DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*631.4+546.4/.5/.8.001/2 Sum. list CXV (1991) 131


UNOS TEŠKIH METALA ONEČIŠĆENIM POPLAVNIM VODAMA
U TLA NIZINSKIH ŠUMA ISTOČNE SLAVONIJE


Nikola KOMLENOVIC, Branimir MAYER, Petar RASTOVSKI*


SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja sadržajateških metala u tlima nizinskih šuma četiri šumska bazena, uz
Dravu — donji tok, uz Dunav, uz Savu — donji tok te za tla uz
rijeke i vodotoke na području spačvanskih šuma. Tla plavljenadravskim, dunavskim i savskim vodama značajno su opterećenijaolovom, cinkom., bakrom, željezom i manganom nego tla okolnih
neplavljenih terena. Sadržaj navedenih teških metala u riječnimsedimentima Drave i Dunava u pravilu je manji od onog u tlima
poplavnih zona. Savski sedimenti imaju teži mehanički sastav,
sadrže više organske tvari te imaju veću sposobnost vezanja teških
metala.


Ključne riječi: Olovo, cink, bakar, željezo, mangan,
tla nizinskih šuma, unos onečišćenim poplavnim vodama, istočna
Hrvatska.


UVOD


»Novovrsno« propadanje šuma najveći je problem šumarstva s kojim
se u najnovije vrijeme susreću mnoge zemlje srednje Evrope, Sjeverne Amerike
i drugih područja. Sasvim je razumljivo da pri tome nije mogla biti
zaobiđena niti naša zemlja. Anketom o zdravstvenom stanju šuma u Republici
Hrvatskoj utvrdili smo 26% oštećenih stabala u 1987. godini, a 32%, takovih
stabala u 1988. godini (Prpi ć i sur. 1988). Na području Slavonije
oštećenost šuma prema rezultatima spomenute ankete približava se republičkom
prosjeku. U 1987. godini utvrđena je ovdje čak i veća oštećenost
hrasta lužnjaka.


Unatoč činjenici da se ova pojava danas vrlo intenzivno istražuje u
mnogim, posebno najrazvijenijim zemljama, još uvijek se ne znaju svi njeni
uzroci. Nizinski, kao i svi drugi šumski ekosistemi, izloženi su stalnom
štetnom utjecaju zračnog onečišćenja. Njih, međutim, dodatno snažno opterećuje
promjena režima podzemnih i poplavnih voda te stalno pogoršavanje
njihove kvalitete (Prpi ć 1984, 1989, Maye r 1986, 1987, 1989 i dr-)-


Iz istraživanja Mayer a i Pezdir c (1990) proizlazi da je na poplavnim
lokacijama sjeverozapadne Hrvatske došlo do vrlo značajnog unosa


* Dr. Nikola Komlenović, dr. Branimir Mayer, dr. Petar Rastovski, Šumarski
institut, Jastrebarsko


ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Introduction of Heavy Metals by Polluted Flood Waters into Soils of Lowland
Forests of East Slavonia


Summary


The results of research of lead, zinc, copper, iron and manganese content in
soils of lowland forests of east Slavonia reveal the following:
Soils flooded by Drava, Dunav and Sava rivers are more loaded with heavy
metals than the soils of the surrounding, non-flooded terrains.


The content of heavy metals in river sediments of Drava and Dunav rivers
is as a rule lower than the one in soils of flooded areas. Sava sediments have
heavier mechanical composition and contain more organic matter and therefore
have higher capacity of heavy metals linking.


Relatively low concentrations of lead and zinc were determined in soils of
Spačva basin. These soils are nevertheless more loaded by heavy metals and
copper than the soils of middle Posavina.


The content of lead and zinc in soils flooded by Drava, Dunav and Sava
waters by far exceedes the values set as limits for toxic impact on forest trees,
young crops especially. It can have negative cansequences on game, fungi and
other secundary forest products and consequently on man, too.


In the area of Spačva basin, the content of lead and zinc is lower than the
values considered toxic for forest trees.
The content of copper in all the analyzed samples is within the »permitted«
limits.


Soils exposed to floods of polluted waters have generally high reaction and
contain much organic matter. It is particulary important for reduction of activities
and toxicity of heavy metals.


