00 1 1 1 1
1 c 10 .20 30 40 50,6 0 10 20 30 40 50 60 70 80


Oborine u mm


Oborine u mm
Precipitations in nm Precipitations in mm


Graf. 2. Korelacije i regresije između koGraf.
3. Korelacije i regresije između količine
dnevnih oborina u mm i njihove ličine dnevnih oborina u mm i njihove
reakcije (pH) u 1988. godini na mjernim reakcije (pH) u 1986, 1987. i 1988. godini
mjestima Križevci i Koprivnica na mjernom mjestu Varaždin


Graph 2. Correlations and regressions Graph 3. Correlations and regressions
between quantity of daily precipitations between quantity of daily precipitations
in mm and their pH in 1988 year on the in mm and their pH in 1986, 1987 and
locations Križevci and Koprivnica 1988 year on the location Varaždin


Iz korelacija i regresije te grafikona 2, 3. vidljivo je da veće dnevne
količine oborina u nas imaju kiseliju (nižu) reakciju (pH). Posebno je to
izraženo za oborine koje su padale u Križevcima a manje za oborine koje
su padale u Koprivnici i Varaždinu.


Na osnovi utvrđenih regresija na području Križevaca padale su kiselije
oborine od pH 5,6 ako im je dnevna količina iznosila iznad 11,4 mm,
a na području Koprivnice iznad 11,5 mm.


Iz ovih podataka može se zaključiti da u uvjetima jače ciklonalne aktivnosti
imamo kiseliju reakciju oborina. Takva ciklonalna aktivnost ima
najčešće ishodište na području Antlantika i Baltika i dolazi u naše krajeve
preko zapadne i sjeverozazadne Evrope.


Na tom putu kretanja pokupe se kiseli zagađivači oborinske vode.
Manje dnevne oborine zasićene su više s lokalnim zagađivačima, koji u
prosjeku ne uvjetuju reakciju ispod pH 5,60. Isto tako južne i jugozapadne
ciklone i toplinske fronte zraka donose više oborina čija je reakcija (pH)
iznad 5,6.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ovisnost reakcije (pH) oborina o prosječnim dnevnim temperaturama zraka


Između variranja prosječnih dnevnih temperatura zraka i variranja prosječne
reakcije (pH) oborina u pojedinim mjesecima pa i u čitavoj 1988.
godini za mjerna mjesta u Križevaca opaža se izvjesna ovisnost koju prikazuje
graf. 4. i Tablica 3.


temperatura - temperature
pH oborina - pH of precipitations


od 1. 01. do 31. 03. 1
7,0


15 6,0


5,0


10


4,0


" 5


~"«—i—i—l—«—l—«—i—i—i—»—i—f—i—i——i—»—i—I—»—i—i—t —»—´


i
i
ej


m. a. u u. 2* sa 12.«. i U. tt. «.*a i4w.&Sirt.«.iitt.is.«.2i3ti4.M.
u


N


nj f N . 04. .do 1.6. 08. 198S.A


20


~


4J


ni
ti 15


a
i-. 10


[8


C 5


>


c 0 —i—i—i—i—i—i——i—i—i——i—i—i—i—i——«—i—i——i—r i i—
o At la 1». «i U.U M. *". 11». J«. ZO. U. 28. JI 1C ft t. 11. 24.2.J. 14.2« *». 4R, «.


ni


C


>o


o in 20 od 22. 08. do -31. 12. 19 godine 7,0
s15
6,0


10 5,0


5 4,0


0


1—f—I 1 1—» 1—I 1—I »—t—»—I T~*


Xtt.t3.tC 30.U. 9. «. « «.« « U 30. Ailtf.Z


Dani
Days
Graf. 4. Kretanje prosječnih dnevnih temperatura zraka u °C i reakcija (pH)
oborina u 1988. godini — Križevci
Graph 4. Movement of average dailv air temperatures in °C and precipitations
reaction (pH) in 1988 year — Križevci


181




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Tablica 3


Korelacija i regresija između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka i
reakcije (pH) oborina po mjesecima u 1988. godini (Križevci)


Korelacijski


Mjeseci Regresija (y)


koeficijent (R)


