DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 36 <-- 36 --> PDF |
može uzrokovati propadanje biljaka. Suvišak cinka remeti normalnu opskrbu biljaka željezom. Otežano je njegovo premještanje iz korijena u nadzemne dijelove, jer cink smanjuje redukciju Fe3+ u pokretljiviji F2lion. Toksicitet cinka može se ublažiti kalcifikacijom, ali i primjenom visokih doza fosfora. To proizlazi iz istraživanja više autora koji su utvrdili da fosfor smanjuje usvajanje i translokaciju cinka iz korijena u nadzemne organe (Lang in et al. 1962, Yungdahl et al, 1977, Kom leno vic i R a stovsk i 1985 i dr.). P/Zn odnos u biljnom materijalu dosta je pouzdan indikator toksiciteta cinka. Pošto olovo nije biogeni element ono se smatra isključivo toksičnim ne samo za biljke, već još više za čovjeka i životinje. Glavni izvor Pb-polucije je benzin. Prema Lagerwerffu (Mengel i Kirkby 1987) oko 80% olova u atmosferi potječe iz benzina. Drugi izvori su kanalizacijske cijevi, industrijske ptpadne vode, topionice olova i dr. Smatra se da oko 50% olova iz prometa se deponira na tlo i vegetaciju na udaljenosti ode oko 100 m od prometnica. Ostatak odlazi u atmosferu. Najveći dio olova zadržava se mehanički na površini nadzemnih biljnih organa i može se isprati vodom. Biljke relativno teško usvajaju Pb2+-ion, jer se on čvrsto veže na organsku tvar i koloide gline. U šumskim tlima olovo se najvećim dijelom nalazi u Of i Ah horizontu (Glavač i sur, 1985, Komlenovi ć i sur. 1988. i dr.) gdje sa organskom tvari može tvoriti slabo topive chelate. Međutim, pri tome se mora računati sa činjenicom da se u površinskom dijelu tla rasprostire korijenje ponika šumskog drveća koji je posebno osjetljiv na olovo te druge teške metale i polutante. Pb-tetraethyl, Pb-triethyl, Pb-diethyl i drugi slični derivati jako su mobilni u tlu i brzo ih usvajaju biljke. Ipušni plinovi sadrže posebno visoke koncentracije ovih spojeva ako je sagorijevanje benzina nepotpuno. Tako npr. u pokusima D i e h 1 a i sur. 1983 (prema Menge l i Kirkb y 1987) 100ppmPb2+ nije negativno utjecalo na pšenicu ali je samo 10 ppm olova u obliku Pb-tetraalkyl drastično inhibiralo njen rast. Ovo olovo utvrđeno je i u sjemenu. Jako inhibitorno djelovanje olova na biljke proizlazi iz činjenice da ono negativno utječe na diobu stanica a i mutagenično je. Olovo koči mnoge encimatske procese. Posebno nepovoljno utječe na metabolizam kalcija. Utvrđen je njegov negativni utjecaj na usvajanje velikog broja makro (K, Ca, Mg) i mikro-hraniva (Fe, Mn, Žn) kod šumskog drveća (Kahle i Breckle 1989, Se hl e gel i sur. 1989. i dr.). Olovo, kao i drugi teški metali, inhibira fotosintetske procese i narušava vodni režim biljaka, a posebno negativno utječe na razvitak korijenovog sistema (S c h 1 e u e 1 i sur. 1989, Jentschke i sur. 1989. 1 dr-> :.<.´ -., OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Zemljopisni položaj i osnovne značajke objekata istraživanja prikazani su na slici 1 i dati u tablici 1. Izabrane lokacije reprezentiraju četiri šumska bazena, uz Dravu — donji tak, uz Dunav, uz Savu — donji tok te bazen Spačve. Za ova istraživanja od posebnog je značaja činjenica da je u posljednjih 20 godina došlo do naglog isušivanja spačvanskog bazena zbog pada nivoa podzemnih voda i izostanka površinskih poplavnih voda. To je uzrokovalo nagle promjene u šumskoj vegetaciji, tj. ubrzana je prirodna sukcesija razvoja od vlažnijih ka sušnim šumskim zajednicama (Rauš, 1990). |