Further increase of soil loading by heavy metals can be stopped only by
filtering waste that pollute Drava, Dunav and Sava rivers an their tributaries.
English oak stands with developed underwood have shown to be a good
barrier to spreading of lead from car exhaust gases.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Ka s tori , R. (1983): Uloga elemenata u ishrani biljaka, Novi Sad.
Komlenović , N. (1989): Utjecaj S02 i nekih drugih polutanata u šumsko drveće
s posebnim osvrtom na R. Hrvatsku. Šumarski list, 6—8, 243—260.
Komlenović, N., Rastovski, P. (1985): The effect of phosphorus on the
growth and nutrition of some confiers. Sedmi simopzium Jug. društva za fiziologiju
biljaka. Aranđelovac, 3—8. juni 1985, str. 298.
Komlenović , N., Krstinić , A. (1987): Međupopulacijska i unutarpopulacij


ska varijabilnost nekih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa L. Gaertn.)
u produkciji biomase i akumulaciji hraniva. Šumarski list, 10—12, 577—588.
Komlenović, N., Gračan, J., Rastovski, P., Pezdirc, N. (1988): Utje


caj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Šumarski list, 5—6, 217—230.
Komlenović, N., Mayer, B., Rastovski, P. (1990): Opterećenost kultura
crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre sumporom i teškim metalima.
Šumarski list, 11—12, 451—461.


Langin, E. J., Ward, R. C, Olson, R. A., Rhoades, H. F. (1962): Factors
responsible for poor response of corn and grain sorghum to phosphorus fertilization:
II Lime and P placement effects on P»Zn relations. Proc. Soil Sci.


Soc. Am., 26, 574—578.
Mayer , B. (1986): Dostignuća u zaštiti okoline preko zaštite voda, primjena mulja
iz uređaja za pročišćavanje voda u šumarstvu Nizozemske s osvrtom na
stanje u nas. Šumarski list, 11—12, 519—527.


Mayer , B. (1987): Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora
i fluora u tlu nizinskih šuma bazena Kupčine, Šumarski list, 1—2, 19—27.
Mayer , B. (1989): Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske
šume Pokupskog bazena (Doktorska disertacija), Zagreb.


Mayer , B., Pezdirc , N. (1990): Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih
šuma sjeverozapadne Hrvatske, Šumarski list, 6—8, 251—259.
Mengel , K., Kirkb y (1987): Principles of plant nutrition, Bern.
Okuda , A., Takahashi , E. (1965): The role of silicon. The mineral nutrition


of the rice plant, 123—146, Proc. Symp. Int. Rice Res. Inst., Baltimore.
Prpić , B. (1989): Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u svjetlu
ekološke konstitucije vrste. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 25, 1—24, Zagreb.
Prpić, B., Komlenović, N., Sele t kov i ć, Z. (1988): Propadanje šuma uSR Hrvatskoj, Šumarski list, 5—6, 195—215.
Rauš , Đ. (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačve. Glasnik
za šumske pokuse. Knjiga 18, 225—346.
Rauš , Đ. (1978): Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka.
Glasnik za šumske pokuse. Knjiga 19, 5—75.
Rauš , Đ. (1990): Sukcesija šumske vegetacije u bazenu Spačva u razdoblju 1970—
—1989. godine. Šumarski list, 9—10, 341—356.


Schlegel, H., Godbold, D. L., Jentscke, G. (1989): The influence of
heavey metals on photosynthesis. International Congress on Forest Decline
Research, Fridrichshafen, 359—460.


Vrbek , B., Pezdirc , N. (1988): Neke karakteristike mulja podzemnog sustava
Đula-Medvedica u Ogulinu. VIII. kongres JDPZ, 204, Cetinje.
Youngdahl, L. J., Svec, L. V., Licbhardt, W. C, Teel, M. R. (1977):
Changes in the zinc-65 distribution in corn root tissue with a phosphorus
variable. Crop Sci., 17, 1, 66—69.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Najveći dio problema moramo rješavati sami, ali je neophodna i zajednička
aktivivost-v:sa zemljama ´kroz koje^ proljeću Sava, Drava, Dunav" f-TijihcJvc
pritoke.


ZAKLJUČCI


Iz rezultata istraživanja sadržaj olova, cinka, bakra, željeza i mangana
u tlima nizinskih šuma istočne Slavonije proizlazi slijedeće:
Tla plavljena dravskim, dunavskim i savskim vodama opterećenija su
teškim metalima od tala okolnih neplavljenih terena.


Sadržaj teških metala u riječnim sedimentima Drave i Dunava u pravilu
je manji od onog u tlima poplavnih zona. Savski sedimenti imaju teži
mehanički sustav i sadrže više organske tvari, pa imaju i veću sposobnost
vezanja teških metala.


