DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Navedeni, ali i mnogi drugi primjeri iz novije literature, unose sve više svijetla u zamršeni mehanizam djelovanja polutanata na šumsku biocenozu, opovrgavajući veoma pojednostavnjeno shvaćanje da su polutanti primarni, a svi insekti i bolesti sekundarni uzročnici šteta na šumskom drveću. Prema takvom shvaćanju svaka novija pojava štetnih insekata i patogenih mikroorganizama u šumama svodi se redovito na vrlo jednostavnu šablonu: polutanti -> fiziološki oslabljeno drveće -> štetnici i bolesti. Koliko je to netočno pokazuje upravo primjer žirotoča (Balaninus glandium Mrsh), glavnog štetnika žira u hrastovim šumama. BALANINVS GLANDIUM MRSH I DRUGI RAZARA« ŽIRA Pod skupnim nazivom »razarači žira« razumijevamo sve one insekte, koji se bar u jednom razvojnom stadiju razvijaju u žiru, njime se hrane i na taj način ga oštećuju. Unutar te skupine nazivom »žlrotoč« označujemo one vrste iz roda Balaninus, koje se hrane žirom. Među njima je i jedna koja se radije hrani plodovima lijeske, pa se zato češće zove »Ijeskotoč« (Balaninus elaphusMrsh). Od svih Balaninus vrsta u našim europskim šumama najbrojnija je B. glandium Mrsh. Zato kada kažemo »žirotoč«, obično mislimo na tu vrstu. B .glandium Mrsh. tipični je predstavnik porodice pipa (Curculionidae). Po dugačkom, tankom rilu i drugim morfološkim karakteristikama Iako ga je prepoznati. Po svom načinu života, koji je već odavno dosta dobro proučen, postao je jedan od najpoznatijih štetnika hrastovih šuma. Jedna od njegovih ekoloških značajki je ta, da napada uglavnom zdravi žir, na stablima koja dobro rastu i imaju visoko deblo (Se hwenke, 1974). Iz reda leptira u hrastovom se žiru razvijaju gusjenice dviju vrsta savijača: Cydia splendana Hb. i C. amplana Hb. (fam. Tortricidae). One imaju sličan razvojni ciklus i način života kao i žirotoč. Od velikog broja vrsta osa šiškarica (fam. Cynipidae) koje se razvijaju na hrastu, štete na žiru čini Cynips quercus calicis Burgsd. Napadnuti žir reagira hipertrofijom na staničje kapice, koja se formira u obliku šiške karakteristična oblika. Navedene štetnike žira detaljno je istraživao u srijemskim hrastovim šumama Maksimovi ć (1982, 1983). Prema tim četverogodišnjim istraživanjima B. glandium Mrsh. smanjuje urod žira do 37,5%, C. splendana Hb. i C.amplana Hb. — do 61,1%, a Cynips quercus calicis Burgsd. — 2,3—13,4%. Ukupni iznos gubitka zbog insekata-razarača žira kretao se od 25 do 55,8%. Poznato je da B. glandium Mrsh. kao najvažniji razarač žira već odavno uzrokuje velike štete u hrastovima šumama Europe. Evo nekoliko od mnogobrojnih podataka koji to potvrđuju. Još prije 125 godina napominje A 11 u m da štete od žirotoča mogu iznositi i 100% (Altum, 1874). Schwenk e (1974) navodi da oštećenja žira od žirotoča iznose u Poljskoj 50—70%, u Sovjetskom Savezu 75%, u Madžarskoj 80—90%, u Slovačkoj 90—100%. Prema Padiju i dr. (1965) i Voroneovu (1967) oštećenost varira od 50 do 80%. |