DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Brun e i Ellinghau s (1981) smatraju da su podnošljive koncentracije za olovo u tlu 100 ppm, za cink 250—300 ppm i za bakar 100 ppm. Prema tome u nekim dijelovima Nacionalnog parka »Risnjak« onečišćenje olovom je kao i u ugroženim industrijskim područjima u Evropi (Koenies , 1962), a na pojedinim mjestima sadržaj olova u A-horizontu tla je visok kao u Oh-horizontu smrekovih sastojina uz autocestu Kassel-Hannover, na 50 metara udaljenosti od kolosijeka (Tietz, 1983). Apsolutno najviše koncentracije olova u tlu u Parku utvrđene su u šumskoj zajednici jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum). Ta zajednica uglavnom zauzima više nadmorske visine na strmim stranama i grebenima. To je u skladu s rezultatima istraživanja Glavača, Koenisa i Prpića(1985) te rezultatima nekih drugih autora koji su utvrdili korelaciju između nakupljanja olova i ostalih teških metala u tlu reljefnih oblika i nadmorske visine. Onečišćenje tla olovom pratili su i na širem području Hrvatske: Marti nović (1988), Martinović i Burlica (1985), Mayer (1987), Prpić (1987), Prpić i dr. (1987), Vrbek i Pezdirc (1988), Sele tko vić (1990). Zabrinjavajuće visoke koncentracije otkrivene su na područjima pod industrijskim zagađenjem ali i na područjima koja su vrlo udaljena od bilo kakva industrijskog zagađivača. ZAKLJUČCI Na osnovi utvrđivanja zakiseljavanja i sadržaja olova, cinka i bakra u površinskom A-horizontu tla jelovih šumskih zajednica može se zaključiti: — Jelove šumske zajednice u Nacionalnom parku »Risnjak« pod utjecajem su imisija zračnih polutanata. — Najmanji utjecaj imisija ustanovljen je u zajednici Btechno-Abietetum koja je reljefno na najnižim položajima i zaštićenim uvalama. — Od tri istraživane jelove zajednice najveći unos olova otkriven je u zajednici jele sa milavom (Calamagrosti-Abietetum) i u zajednici bukve i jele (Abieti-Fagetum »illyricum« s.l.). Sve su vrijednosti u tim plohama za sadržaj olova iznad graničnih od 100 ppm. — Unos cinka je manji i njegove vrijednosti prelaze granične od 300 ppm u dvije plohe smještene u zajednici jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum). — Sadržaj bakra se kreće unutar dopuštenih graničnih vrijednosti od 100 ppm. — Od svih 12 istraženih ploha samo je na tri plohe sadržaj ukupne količine olova ispod granične vrijednosti. To su plohe br. 1, 3 i 4 i sve tri se nalaze u zajcdnicijele s rebracom (Btech.no-Abietetum). LITERATURA Brline, 1L, Ellinghaus , R. (1981): Schwermetallgehalte in hessischen Boden landvv. Forschung Kongressband, Trier, 38. Friedman , B. (1989): Environmental Ecoloav. Toxic Elements. Academic Press, INC, 53—63, London. Glavač,V., Koenis, H., Prpić, B. (1985): Zur Imissionenbelastung der in dustrieferner Buchen und Buchentannenwalder in den dinarische Gebirgen Nordwestjugoslawiens, 15 Jahrestugung der Gessellschaft fur okologie, Graz. |