U tlima spačvanskog bazena utvrđene su relativno niske koncentracije
olova i cinka. Ova su tla ipak opterećenija tim teškim metalima i bakrom
od tala srednje Posavine.


Sadržaj olova i cinka u tlima plavljenim vodama Drave, Dunava i Save
daleko prelazi vrijednosti kod kojih treba računati sa njihovim toksičnim
utjecajem na šumsko drveće, posebno pomladak. To može imati i negativne
posljedice za divljač, gljive i druge sporedne šumske proizvode, a kroz tp
i za čovjeka. -:..,.


Na području bazena Spačve sadržaj olova i cinka niži je od vrijednosti
koje se smatraju toksičnim za šumsko drveće.
Sadržaj bakra u svim analiziranim uzorcima kreće se unutar »dozvoljenih
« granica!


Tla izložena poplavama onečišćenim vodama imaju općenito visoku reakciju
i dosta su humozna. To je od posebnog značaja za smanjenje aktivnosti,
a time i toksiciteta teških metala. Daljnje povećanje opterećenja teškim
metalima tih tala jedino je moguće zaustaviti pročišćavanjem otpadnih voda
koje onečišćuju Dravu, Dunav, Savu i njihove pritoke.


Sastojine hrasta lužnjaka sa razvijenom podstojnom etažom pokazale su
se kao pouzdana zapreka širenju olova iz ispušnih automobilskih plinova,


LITERATURA


Brown, J. C, Ambler, J. E., Chaney, R. L., Foy, C. D. (1972): Differential


responses of plant genotypes to micronutrients. Micronutrients in Agriculture.


Soil Sci. Soc. Amer., 389—418. , .
Br line, H., Ellinghaus , R. (1981): Schwermetallgehalte in hessischeh Boden.


Landw. Forschung, Kongressband Trier, 38, 338—349.
Glavač, V., Koenies, H., Prpić, B. (1985): O unosu zračnih polutanata u


bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šu


marski list, 9—10, 53—60.
Jentscke, G., Godbold, D. L., Huttermann, A. (1989): Efects of lead


on mycrohizal spruce seedlings. International Congress on Forest Decline Re


search. Fridrichsafen, 257—258.
Kahle, H., Breckle , S. W. (1989): Kritische Konzentrationen von Blei und


Cadmium fur Jungswuchs des Buche Fagus sylvatica L. International Congress


on Forest Decline Research, Fridrichshafen, 289—290.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 48     <-- 48 -->        PDF

U tlima spačvanskog-bazena utvrđene su relativno niske koncentracije
olova i donekle cinka te nešto-povišene koncentracije bakra. U usporedbi
sa srednjom Posavinom (Maye r i Pezdir c 1990) tla šireg područja
spačvanskih šuma sadrže više olova, cinka i bakra. U ´kojoj je to mjeri rezultat
zračnog onečišćenja valja razjasniti kroz daljnja istraživanja no čvršća
je pretpostavka da je veće onečišćenje tla u Spačvi posljedica intenzivnih
poplava prije izgradnje nasipa i provedbe drugih vodotehničkih zahvata.


Koncentracije olova u sedimentima spačvanskih vodotoka slične su onima
u tlima obraslim šumskom vegetacijom. Sedimenti sadrže više bakra.
Relativno veći sadržaj bakra u spačvanskom bazenu može se pripisati zaštitnim
sredstvima koja se intenzivno primjenjuju na okolnim poljoprivrednim
površinama. Uzorak 14 uzet na izvorištu rijeke Spačve kod lugarnice
ima vrlo visok sadržaj cinka što je vjerojatno posljedica neposrednog antropogenog
unosa. Sadržaj željeza i mangana u sedimentima Brižnice, Lubnja
i Koritnja veći je od njihovog sadržaja u tlima pod zastorom krošanja stabala.
U neplavljenim tlima varijabilnost ovih elemenata vrlo je velika, što je
uvjetovano njihovim prirodnim svojstvima.


Istraživanje unosa teških metala u šumska tla uz autocestu Zagreb —
Beograd u blizini motela Spačva na udaljenostima 25 i 100 m od voznog kolnika
(uzorci 20 i 21) je pokazalo da šumska vegetacija predstavlja sigurnu
branu širenju olova u šumu s obzirom na to da njegove koncentracije
nisu ovdje povećane. Iz tog razloga podizanje pojaseva drveća i grmlja uzduž
prometnica ima posebno značenje. U daljnjim istraživanjima valjalo bi eksperimentalno
testirati efikasnost zaštitnih pojaseva različitih vrsta drveća
i grmlja s obzirom na sprečavanje širenja olova iz ispušnih plinova.