Siječanj R = 0,44 V = 5,18 + 0,6207 x—0,06913x2
Veljača R = 0,30 v = 5,76—0,2885 x + 0,0487x
Ožujak R = 0,35 v = 5,97—0,324 x + 0,336x2
Travanj R = 0,73 v = 2,828 + 0,759x —0,0373x-´
Svibanj -- Lipanj R = 0,26 v = 0,96 + 0,833 x—0,03025x2
Srpanj — Kolovoz R = 0,60 y - 5,79—0,08199 x + 0,00566x2
Rujan R = 0,94 y = —1,559 + 0,85x —0,0224x2
Listopad R = 0,81 y = 4,528 — 0,0389x + 0,01289x2
Studeni --Prosinac R = 0,24 v = 5,58—0,0444 x + 0,00103x2


Iz grafikona 4. vidljivo je da se prilično uporedo s kretanjem prosječnih
dnevnih temperatura zraka mijenja i reakcija (pH) oborina. Tako se sa smanjivanjem
prosječnih dnevnih temperatura zraka smanjuje pH oborina i obrnuto.


Najveća ovisnost između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka
i reakcije (pH) oborina utvrđene u mjesecu travnju, rujnu i listopadu (Tablica
4).


Ovu ovisnost treba promatrati u odnosu na izmjenične putanje (trajektorije)
hladne i tople zračne fronte koje dolaze u naše krajeve osobito u
proljetnom i jesenskom dijelu godine.


Hladne zračne fronte dolaze u naše krajeve obično iz područja sjever.
ne, sjeverozapadne i zapadne Europe. One na svome putu pokupe više
kiselih zagađivača zraka i zbog toga se sa zahlađenjem mogu očekivati kiselije
oborne.


Tople zračne fronte dolaze uglavnom u naše krajeve iz područja sjeverne
Afrike i Sredozemlja. One donose manje kiselih zagađivača zraka
pa je i reakcija (pH) oborina manje kisela a ponekad neutralna do alkalična
kao što je bilo ekstremnih slučajeva s blatnom kišom (6. i 7. 04.
1988.).


Na osnovi ovih korelacija i regresija može se zaključiti da pojava različite
reakcije oborina ovisi ne samo o kretanju i intenzitetu ciklona već
i toplinskih fronta zraka.


Korelacije i regresije između količina oborina i reakcije te između
prosječnih dnevnih temperatura zraka i reakcije oborina ukazuju da su
izvori onečišćenja oborina s pojavom »kiselih kiša« daljinski, tj. izvan ovog
područja. To su u većini slučajeva područja zapadne, sjeverozapadne i sjeverne
Evrope preko kojih dolaze ciklone i hladne fronte zraka.


Južne i jugozapadne ciklone i tople fronte zraka koje dolaze iz Afrike
i Sredozemlja mogu nositi aerosole koji uvjetuju alkaličnu reakciju oborina.


Bliži zagađivači koji više utječu na reakciju malih količina oborina
ne uvjetuju u pravilu zakiseljavanje oborina.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 85     <-- 85 -->        PDF

RASPRAVA


Dva različita činioca uglavnom mijenjaju pH kišnice. Prvi je oksidacija
i hidroliza S02 i NO, koji proizvode niži pH. Drugi činilac je inkorporacija
čestica tla koje su često slabo alkalične zbog sadržaja karbonata, te tako
kompenziraju zakiseljavanje.


Priroda ovih dviju pojava je dosta različita. Plinoviti S02 i NO^ mogu
se prenositi na velike udaljenosti prije nego što oksidiraju u H2SO/, i HNO:i.
Za razliku od njih, aerosoli čije je porijeklo iz tla, sadrže veće čestice i
imaju češće lokalni utjecaj.


U tom svjetlu treba gledati i rezultate ovih istraživanja. Naime, dobivena
korelacija i regresacija između količine i prosječne reakcije (pH u
H20) oborina po danima u razdoblju od 1. 01. do 31. 12 .1988. godine pokazuje
da se sa povećanom količinom dnevnih oborina pojavljuju oborine
s nižom pH vrijednošću.


To se može protumačiti time što kod manjih i početnih količina oborina
dolazi više do izražaja djelovanje lokalnih aerosola tla koji povećavaju
pH oborina. S druge strane, kod većih količina oborina do izražaja
dolaze drugi činioci sa strane.


Međutim Vi e la Sag e i sur., 1985. iznose drugačije rezultate koji
su dobiveni četverogodišnjim istraživanjima koje su nedavno proveli G. S.
Rayno r i J. N. Haye s (1982.) u Krookhaven nacionalnom laboratoriju
u New Yorku. Naime, oni su došli do zaključka da se pH kišnice
povećava sa njenim intenzitetom. To su objasnili činjenicom da je taloženje
kemijskih tvari veliko kod oborina slabijeg intenziteta. Ta tendencija
je naročito dobro praćena kod NO": i NO—2 iona.


