DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 67 <-- 67 --> PDF |
lic u (1987), obična jela javlja se u tri šumske zajednice: šumi bukve i jele (Abieti.Fagetum »illyricum« s.l. Horv. 1938), šumi jele s rebračom (Blechno- Abietetum Horv . 1950) i šumi jele s milavom (Calamagrosti-AbietetumHorv. 1950). Bukovo-jelova šuma zauzima 2 3 površine Parka i razvijena je na svim ekspozicijama i inklinacijama na nadmorskoj visini od 700 do 1100 metara. Najčešći tip tla na kojem raste bukovo-jelova šuma je kalkokambisol (smeđe tlo na vapnencu i dolomitu). Zajednica jele s rebračom razvijena je u nižim dijelovima Parka na silikatnoj podlozi u zaštićenim uvalama i donjim dijelovima padina okolnih brda na nadmorskoj visini od 680 do 800 metara. Tip tla na kojem raste ta šumska zajednica najčešće je brunipodzol (smeđe podzolasto tlo) i distrični kambisol (smeđe kiselo tlo). Zajednica jele s travom milavom raste na vrhovima i kamenim blokovima strmih i sunčanih gornjih dijelova padina. Razvijena je na nadmorskoj visini od 950 do 1350 m. Tip tla na kojem raste ta zajednica najčešće je kalkomelanosol (vapnenačkodolomitna crnica). MATERIJAL I METODE U tri navedene zajednice određeno je 12 pokusnih ploha (po 4 u svakoj zajednici) i uzeti su uzorci metodom mikrostaništa koju je razradio K o enis (1985), Jocheim i dr. (1986). Na svakoj plohi odabrano je 10 starijih stabala jele. U pridanku svakog stabla (mikrostanište) i ispod krošnje drveta (poredba) uzet je uzorak tla dubine 1—5 cm iz A (humusnog) horizonta. Tlo je uzimano na 4 mjesta uz svako stablo i na 4 mjesta ispod pripadajuće krošnje. Od 10 uzoraka (10 stabala) uzorak za poredbu na svakoj plohi. Za svaki prosječni uzorak određivana je pH-vrijednost staklenom elektrodom u suspenziji tla i vode te tla i n-KCl (omjer 1:2,5). Sadržaj Pb, Zn i Cu određivan je također na svih 12 pokusnih ploha. Na svakoj plohi uzeto je 10 uzoraka tla iz A-horizonta te je načinjen po jedan prosječni uzorak. Za utvrđivanje teških metala tlo je ekstrahirano sa 2N HC1 prema metodi Briinea i Ellinghausa (1981). Koncentracija je određena na atomskom apsorberu (AAS, Perkin-Elmer 300S). Vrijednosti su izražene u ppm. REZULTATI I DISKUSIJA U tablici br. 1 prikazane su pH vrijednosti tla u H20 i n-KCl u mikrostaništu i poredbi te prosječni sadržaj olova, cinka i bakra u A horizontu tla istraživanih ploha. Na svim plohama u zajednicama bukve i jele (Abieti-Fagetum »illyricum« s.l.) i jele s milavom (Calamagrosti-Abietetum) ustanovljene su niže prosječne pH-vrijednosti u pridanku debla (mikrostanište) nego ispod krošnje debla (poredba). Zakiseljavanje A-horizonta u tim zajednicama je izraženo. Pri tome se mora računati da promjena kiselosti tla ne ovisi samo o količini i kvaliteti oborinske vode već i o pufernim svojstvima tla (U r 1 i c h, 1981). |