Odnos sadržaja teških metala u površinskom sloju 0—5 m i drugom sloju
dosta je promjenljiv. Ipak se može zaključiti da površinski sloj riječnih sedimenata
i poplavnih terena sadrži više olova, cinka i bakra. Sadržaj željeza
i mangana veći je samo u površinskim slojevima sedimenata (tablica 4).


Koncentracija olova i cinka u tlima plavljenim vodama Drave, Dunava
i Save prelaze granične vrijednosti kod kojih se računa sa njihovim toksičnim
djelovanjem na šumsko drveće, posebno pomladak (Kahl e i Breckl e
1989). Najveće koncentracije ovih metala utvrđene su u tlima izloženim čestim
poplavama rijeke Drave. Na području bazena Spačve sadržaj olova i cinka
nalazi se unutar vrijednosti kod kojih ne treba računati sa njihovim
toksicitetom na šumsko drveće. Sadržaj bakra u svim analiziranim uzorcima
nalazi se u »dozvoljenim« granicama. U pogledu toksiciteta spomenuta tri
elementa kao i biljnohranidbenog značaja željeza i mangana od posebnog
je značaja visoka reakcija tala na čitavom istraživanom području. Pored
toga ova tla, posebno u površinskom sloju i pod zastorom krošanja, sadrže
dosta organske tvari. Ta dva parametra imaju izuzetno značenje za smanjenje
aktivnosti, a time i štetnog utjecaja istraživanih teških metala na
biljike. Unatoč tome sadržaj olova i cinka na površinama izloženim poplavama
Drave, Dunava i Save pretstavlja veliku neposrednu opasnost ne samo
za šumsko drveće, već i za divljač, sporedne šumske proizvode (gljive i dr.),
a time i čovjeka. Nad ovim se moraju zamisliti ne samo šumari već i čitavo
naše društvo. Jedini pravi put da se spriječi ekološka katastrofa u našim nizinskim
šumskim ekosistemima, pored očuvanja režima podzemnih i poplavnih,
je pročišćavanje otpadnih voda koje dospijevaju u vodotoke i rijeke.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 47     <-- 47 -->        PDF

ir~.


OS IM-HO>COO


°°. "I P"v "1 "l
ca o* o o* o* o*


—<


E


H


´6


t— NO o t— o


OO NO ON 00 ON


o" o" o" o" o~


oo ONc> r~


— rr> — -V
c


-g´ TIT


sft1? < in « UTH


i^Hio-Hin
o o~ o" o" o"


"3


CN «-i O "* NO


*^l ""l ´H rr^ ^
O" O" O Q~ o"


S 1


>
ft


z :


11 i 1


in OO IT) ON CN IT)


Sis

81 o" o" o* o" o"


6


II
II
´a


* NO fN ON OO


mm ^ oo 1/^ in vq


o" o~ o" o~ o~


IT)


I
I
m oo in m to


if,i


*"t "i ´"l *~


© o" o o" o"


3 CS 0)


Y


H N ci ro r|
O


o~o" o~o~ o


-a


>


ft NO —< >i- in fN


I
I
© © © © o


I ´4


S


ft N O UH S




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Tablica 4.


Prosječne vrijednosti sadržaja teških metala za
uzorke šumskih bazena Drava — donji tok, Dunav i
Sava — donji tok


Neplavljeno
Plavljeno


Sediment
Neplavljeno
Plavljeno
Sediment
Neplavljeno
Plavljeno
Sediment
Neplavljeno
Plavljeno
Sediment
Neplavljeno
Plavljeno
Sediment


0—5 41
5—15 42
0—5 208
5—15 188
0—5 113
5—15 81
0—5 49
5—15 51
0—5 377
5—15 272
0—5 263
5—15 210
0—5 12
5—15 14
0—5 22
5—15 16
0—5 21
5—15 20
0—5 4573
5—15 5382
0—5 5210
5—15 5464
0—5 4714
5—15 4410
0—5 217
5—15 188
0—5 379
5—15 382
0—5 362
5—15 328


sedimentacije nanosa dolazi u mirnim vodama zaostalim u mikrodepresijama
nakon poplava. Tu dolazi i do intenzivnijeg nakupljanja organske tvari i kalcijevog
karbonata.