Razlika između njihovog istraživanja i našeg može se smatrati kao
posljedica različitih geografskih izvora zakiseljavanja oborina i kretanja
ciklonalne aktivnosti u ova dva područja.


U našim prilikama kiselije oborine su rezultat većih ciklonalnih aktivnosti
koje iz drugih predjela donose uzročnike zakiseljavanja.


U području New Yorka su vjerojatno prisutni lokalni uzročnici zakiseljavanja,
dok ciklonama dolaze zračne mase koje nakon ispiranja lokalnih
uzročnika zakiseljavanja daju oborine s manjom kiselošću.


S obzirom na spomenuto svojstvo plinovitih S02 i NOx da se mogu
prenositi na velike udaljenosti prije nego oksidiraju u H2S04 i HNO.( i prema
kretanju ciklona koje su praćene prognostičko sinoptičkim kartama
možemo zaključiti da na reakciju oborina u području Križevaca i Koprivnice
djeluju izvori zagađenja iz udaljenih područja.


U našem istraživanju utvrđene su najkiselije oborine 27—29. 02. kada
je pao snijeg čiji je pH u Križevcima na lokacijama 1. i 2. bio 4,17 odnosno
4,01, a na lokaciji 3. 4,13. U Koprivnici je bilo u isto vrijeme pH 4,37. Taj
snijeg je pao nakon prolaska frontalnog poremećaja povezanog sa dubokom
ciklonom čije se središte nalazilo iznad Baltičkog mora. Isto tako
22/23. ožujka pala je u središnjem dijelu Hrvatske velika količina oborina
uvjetovana ciklonalnom aktivnošću i frontalnim poremećajem iznad cijele
zapadne i srednje Evrope (Hidrometeorološki bilten 3/88). To prikazuje
i prognostičko sinoptička karta od 23. 03. 1988. godine.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Tada je na mjernim mjestima 1. i 2. u Križevcima zabilježen pH 4,38,
odnosno 4,25 a na mjernom mjestu 3. 4,37, te u Koprivnici 4,25. Te reakcije
također spadaju među najniže u našem istraživanju.


Utjecaj ciklona i hladne fronte zraka koje dolaze iz zapadne i sjeverozapadne
i sjeverne Evrope zabilježen je i 24. 04. 1988. godine. Količina oborina
bila je 12,9 mm, a srednja temperatura zraka koja je bila 22. 04. 1988.
godine 12,3 °C, spustila se 24. 04. na 2,5 °C. Nešto slično imali smo 14. 10.
1988. godine kada je palo najviše oborina 50,5 mm pod utjecajem ciklonalne
aktivnosti i frontalnog poremećaja koji u naše krajeve preko sjeverozapadne
Evrope i donosi kiselije oborine i pad temperatura.


Bilo je i slučajeva da su pale i manje količine oborina koje su imale
kiselu reakciju. Tako je 30. 09. 1988. godine bilo 5,3 mm oborina s pH 4,42.
Iz prognostičke sinoptičke karte od 29. 10. 1988. vidi se da je u naše krajeve
došla hladna fronta zraka iz sjeverne i sjeverozapadne Evrope, koja
je donijela i zagađenje zraka. Došlo je i do naglog snižavanja srednje dnevne
temperature zraka koja je 30. 10. 1988. godine iznosila 1,6 °C. Prema
tome reakcija oborina ovisi o područjima preko kojih se kreće zračna masa.


Do takvih zaključaka kako iznosi Vi e le Sag e i sur. (1985) došao
je i G a s c o n e (1980) na lokaciji blizu Lancastera gdje je razlučio dvije
vrste kišnica: prva bogata SO42— i druga bogata sa Na+ što je u vezi s kretanjem
zračnih masa oceanskog tipa. Isto tako Portlan d (1981) je 1972.
godine uočio povećani aciditet u Liski (na zapadnoj obali Norveške) u zračnim
masama koje su prethondo prešle preko Engleske ili industrijaliziranih
predjela sjeverne Europe.


Isto tako treba uzeti u obzir da se mijenja i koncentracija zagađivača
zraka u toku dana i godine. Tako ješoljat Višnja (1979.) u Zagrebu
utvrdila u toku dana maksimalnu koncentraciju S02 od 7 do 9 sati, dok
je u toku godine utvrdila najveću koncentraciju zimi. Ova zagađivanja
uglavnom potječu od kućnih ložišta i industrije, a ovise i o strujanju zraka.


