DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 36     <-- 36 -->        PDF

može uzrokovati propadanje biljaka. Suvišak cinka remeti normalnu opskrbu
biljaka željezom. Otežano je njegovo premještanje iz korijena u nadzemne
dijelove, jer cink smanjuje redukciju Fe3+ u pokretljiviji F2lion.
Toksicitet cinka može se ublažiti kalcifikacijom, ali i primjenom visokih
doza fosfora. To proizlazi iz istraživanja više autora koji su utvrdili da fosfor
smanjuje usvajanje i translokaciju cinka iz korijena u nadzemne organe
(Lang in et al. 1962, Yungdahl et al, 1977, Kom leno vic i R a stovsk
i 1985 i dr.). P/Zn odnos u biljnom materijalu dosta je pouzdan indikator
toksiciteta cinka.


Pošto olovo nije biogeni element ono se smatra isključivo toksičnim ne
samo za biljke, već još više za čovjeka i životinje. Glavni izvor Pb-polucije
je benzin. Prema Lagerwerffu (Mengel i Kirkby 1987) oko 80%
olova u atmosferi potječe iz benzina. Drugi izvori su kanalizacijske cijevi, industrijske
ptpadne vode, topionice olova i dr. Smatra se da oko 50% olova iz
prometa se deponira na tlo i vegetaciju na udaljenosti ode oko 100 m od
prometnica. Ostatak odlazi u atmosferu. Najveći dio olova zadržava se mehanički
na površini nadzemnih biljnih organa i može se isprati vodom. Biljke
relativno teško usvajaju Pb2+-ion, jer se on čvrsto veže na organsku tvar
i koloide gline. U šumskim tlima olovo se najvećim dijelom nalazi u Of i Ah
horizontu (Glavač i sur, 1985, Komlenovi ć i sur. 1988. i dr.) gdje
sa organskom tvari može tvoriti slabo topive chelate.


Međutim, pri tome se mora računati sa činjenicom da se u površinskom
dijelu tla rasprostire korijenje ponika šumskog drveća koji je posebno osjetljiv
na olovo te druge teške metale i polutante. Pb-tetraethyl, Pb-triethyl,
Pb-diethyl i drugi slični derivati jako su mobilni u tlu i brzo ih usvajaju
biljke. Ipušni plinovi sadrže posebno visoke koncentracije ovih spojeva ako
je sagorijevanje benzina nepotpuno. Tako npr. u pokusima D i e h 1 a i sur.
1983 (prema Menge l i Kirkb y 1987) 100ppmPb2+ nije negativno utjecalo
na pšenicu ali je samo 10 ppm olova u obliku Pb-tetraalkyl drastično
inhibiralo njen rast. Ovo olovo utvrđeno je i u sjemenu. Jako inhibitorno
djelovanje olova na biljke proizlazi iz činjenice da ono negativno utječe na
diobu stanica a i mutagenično je. Olovo koči mnoge encimatske procese.
Posebno nepovoljno utječe na metabolizam kalcija. Utvrđen je njegov negativni
utjecaj na usvajanje velikog broja makro (K, Ca, Mg) i mikro-hraniva
(Fe, Mn, Žn) kod šumskog drveća (Kahle i Breckle 1989, Se hl e gel
i sur. 1989. i dr.). Olovo, kao i drugi teški metali, inhibira fotosintetske procese
i narušava vodni režim biljaka, a posebno negativno utječe na razvitak
korijenovog sistema (S c h 1 e u e 1 i sur. 1989, Jentschke i sur. 1989.
1 dr->


:.<.´ -.,


OBJEKTI ISTRAŽIVANJA


Zemljopisni položaj i osnovne značajke objekata istraživanja prikazani
su na slici 1 i dati u tablici 1. Izabrane lokacije reprezentiraju četiri šumska
bazena, uz Dravu — donji tak, uz Dunav, uz Savu — donji tok te bazen
Spačve. Za ova istraživanja od posebnog je značaja činjenica da je u posljednjih
20 godina došlo do naglog isušivanja spačvanskog bazena zbog pada
nivoa podzemnih voda i izostanka površinskih poplavnih voda. To je uzrokovalo
nagle promjene u šumskoj vegetaciji, tj. ubrzana je prirodna sukcesija
razvoja od vlažnijih ka sušnim šumskim zajednicama (Rauš, 1990).