Sadržaj istraživanih teških metala u sedimentima iz korita Drave i Dunava
u pravilu je manji od onog u tlima poplavnih zona zaobalja. Savski sedimenti
sadrže više tteških metala što se može protumačiti težim mehaničkim
sastavom i većim sadržajem organske tvari, pa zbog toga imaju i veću
sposobnost vezanja teških metala nego sedimenti rijeke Drave i Dunava.
Veći sadržaj organske tvari vjerojatno je posljedica većeg onečišćenja savskih
voda organskim polutantima. Linearni korelacijsiki koeficijenti izneseni
u tablici 5 vrlo jasno indiciraju pozitivnu vezu između sadržaja gline u površinskom
sloju sedimenata i njihove opterećenosti istraživanim teškim metalima.
Stoga je kod sedimenata iz korita, koji se nalaze pod stalnim utjecajem
voda onečišćenih teškim metalima, utvrđena vrlo čvrsta veza između
sadržaja organske tvari i gline te sadržaja istraživanih metala (tablica 5).
Korelacija između organske tvari i bakra, te organske tvari i mangana u
površinskom sloju sedimenata praktički je potpuna. Postoji vjerojatnost
da se dio teških metala veže za organske otpadne tvari već na samom izvoru
onečišćenja.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Tablica 3.


Sadržaj teških metala (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma istočne Slavonije


(mg/kg) — Rasponi po šumskim bazenima


Teški
metali Drava
donji tok
Šumski bazeni
Dunav Sava
donji tok
Spaćva
ukupna
Pb Neplavljeno
Plavljeno
Sediment iz
korita rijeke
26—40
100—440
20—130
28—32
240—330
14—100
46—56
66—190
94—310
22—54

24—64
Zn Neplavljeno
Plavljeno
Sediment
27—42
159—795
53—344
37—42
424—663
32—228
46—58
82—306
84—598
31—126

33—98
Cu Neplavljeno
Plavljeno
Sediment
5—6
8—30
0,6—17
7—8
31—40
2—14
19
15—20
18—32
7—22

6—26


METODE RADA


Prosječni uzorci tla uzeti su sredinom 1990. godine sa dubine 0—5 cm
i 5—15 cm (Ah-horizont) podalje od stabla (makro stanište). Iste dubine su
poštivane kod uzoraka iz korita rijeka i vodotoka. U laboratoriju Odjela
za ekologiju Šumarskog instituta Jastrebarsko ekstrakcija teških metala provedena
je sa 2 N-HC1 (Brune iEllinghaus 1981) uz određivanje na
AAS Perkin-Elmer 300 S. Ostale analize obavljene su primjenom standardnih
metoda JDPZ. Analize su proveli: Mr. Nadežda Pezdire, Zlata Josipović, Zorka
Lukić i Danica Hrdalo.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Sadržaj olova, cinka i bakra u nizinskim šumama istočne Slavonije prikazan
je na grafikonima 1, 2, 3, dok su u tablici 2 dati numerički podaci za
teške metale (Pb, Zn, Cu, Fe, Mn), humus, sadržaj gline i reakciju tla u vodi.
U tablici 3 navode se rasponi tri teška metala (Pb, Zn, Cu) za četiri šumska
bazena: uz Dravu — donji tok, uz Dunav, uz Savu — donji tok te za tla uz
rijeke i vodotoke na području spačvanskih šuma. Tablica 4 sadrži prosječne
vrijednosti teških metala po slojevima, a tablica 5 linetrne korelacijske koe^
ficijente između sadržaja teških metala i gline te teških metala, i organske
tvari. Podaci su grupirani na neplavljene i plavljene zone te rezultate analiza
sedimenata iz korita rijeka, odnosno suhih vodotoka.


Iz rezultata istraživanja proizlazi da su plavljena šumska tla na fluvisolima
rijeka Drave, Dunava i Save znatno više opterećena istraživanim teškim
metalima nego tla okolnih neplavljcnih površina. Posebno su visoke njihove
koncentracije u prvoj poplavnoj zoni fluvisola gdje je plavljenje češće, a. do




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Područje
uz rijeku
ili vodotok
Broj
lokacije
Olovo
Pb
Cink
Zn
Bakar
Ču
Željezo
Fe Mangan
Mn ´
Humus »/´
Glina
%>
pH/
7H20
<
>
.o i, <
»H
C/}
i? ;
7 0-5
5-15
6 0-5
5-15
4 0-5
5-15
3 0-5
5-15
5 0-5
5-15
1 0-5
5-15
2 0-5
5-15
17 0-5
5-15
18 0-5
5-15
14 0-5
5-15
16 0-5
5-15
15 0-5
5-15
34
34
40
40
30
30
40
26
36
22
30
34
34
30
24
24
54
40
64
56
36
30
36
34
61
42
55
65
33 33 56
37
41
44
46
44:
31 .
30
42
44
58
49
674
302
56
56
57
54
22
23 ´
22
20
6
6
13
13
9
9
12
12
8
8
12
11
15
15
17
17
18
19
18
19
7290