Pored ovih postoji još niz drugih činioca koji utječu na reakciju oborina.


Tako npr. klorid sudjeluje u sadržaju aniona u kiši sa 10 do 15% i to
je anion jakih kiselina — pored sulfata i nitrata — uzrokuje tzv. »kisele
kiše«.


Smatra se da je učešće HCl-a u zakiseljavanju oko 6% (Vie la Sage,
Colin, Roulette, Cadene L. (1985.)


Nadalje, oksidacija sumpornih i dušičnih spojeva u HiSO/, odnosno
HNO:1 je kompleksan fenomen. Glavne tvari uključene u atmosfersku oksidaciju
su slobodni radikalni kao što su OH, ozon, vodikov peroksid i određeni
metalni katalizatori kao što su V, Mn, Fe. Prema tome, sve te tvari
posredno ili neposredno utječu na reakciju oborina.


S druge strane, ciklone i tople zračne fronte koje dolaze iz pravca juga
i jugozapada na naše područje donose oborine koje imaju uglavnom drugačija
obilježja. Kao ekstremni primjer spomenut ćemo »blatnu kišu« koja
je padala na području sjeverozapadne Hrvatske 7/8 travnja. Tada je zabilježena
d najviša pH vrijednost u Križevcima od pH 7,88, odnosno 7,59. Prema
Hidrometeorološkom biltenu 4/88. ista oborina na području Zagreba,
Zavižana i Puntijarke pokazuje slične karakteristike. Zabilježena je i pove




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 87     <-- 87 -->        PDF

ćana količina kalcijevih iona iz čega proizlazi da je »blatna kiša« povezana
s prisutnošću Saharske prašine u oborini koja je u jugozapadnoj visinskoj
struji došla do naših krajeva. (Sinoptička karta za 6. i 7. 04. 1988.)


Sličan slučaj veće pH vrijednosti oborina zabilježen je 16. 08. 1988. Te
su oborine bile pod utjecajem ciklonalne aktivnosti iz Sredozemlja iako
se sa sjeverozapada približava hladna fronta zraka.


Za temeljitije praćenje utjecaja ciklonalne aktivnosti kretanja hladnih
i toplih fronta, zraka i drugih meteoroloških pojava i njihov utjecaj na reakciju
i zagađivanje oborina potrebna su usporedna istraživanja na što više
mjesta na širim geografskim područjima.


Zahvaljujući Hidrometeorološkom zavodu SR Hrvatske dobili smo zbog
takve usporedbe podatke mjerenja reakcije (pH) ,i količine oborina u Varaždinu
za 1986. i 1987. godinu.


Između poličine oborina u mm i reakcije (pH) oborina u Varaždinu u
1986, 1987. i 1988. utvrđene su korelacije i regesije koje prikazuje grafikon
broj 3.


Iako ove korelacije i regresije za područje Varaždina nisu tako jake
kao u Križevcima ipak ukazuju da su veće količine dnevnih oborina koje
padaju na ovom području zagađene tvarima koje uvjetuju kiseliju reakciju.


Sve ove razlike u jačini korelacije i regresije između količine oborina,
odnosno temperature zraka i reakcije oborina, ukazuju na složenost i ovisnost
kretanja u atmosferi.


Ove korelacije i regresije treba shvatiti kao uzročno-posljedičnu vezu
između putanja (trejaktorije) kretanja toplinskih fronta zraka i reakcije
oborina. To je posredno ukazivanje geografskog izvorišta onečišćivanja oborina.


Takova izvorišta zagađivanja mogu biti daleko. Tako Thrus h B. A.
(1985.) iznosi da se »kisele kiše« s taloženjem sumporne i dušične kiseline
te sulfatnih aerosola pojavljuju udaljeno od izvora zagađenja možda od 1000
do 2000 km. ., .


Kao primjer takovog zagađivanja atmosfera iznosi se podaci Saric a
(1985.) o godišnjem zagađivanju atmosfere u Njemačkoj. Prema tim podacima
industrija i drugi onečišćivači izbace godišnje u atmosferu oko 2,5
milijuna tona prašine, isto toliko dušičnih oksida, 3 milijuna tona ugljikovodika,
5 milijuna tona SOo, 7 milijuna tona CO.


