DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Najveći dio problema moramo rješavati sami, ali je neophodna i zajednička
aktivivost-v:sa zemljama ´kroz koje^ proljeću Sava, Drava, Dunav" f-TijihcJvc
pritoke.


ZAKLJUČCI


Iz rezultata istraživanja sadržaj olova, cinka, bakra, željeza i mangana
u tlima nizinskih šuma istočne Slavonije proizlazi slijedeće:
Tla plavljena dravskim, dunavskim i savskim vodama opterećenija su
teškim metalima od tala okolnih neplavljenih terena.


Sadržaj teških metala u riječnim sedimentima Drave i Dunava u pravilu
je manji od onog u tlima poplavnih zona. Savski sedimenti imaju teži
mehanički sustav i sadrže više organske tvari, pa imaju i veću sposobnost
vezanja teških metala.


U tlima spačvanskog bazena utvrđene su relativno niske koncentracije
olova i cinka. Ova su tla ipak opterećenija tim teškim metalima i bakrom
od tala srednje Posavine.


Sadržaj olova i cinka u tlima plavljenim vodama Drave, Dunava i Save
daleko prelazi vrijednosti kod kojih treba računati sa njihovim toksičnim
utjecajem na šumsko drveće, posebno pomladak. To može imati i negativne
posljedice za divljač, gljive i druge sporedne šumske proizvode, a kroz tp
i za čovjeka. -:..,.


Na području bazena Spačve sadržaj olova i cinka niži je od vrijednosti
koje se smatraju toksičnim za šumsko drveće.
Sadržaj bakra u svim analiziranim uzorcima kreće se unutar »dozvoljenih
« granica!


Tla izložena poplavama onečišćenim vodama imaju općenito visoku reakciju
i dosta su humozna. To je od posebnog značaja za smanjenje aktivnosti,
a time i toksiciteta teških metala. Daljnje povećanje opterećenja teškim
metalima tih tala jedino je moguće zaustaviti pročišćavanjem otpadnih voda
koje onečišćuju Dravu, Dunav, Savu i njihove pritoke.


Sastojine hrasta lužnjaka sa razvijenom podstojnom etažom pokazale su
se kao pouzdana zapreka širenju olova iz ispušnih automobilskih plinova,


LITERATURA


Brown, J. C, Ambler, J. E., Chaney, R. L., Foy, C. D. (1972): Differential


responses of plant genotypes to micronutrients. Micronutrients in Agriculture.


Soil Sci. Soc. Amer., 389—418. , .
Br line, H., Ellinghaus , R. (1981): Schwermetallgehalte in hessischeh Boden.


Landw. Forschung, Kongressband Trier, 38, 338—349.
Glavač, V., Koenies, H., Prpić, B. (1985): O unosu zračnih polutanata u


bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šu


marski list, 9—10, 53—60.
Jentscke, G., Godbold, D. L., Huttermann, A. (1989): Efects of lead


on mycrohizal spruce seedlings. International Congress on Forest Decline Re


search. Fridrichsafen, 257—258.
Kahle, H., Breckle , S. W. (1989): Kritische Konzentrationen von Blei und


Cadmium fur Jungswuchs des Buche Fagus sylvatica L. International Congress


on Forest Decline Research, Fridrichshafen, 289—290.