3321
7290
2155
1944
4811
4941
4649
4504
5314
5589
5475
5508
5022
4536
5216
5832
1539
1296
4941
6642
5670
5589
150
— .
60
120
380
370
120
70
100
60
240
200
340
270
300
270
210
270
220
200
160
150
130
130
3,5
3,7 .
12,1
5,3
0,3
0,4
14,1
3,6
9,9
3,2
2,9
2,4
5,0
3,1
0,7
0,5
10,7
3,8
19,3
20,5
6,2
4,4
7,0
3,6
58,3
50,5
42,9
43,2
22,4
35,5
36,8
41,0
45,2
45,3
38,6
35,2
43,7
25,6
41,0
27,8
48,3
47,5
15,0
15,1
46,9
46,1
49,8
44,0
´""7)5:
6,0
5,8
7,5
7,9
8,0
5,6
6,1
4,9
5,5
7,4
7,3
7,6
6,0
7,8
7,9
6,8
7,0
7,0
7,3
7,3
7,4
6,4
6,6
´<
On
75
9 0-5
5-15
8 0-5
5-15
19 0-5
5-15
20 0-5
5-15
21 0-5
5-15
30
24
30
24
40
30
46
30
46
30
51
40
126
41
61
37
51
39
48
35´
13
13
19
16
17
16
12
12
12
12
4941
4666
5994
6966
7047
6075
5427
5832
5184
5589
120
100
120
100
200
200
100
100
100
100
6,2
3,2
3,7
2,3
4,1
1,8
8,7
5,3
10,8
5,5
34,5
37,9
48,0
41,7
51,2
33,8
54,2
47,7
52,7
54,5
6,2
6,4
7,2
7,3
7,3
7,4
5,8
6,6
5,9
6,3
< u 2 N
3ffl
*->
2
<
33 0-5
5-15
34 0-5
5-15
12 0-5
5-15
13 0-5
5-15
10 0-5
5-15
11 0-5
5-15
22 0-5
5-15
23 0-5
5-15
26
30
40
36
40
40
36
30
44
40
30
30
40
40
36
26
51
39.,
65
46
52
85
55
39
91
98
56
48
78
68
51
38
16
15
19
20
22
26
12
11
24
25
12
12
23
23
9
7
7533
6651
6188
4649
10611
11421
5670
5962
10125
9963
5670
6480
8748
8748
5022
5297
470
370
300
200
350
300
300
150
220
230
170
180
170
100
100
80
1,4
1,6
11,6
5,2
7,4
9,0
10,0
3,7
12,5
13,4
7,5
4,3
10,7
8,3
10,7
3,9
36,8
42,0
54,3
52,2
53,2
51,7
39,6
49,1
44,1
53,0
46,9
40,1
53,8
37,5
53,0
51,8
7,4
7,3
6,5
6,5
7,2
6,9
5,3
5,9
6,3
6,0
5.9
6,2
7,0
6,5
5,3
5,8
. ,
etfZ °.Ž.^H
24 0-5
5-15
25 0-5.
5-15
40
36
34
26
53
50
52
42
22
20
15
16
8019
6318
5508
6156
450
480
220
180
3,4
0,9
8,4
3,7
54,3
48,0
45,0
36,2
7,4
7,6
5,8
6,3




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Tablica 2.


Sadržaj teških metala u tlima nizinskih šuma istočne Slavonije (mg/kg)


Područje
uz rijeku Broj Olovo Cink Bakar Željezo Mangan Humus Glina pH/
ili vodo- lokacije Pb Zn Cu Fe Mn %> %, /H,0
tok


<





<*§
Q


>


2


P


O


<-g


> ^


<:e"
c/5-S


*"** *Q


6 0-5
5-15
7 0-5
5-15
8 0-5
5-15
1 0-5
5-15
2 0-5
5-15
4 0-5
5-15
5 0-5
5-15
3 0-5
5-15
10 0-5
5-15
9 0-5
5-15
11 0-5
5-15
12 0-5
5-15
13 0-5
5-15


15 0-5
5-15
14 0-5
5-15
16 0-5
5-15
17 0-5
5-15
18 0-5
5-15


30 0-5
5-15
31 0-5
5-15
32 0-5
5-15
28 0-5
5-15
29 0-5
5-15
26 0-5
5-15
27 0-5
5-15