To nam donekle prema Vie le Sage i sur. (1985.) prikazuju prosječne
godišnje koncentracije sulfata i nitrata u ml/l za ta područja i šire
u si. 2.


Iz slike 2. vidi se da je njihova najveća koncentracija na području Njemačke
i sjeverne Francuske.


Kako u atmosferskim kretanjima nema granica, onečišćenje atmosfere
i oborina je problem šireg geografskog područja nego što su izvori onečišćenja.
Zbog toga je razumljiva signifikantna korelacijska ovisnost između
reakcije (pH) oborina mjernih mjesta u Križevcima i Koprivnici.


Na osnovu ovih korelacija i regresija može se reći da je usprkos izvjesnih
razlika u reakciji (pH) oborina ovo područje sjeverozapadne Hrvatske
koje čine Križevci i Koprivnica bilo u 1988. godini pod utjecajem oborina
pretežno slične reakcije.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Slika 2. Prosječne godišnje koncentracije sulfata (mg/l) i nitrata u kišnici bazirane
na mjesečnim prosjecima 25 stanica iz mreže stanica BAPMON (1972—1976)


Fig. 2. The yearly average of sulfate (mg/l) and nitrate concentration in rain
water based on monthly averages from 25 stations in the BAPMON network
(1972—1976)


Izvorište kiselih oborina za Križevce i Koprivnicu vjerojatno je zajedničko.
Za područje Varaždina ta povezanost nije signifikantno utvrđena pa
je reakcija (pH) oborina uvjetovana iz drugih izvorišta.


Ovakva korelacija i regresija između reakcije oborina pojedinih mjernih
mjesta mogla bi poslužiti kao model za utvrđivanje geografske rasprostranjenosti
istovjetnih zagađivanja oborina i pojave kiselih kiša.


Rezultati ovih istraživanja sami po sebi ne bi imali toliki značaj da te
»kisele kiše« ne djeluju na ekosustave Zemlje.


One djeluju na prirodne ekosustave među kojima se posebno ističu šume
i travnjaci sa svojim biocenozama i različitim biljnim i životinjskim vrstama.


U prirodnim ekosustavima ima tako dosta primjera jačeg zakiseljavanja
tla koje je bilo pod isključivim utjecajem većih količina oborinske vode.


U ekosustavu šuma kako iznose J. Kamar i i sur. (1985.), zakiseljavanje
se smatra nepovoljnim procesom u šumskim tlima. Stvara se rizik
od oštećenja korijena biljaka, a posljedica je smanjenje produktivnosti ekosustava.


Thrus h B. A. (1985.) iznosi da su efekti kiselih kiša najuočljiviji u
područjima s većim količinama oborina (Skandinavija, Kanada, sjeverozapadna
i jugozapadna Škotska) gdje su podesni i geološki uvjeti. Smatra se
da je oštećenje korijena bilja uzrokovano oslobađanjem Al:i+ iona ili teških
metala kod pH 5.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 89     <-- 89 -->        PDF

I u našoj zemlji kako iznosi P r p i ć (1988.) imamo najveća oštećenja
šuma u Sloveniji, Gorskom Kotaru kao i na drugim zapadnim područjima
naše zemlje. To su područja s većom količinom oborina. Budući da s većom
količinom oborina prema našim istraživanjima imamo niži težinski pH
moglo bi se dovesti u korelaciju količina oborina i oštećenje šuma.


Uzroci oštećenja nizinskih šuma nakon sprečavanja djelovanja poplavnih
voda i snižavanja nivoa podzemnih voda mogu biti i promjene u kemijskim
svojstvima vode osobito u reakciji.


Na takovim melioriranim staništima obično je nakon odvodnje zamijenjen
utjecaj podzemne i poplavne vode koja ima manje više neutralne
reacije s utjecajem oborinske vode koja ima kiselu reakciju i druga ostala
kemijska svojstva.


Sličan je utjecaj melioracijskih mjera i odvodnje i na močvarnim travnjačkim
tlima ako se mjerama odvodnje sprečava utjecaj poplavnih voda
sa strane ili snizuje nivo podzemnih voda koje imaju obično neutralnu do
alkaličnu reakciju.


Isto tako u ekosistemu prirodnih nemelioriranih travnjaka ima dosta
primjera jačeg zakiseljavanja onih tala koja su pod dužim isključivim utjecajem
oborinske vode.


