DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 52 <-- 52 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA 1891. KAKO STOJI S PRODAJOM DRVA U PROŠLOJ JESENI? »Kako smo predvidjali već početkom god. 1890., da će nam prodaja drva prema prvašnjim godinam prilično loše izpasti, zbilja se je i dogodilo. Uzrok tomu nepovoljnomu uspjehu, naročito glede hrastovine, jest prekomjerna produkcija franceske dužice i ine bačvarske robe, koji su se sortimenti u veliko nagomilali skoro na svih tržištih tako, da su ciene te vrsti robe znatno pale. Baš tim povodom je i stegnuta za ovu sezonu prodaja hrastovih debala u šuman krajiške investicionalne zaklade, kr. šum. erara i područnih imovnih obćina u Slavoniji.« To je uvodni tekst o podacima uspjeha dražbenih prodaja za sječnu sezonu 1890´91. Navodimo nekoliko primjera prodaje. Krajiška investiciona zaklada iznijela na prodaju 10 »hrpa« (na 10 lokaliteta) od kojih su dvije ostale neprodane (Sočna br. 5 i Somovac br. 22). Za ostalih osam hrpa postignuta je veća cijena za 9% tj. prema procijenjenoj vrijednosti na 971.999 for. dražbom je dobiveno 1,065.294 for, Kod Brodske imovne općine uspjeh je bio znatno slabiji, tj. dostalne cijene bile su nezamerivo manje od iskličnih. Samo nekoliko primjera: u šumi Vrapčana uz iskličnu cijenu na 17.199 for. ponuđeno je samo 17.293 for., za Kunjevce uz iskličnu cijenu 16.315 for. dostalna je iznosila 16.325 for., itd. Stoga Zemaljska vlada, Odjel za unutarnje poslove, u sklopu kojeg je bilo i šumarstvo kao nadzorna vlast nad poslovanjem imovnih općina, takve ponude nije prihvatila odnosno dražbe je poništila. Možda je karakteristično i to, da »hrpe« Slavir, Gradina, Radiševo i istočne Kusare uopće nisu imale interesenata. Zato je raspisana nova dražbena prodaja, za 29. prosinca 1890., koja je tek djelomično uspjela tj. za prodane sječine postignuta je za cea &>k viša dostalna cijena, ali također nije bilo interesenata čak za pet skupina isklične cijene od 95.335 for. Krivsko Ostrovo, Ćunjevci, Vrapčana, Slavir i Gradina. Jednako je tako bilo i s prodajom Kod Petrovaradinske i Križevačke imovne općine. Kod ove posljednje, npr., za 306 hrastovih stabala u šumi Trupinski gaj na iskličnu cijenu 5007 for. i 20 novč. dostalna je iznosila 5107 for. i 20 novč. ili za 396 hrastovih stabala u Komuševačkom Lugu s iskličnom cijenom 11.604 for. i 66 novč. dostalna je iznosila svega 11.711 for. Razlog manjeg interesa bila je zasićenost tržišta dužicom, glavnim sortimentom: dok je u prvih devet mjeseci 1889. godine izvezeno 48,33 milijuna dužica u istom razdoblju izvezeno je svega 32,35 milijuna komada. Stoga »nadajmo se, da će opet nastupiti normalni odnosi, jer buduć se je godine 1890. prodaja u svih naših hrasticih stegnula, te se možemo sigurnošću boljoj prodaji hrastovine u obće nadati«. (Š. 1. br. 1. str. 40—42.) |