20
20
130
100
40
26
110
100
130
120
80
50
440
430
146
110
114
50
360
400
190
154
106
130
246
240


100
86
330
280
32
28
14
40
240
240


160
150
104
66
56
46
310
94
190
130
116
110
84
74


53
53
265
265
42
27
196
159
239
170
239
122
795
572
281
329
329
122
663
716
334
212
318
344
546
451


228
201
663
530
42
37
32
117
530
424


598
524
204
82
58
46
218
84
306
258
353
326
218
114


1
0,6
11
8
5
6
18
16
20
19
9
3
30
25
14
13
15
16
24
25
20
19
15
17
21
19


14
12
43
31
8
7
2
6
40
36


32
30
20
17
19
19
25
22
19
16
20
18
15
15


860
900
3800
2900
4600
7200
4400
4700
4500
5300
3800
2600
5400
7000
3100
3500
5400
2800
5100
5600
5800
5800
5800
6000
6300
5200


5200
5000
6600
6600
1200
1400
840
1900
6200
6200


7160
7452
5427
5184
4909
5751
7047
7047
6318
6674
6318
5994
4779
4973


50
60
240
170
150
60
310
300
300
300
200
120
400
440
260
270
280
130
480
440
270
300
340
340
270
190


350
260
400
470
320
320
70
140
350
420


770
800
730
630
370
370
530
500
600
520
670
600
520
580


0,1
0,2
2,2
0,7
7,3
2,4
4,9
2,4
6,2
1,8
0,5
0,2
4,7
1,2
8,2
2,2
1,0
0,5
9,4
3,0
4,0
1,8
1,4
1,8
2,6
1,4


0,8
0,6
7,6
2,0
8,6
5,4
2,0
0,5
5,6
2,6


4,4
3.7
5,3
2,4
10,0
3,2
7,6
3,0
2,7
1,8
1,6
1,4
2,9
2,2


6,9
11,6
11,5
4,1
40,4
38,7
24,1
8,5
17,5
21,8
4,5
21,5
26,3
17,3
28,2
21,7
17,3
16,9
20,3
23,0
20,2
10,8
6,4
4,9
20,2
23,6


21,5
12,4
44,9
16,7
31,5
24,9
18,7
8,3
24,3
30,6


30,9
28,8
41,6
34,5
51,9
31,9
53,3
55,4
23,4
28,2
33,2
16,5
33,8
31,6


7,8
8,0
7,2
7,4
5,2
4,7
7,5
7,5
7,4
7,5
7,6
7,8
7,4
7,6
7,4
7,3
7,8
7,8
7,1
7,4
7,4
7,6
7,7
7,7
7,3
7,5


7,7
7,9
7,4
7,6
7,1
7,0
7,9
7,9
7,5
7,6


7,5
7,5
7,5
7,5
7,2
6,3
7,3
7,6
7,4
7,7
7,5
7,6
7,5
7,5




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 42     <-- 42 -->        PDF

TIHU s m
m o »im« I <
5 :
KO
s
O
=3
6
u-
IX.
o


E3 s <


6V1>"» "3 / UVXVS


srravaci




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 41     <-- 41 -->        PDF

tHT


sriovNoi


139




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 40     <-- 40 -->        PDF

z


r>


KO


X


M





´:


z


w


NI


M


Z


a: M
X *3
M M
J


H -.:. O
= s-«


_1


eo


-O
Gu w


s


*~>

<-c


tt


O V;


Si


@ D


3.-I3VX01




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 39     <-- 39 -->        PDF