Kao primjer mogu se spomenuti tla močvarnih travnjaka pod zajednicom
oštre busike (as. Deschampsietum caespitosae) i tla brdskih travnjaka
pod zajednicom trave tvrdače (as. Nardetum strictae).


Njihova su tla najkiselija tla u ekosustavu prirodnih travnjaka, a imaju
najnižu efektivnu plodnost.


Očito je da razlike u kemijskim svojstvima poplavnih i podzemnih
voda i oborina utječu na promjene u spontanim ekosustavima.


Djelovanje »kiselih kiša« u agroekosustavu je složenije.


U promjeni reakcije tla u agroekosustavima ne sudjeluje samo oborinska
voda već promjena reakcije tla ovisi sve više o agrotehničkim mjerama.


Zakiseljavanje tla u agroekosustavima pod utjecajem kiselih oborina i
primijenjene obrade i kemizacije može zbog toga imati različiti intenzitet.
Tako npr. stalna upotreba mineralnih gnojiva kisele reakcije jače zakiseljuje
tla. Tu je svakako važna i puferizacijska sposobnost tla.


Thrus h B. A. (1985.) napominje da plodna tla koja se upotrebljavaju
za uzgoj poljoprivrednih kultura imaju veći puferacioni kapacitet i na
njih kisele oborine ne djeluju tako štetno.


Očito je da u agroekosustavima postoji mnogo faktora kojih i interakcijom
kiselih kiša mogu djelovati različito na tlo i poljoprirvedne kulture.


Onečišćenje oborina s pojavom kiselih kiša sve više postaje predmet
svestranijeg istraživanja u poljoprivredi i šumarstvu.


Istražuje se tako djelovanje kiselih kiša i na pojedine kulture i njihove
faze razvoja. Tako su npr. G. W. H a w n i sur. (1988.) utvrdili utjecaj simuliranih
kiselih kiša na sastav otopina tla i klijavost sjemena. Povećavana
je klijavost sjemena klupčaste oštrice (Dactylis glomerata) na reakciju




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 90     <-- 90 -->        PDF

oborina od pH 4,3 do 2,5. Simulirana reakcija pH 3,1 dala je najveću klijavost
sjemena i najveću suhu tvar.


Slična istraživanja vrše se i u šumarstvu. Tako suMacDonal d i sur.
(1986.) istraživali utjecaj simuliranih kiselih kiša (pH 2,0; 2,5; 3,0; 4,0 i 4,7)
na klijavost i razvoj sjemena bora (Pinus banksiana Lamb.) i na tlo. Reakcija
tla se snižavala kod oborina s pH nižim od 3,0. Ujedno se smanjivala
i količina izmjenjivog Ca i Mg. Klijanje i nicanje sjemena je zaustavljeno
kod pH 2,0. Kod pH 2,5 uočena je toksičnost Al i nedostatak fosfata i magnezija.


Mnogo je podataka o djelovanju na višegodišnje biljne vrste kao što
je šumsko drveće. To su najvidljivije promjene koje su rezultat dugotrajnijeg
djelovanja kiselih kiša.


Međutim, po svemu sudeći, različite reakcije oborina s pojavom kiselih
kiša utječu brže na promjene kod biljaka i životinja kraćeg životnog
vijeka. Budući da je reprodukcija tih vrsta brža te promjene nisu toliko
vidljive i mi im premalo posvećujemo pažnju.


Kao prilog tome mogu nam poslužiti godišnje promjene u ekosustavu
travnjaka koje nastaju pod utjecajem različitih količina oborina. Mijenja
se botaničiki sastav fitocenoza.


Nameće se pitanje da li su te promjene uvjetovane samo razlikama u
količini oborina ili su uvjetovane i promjenama kvalitete oborina, odnosno
reakcije.


Ako su veće količine oborina kiselije reakcije sigurno je da to utječe
i na biosferu tla. Posebno su interesantne npr. nitrogene bakterije.


Za agroekosustave bilo bi također značajno kako reakcija oborina utječe
na pojavu pojedinih bolesti i pojavu štetnika poljoprivrednih kultura.


Budući da je reakcija oborina rezultat djelovanja različitih onečišćivača,
mora se jednako voditi računa i o svim onečišćivačima atmosfere i oborina.


Sve to ukazuje kako zaključuje J. N. B. Bel l (1985.) interakciju između
zagađivača, a i okolišnih faktora. Često je vrlo teško razlikovati njihovo
direktno i indirektno djelovanje. Indirektna djelovanja su vjerojatno
uključena u mnogim slučajevima u uzroke oštećenja nastala onečišćenjem
iz zraka.


