DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ne postoje potpuni i pouzdani statistički podaci o skupljenom žiru u našim šumama, ali kada bi oni i postojali, to ne bi bili i podaci o ukupnom urodu žira. On je uvijek veći, ponekad i znatno veći, od prikupljene količine. Šumska gospodarstva u pravilu skupljaju samo onoliko žira koliko je dovoljno za njihove vlastite potrebe, a rjeđe za prodaju. Prema Si ko r i (1989) u godinama rekordnih uroda na području »Slavonske šume« Vinkovci manje količine žira prodane su van radne organizacije. Tako je npr. 1985. god. jedan dio skupljenog žira prodan Šumskom gospodarstvu Krnovo u Češkoslovačkoj (Gračan, et al. 1988). Događa se ipak da u rodnim godinama znatan dio žira ostaje u šumi. Koliko će se pojedinih godina skupiti, to ovisi i o raznim drugim okolnostima. Tako npr. čitamo u listu »Slavonska šuma«, br. 256 od 26. siječnja 1990. da je u sjemenskim sastojinama Jasenovača, Ključevac i Zverinjak, na području OOUR-a Uzgoja i zaštite šuma Podravska Slatina, u jesen 1989. godine sakupljeno 13,5 tona žira i da bi količine bile vjerojatno veće da je cijena bila na vrijeme utvrđena. Ili drugi primjer: prema usmenom saopćenju ing. J ureše , na području Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci, skupljeno je u jesen 1990. god. oko 20 vagona žira, a otprilike polovica te količine ostala je u šumi, jer nije bilo potrebe za daljnjjim skupljanjem. Događa se također da neke godine žir rodi dobro, čak i obilno, ali strada od štetnih insekata, gljivica, ekstremnih temperatura i dr. i tako oštećen postaje neupotrebljiv za sjetvu. Ako mu je kakvoća jako loša, onda se on niti ne skuplja, ali se i tada kaže da »nije bilo žira«, što, dakako, nije točno ako je riječ o rodnim ili nerodnim godinama. Uglavnom se smatra da su nestašice žira rezultat slabe fruktifikacije hrastovih stabala. Tako npr. prema S p a i ć u (1984) »urod žira nas decenijama zabrinjava. Riječ je o obnovi sastojina, koje se međutim ne mogu obnavljati bez uroda. Čitav proizvodni proces stoji, čeka, trpi ...«. Prema S i k o r i (1984) »u posljednjih dvadesetak godina urod sjemena hrasta lužnjaka prilično je neredovit i u cjelini gledano slab. Ustaljena je praksa da se potrebne količine žira nabavljaju sa strane...« Prpi ć (1987) konstatira da »lužnjakova stabla sve rjeđe rode žirom, pa je i prirodna i umjetna obnova hrastovih sastojina otežana.« O istom problemu na području Šumarije Vrbovec raspravlja Starčević (1990). Jedan je od uzroka povremenih nestašica i taj, što urod, bez obzira na količinu, često nije dovoljan za povećanu potrošnju, naročito kvalitetnog žira. Prema Maksim o vic u (1983) »šumarski stručnjaci poklanjaju sve više pažnje obnovi i podizanju novih hrastovih šuma. Za takvu orijentaciju postoji velika potražnja kvalitetnog sjemena u nas i vani. Za sada najviše se traži žir nizinskog hrasta Quercus robur, a sakupljene količine ne zadovoljavaju potražnju.« Tako je npr. na području »Slavonske šume« Vinkovci 1989. god. skupljeno 496 tona žira, što je nadprosječna količina za razdoblje 1974—1989, ali ipak za oko 20 tona manja od potreba (Si ko r a, 1989). Sredinom sedamdesetih godina žir se počeo upotrebljavati u rasadničkoj proizvodnji hrastovih biljaka, a proizvodnja uglavnom raste. Primjerice na području »Slavonske šume« Vinkovci površina rasadnika 1979. god. iznosila je 86 ha, 1982. god. 170 ha, a 1989. god. oko 200 ha (Si kora , 1989). Kao primjer za povećanu proizvodnju hrastovih biljaka neka posluže podaci istog autora, prikazani u tab. 1 (Si ko r a, 1989). |