Budući napori u ovim istraživanjima trebali bi se usmjeriti na razrješavanje
dugoročnih djelovanja kombinacija onečišćivača koji se mogu javljati
na različitim područjima s različitim djelovanjem na ekosistem.


Reakcija (pH) oborina i njen utjecaj na ekosustav je prema tome rezultat
interakcije svih onečišćivača i ekosustava.


Zbog toga je potrebno na što više reprezentativnih mjernih mjesta pratiti
reakciju i cjelokupno onečišćenje oborina, jer i manja geografska udaljenost
može imati drugačiju reakciju (pH) oborina.


Na takav zaključak ukazuju i razlike u reakciji (pH) oborina između
mjernih mjesta u Križevcima, Koprivnice i Varaždina.


188




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ZAKLJUČCI


Reakcija (pH) oborinske vode u kojoj je bilo uključeno suho taloženje
na istraživanim mjestima u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu bila je u
1988. godini u rasponu od 3,32 do 7,88.


Težinska reakcija (pH) ukupnih oborina u Križevcima iznosila je 5,36,
u Koprivnici 5,57, a u Varaždinu 6,44.


Najniži pH imale su oborine uvjetovane jačom ciklonalnom aktivnošću
i hladnom frontom zraka koje dolaze iz zapadne, sjeverozaapdne i sjeverne
Europe. Najviši pH 7,88 uvjetovala je blatna kiša koja je padala 7. travnja
1988. godine kao rezultat ciklone i tople fronte zraka iz područja Sredozemlja.


Količina oborina od 1 do 2 dana u razdoblju istraživanja kretala se od
0,1 mm do 80,1 mm.
Između dnevnih količina oborina u mm i njihove reakcije (pH) utvrđeni
su slijedeći korelacijski koeficijenti (R) i regresije (y):


— Križevci R = 0,53** y = 6,397 — 0,08155x + 0,00105x—
Koprivnica R = 0,29* y = 6,08 — 0,04957x + 0,000792x2

Varaždin R = 0,34** y = 6,776 — 0,024024x + 0,0002402xPrema
utvrđenoj regresiji količina dnevnih oborina u Križevcima iznad
11,4 mm, a u Koprivnici iznad 11,5 mm imale su u prosjeku reakciju
(pH) nižu od 5,6.


Utvrđene su korelacije između kretanja prosječnih dnevnih temperatura
zraka po mjesecima i reakcije (pH) oborina. Hladne fronte zraka u
pravilu uvjetuju kiseliju reakciju (pH) oborina, a obrnuti je učinak tople
tron te zraka.


Na osnovi utvrđenih korelacija i regresija te prognostičko-sinoptičkih
karata možemo zaključiti da su glavna izvorišta kiselih kiša na područjima
zapadne, sjeverozapadne i sjeverne Europe preko kojih donose veće
količine oborina.


Metodom korelacije i regresije između određenih svojstava oborina pojedinih
mjernih mjesta možemo utvrđivati ovisnost tih svojstava i njihovu
geografsku rasprostranjenost.


LITERATURA


1.
Bell, J. N. B. (1985.): The direct effects air pollution on plants, Air Pollution
and Plant (Proceedings of 2nd European Conference on Chemistry and the
Environment), Weinheim.
2.
Fuchs, G., Schwarz, B., B a c h m a n, K. (1985): The Distribution of
HCI in the Troposphere, Air Pollution and Plants, Weinheim.
3.
Gračanin, M., Ilijanić, Lj. (1977.): Uvod u ekologiju bilja, Zagreb.
4.
Havvn, G. H., Reynolds , J. H. (1988.): Effects of Simulated Acid Rain
on Soil Solution Composition And Orchardgrass Seedling Viability«. Soil Science
Society of America Journal, Volume 52, No. 4, Anaheim — California.
5.
Ivanek , V. (1989.): Utjecaj reakcije (pH) tla na botanički sastav, kvalitetu
i produktivnost ekosistema nizinskih livada, Poljoprivredna znanstvena smotra,
Zagreb (u .štampi).


ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 92     <-- 92 -->        PDF

6.
Kamari, J., Kauppi, L., P., Matzner, E, Posch, M. (1985.): A dynamic
model for estimating acidification of forest soil on a regional scale,
Air Pollution and Plants, Weinheim.


7.
MacDonald, N. W., Hart, J. B., Nguyen, P. V. (1986.): Simulater Acid
Rain Effects Jack Pine Seedling Establishment and Nutrition, Soil Science
of America Journal, Volume 50, No, L, New Orleans.
8.
Mitscherlich , E. A. (1954): Bodenkunde (Die Bodenreaktion), Berlin und
Hamburg.
9.
Otorepec , S. (1980.): Agrometeorologija, Beograd.
10.
Penzar , I. (1979): Predavanja iz agroklimatologije, Zagreb.
11.
Prpić , B. (1989): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji, Šumarski
list, godina CXIII 6—8, str. 235—342.
12.
Sarić , T. (1985): Opšte ratarstvo, NIRO »Zadrugar«, Sarajevo.
13.
Soj at, V. (1979): Srednji hod jednosatnih koncentracija sumpornog dioksida
i strujanje na opservatoriju Zagreb—Grič, Savjetovanje »Meteorološki, hidrološki
i biometeorološki aspekti zagađenosti vazduha, vode i tla«, Ohrid, 17—19.
maj 1977. Zbornik referata SHMZ, Beograd, 243—281.
14.
Šojat , V. (1979): Analiza sedimenata u različitim sredinama, Drugi kongres
ekologa Jugoslavije, Zadar—Plitvice, 1—7. listopada 1979, Zbornik, Savez društva
ekologa Jugoslavije, Zagreb, SRH, 369—378.
15.
Šojat , V. (1984): Usporedba različitih perioda uzorkovanja sumpornog dioksida,
Treći kongres ekologa Jugoslavije, Sarajevo 24—30. rujan, 1984., Zbornik
radova, Zagreb, 473—476.
16.
Šojat , V. (1988.): Analiza kiselosti oborina na Plitvičkim jezerima u 1987.,
Publikacija RHMZ SRH — Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u
SRH u 1987. god., Zagreb.
17.
Thrush , B. A. (1985): Reaction of Air Pollutants in the Environment, Air
Pollution and Plants, Weinheim.
18.
Vie le Sage, R., Colin, J. L„ Roule 11 e - C adene, S. (1985): Meteorological
Effects on Acid percipitation, Air Pollution and Plants, Weingeim.
19.
* * * (1988.): Hidrometeorološko-ekološki bilten 1—12 Republičkog hidrometeorološkog
zavoda SR Hrvatske, Zagreb.
20.
* * * (1986.): Analiza pojave štetnih komponenata u oborinama s posebnim
osvrtom na kisele kiše i njihove štetne posljedice i prijedlogom mjera, Republički
hidrometeorološki zavod Hrvatske, Zagreb.
Precipitation Reaction (pH), in Correlation with the Precipitation amount and
Average Daily Air temperature in the Region of Križevci, Koprivnica and Varaždin
in 1988 Year


Summary


In 1988 year researched precipitation reactions (pH) with dry deposition on
three locations in Križevci, one location in Koprivnica and one location in Varaždin.
Resultes of precipitation reactions (pH) with other meteorological data are
shown in table 2.


The lowest pH of 3,23 was determined on march 18, 1988, and highest pH
7,88 on July 4, 1988 year.
Percipitation amount in 1—2 days varied from 0,1 to 80,1 mm. Yearly precipitation
pH were calculated for tie reseirched locations:
Križevci 5,36, Koprivnica 0,57 and Varaždin 6,44.
It was computed significant correlation between precipitation reaction (pH)
in Križevci and Koprivnicu.
Between amount of daily precipitation in mm and precipitation reaction (pH)
were computed next correlations and regressions:


19G




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 93     <-- 93 -->        PDF

— Križevci R = 0,53** and regression y = 6,397—0,08155 x + 0,001053x2
— Koprivnica R = 0,29* and regression y = 6,08—0,04957 x + 0,000729x2
— Varaždin R = 0,32* and regression y = 6,776—0,024024 x + 0,00024019x2
(See graphs 2, 3)


According to computed regressions, daily precipitation over 11,4 mm in Križevci
and over 11,5 mm in Koprivnica have on an average reaction (pH) lower
than 5,6.


Between variations of average daily air temperatures and precipitation reaction
for some months were computed correlations and regressions which show
table 3 and graph 4. It was determined that stronger cyclones and cold air fronts
which come from west, north-west and north Europe to our areas bring, as a
rule, acid precipitation.


Index words:


precipitation reaction (pH), precipitation amount, acid precipitation, average
daily air temperature, correlations, regressions