X ´X x


cd
o
´3
a
M
M
X
E
3
C/3
t/5 "
s l i
G X
rt C«
o: S **
x" I L
ft , „ »
l H o š I
x c n
2 a
5
in Ii
t3
o
c
o
1
I
3
OJ
3
o
o —
.2 >
G <-
u 0
Off i
0i
S
3
o j
3
O
rt
u L
o —
-H»
.22 >
c >-u o
Off i
o
X
O
i 0
3
H J
OJ
o
c.
o j
3
I L
ON
3 3U rt
c S
o
X)
u
rt
_*:
0
a
o
c
>H
rt
>
o
c/3H 2
OJ
s
lo.
r rt
rt a
_rt _C
rt oj
rt5
d 0
« S
Eg
OJ » 3
C/3 2rg PO m o
´C
o
o .
Uri
r- t-ft
o
* Sr
o
o s
, o rt
rt*
*´3
OJ 6 0
:C6
U!)
(0.2 Jl
T3i-J
c/5
IH "
OJ u
IH
oj
3
o
11
._
3
OJ
X
od
"ft
IH rt
J.
3
rt
Bi
x
´C ´
j
u
E
3
X
0
OJ
o>H
OJ
3
U O
rt,H
u—"
J4 o
OJ X
: c |
.2 rtC-3 SS
WW
»v i
o
rt
.M
oj
OJ
oo´C
o
pm
w ON
3 L
tU o
HE
3 rt o
d"E
-H
43 r
^ I H X rt
iMa-o j
3*8
OJ ^
´C
o .
X —
Ot-
G >x
3 3
OJ g
O o
oj n
a ~
J3 E
O J 32 °
X OJ
´ S s1
| 8
O rt
o
X o u
S
3
rt
OJ
c
O o
eo´o?
x g
N rt
Z O
« P
OJ M
0
=1)
o
a
3
o
rt
0
^c
´57
o
a
a
a
OJ
i
""S 1
ON ON m
u
3
l ^°
ON 3 3ti«
af *
.5 3
p«.y
rtg;
O
H
Or t
.A)
^ E
4 ^ O
a e
OJ l-t
E2
OJ °
oo or^ r^r^
IH
o
X0
-
E
3
OJ
o .
in -
OJ t 3O
N
I > M
3
1 a
rtE
aOJ P.X
i 8
o o
X M
u.
rt
C e
^ g
X g
N rt
c E
OJ >H
E5
4J.S w2
oI
E
3
U .
Og
1 >x
« 3
rt ci
| *
u g
° fiS´B "e rt
^r t o
S
rt
1
|
o
H
X
u
rt
A)
o j
a
o
B
´57
E
« H O
0 r g
E"§ >
-3 rt>o
O M o
OJ OJ ^
c/5 c 2
CN]
CN |
o
X
o
OJ
OJ
3
i L
ON 3>3
a w
.S 3
rtg;
rt
OJ
C
I H
O
51)
O
X
O
rt
OJ
3
0
d
´57
~n
O
N
3 d
E a>
Of « o
c/)H S

r<-)
Q
X
o
E
3
OJ
3
5,
3>3
|3
II
CJ 4H
X
M
o j
a
I H o
M
0!) OJ
3 «H
x g
N rt
´ 2
d d
» d
(H rt«4 ;o.
GOl
6
3
4H OJ
U
IH OJ
3
o
1 OJ
M
i3 "u
0
X
´3
OJ
O
O
H
X
IH
rt
OJ
*
ON
L offi
OJ
H->
0
E
-
S
3
XO H *
OJ
OJ
´C
rt
u
O
4H .
M
OJ
c
o
d
4."—´ o
ft
H^ O
d d
OJ u
c rt
5 >a >o
wS
NO NO
(Nrsl
a
«
J3
as
Xl
O
ft
o
O
2|L P3.2 g u
0
o
M
>
´C w
0
T3
>-O
d
rt
CQ
N O ^1 r
o i n * *
O t
>OJ
"—.a3
W.N
ll ^
OJ
>o .
rt :
t_.
rt
Z
r-^oo
^
>rt
S
«s-
t "
vOm
t
ON
OJ
I
ONO— <
— fMt N
OJ
u
rt
V)
3
rt
c
3
M25 _rt =
OJ
X
´ d
rt
X
CNIr-Js
X
OJ
Q
ro I "ti n
PNI I rNirNi
O N "*
H
C/3
o
ffl
IL5
<
>
<
0 C/
3
<
O
i—<
z
Ni
m
2 <
PQ
z <
H
HH
O
Hi




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 38     <-- 38 -->        PDF

cd


u o
3 Q


eg



c
H


5


Sc
_cd


a





CJ CO s
3 3 s


´S c/) CO cd
cd eg
>
a


-O -j
c2


u >
Oi cd


.U cd CJ o CO


4)
u L
X!


´e? o a cd-
u


N a CJ
cd ^c^


3 X! , 3 503 a E E OO


6 3 3


I


cd


S 3
3o
cd 3 4> lu 1*


CO
L> cd CJ cj JS
3 O
o
S3 3 cd cd a cd 3


56 a


K
II I


co
T! c/S


2 a0 co o 1) o
0
o o u
I U
O u


11


K


>o
<2&


O a O 3
´—


.25
it 3


cd 3 cd 3


3
CO.* O o


o2 co^ 33 OSt-co2 !
s


O


vi


cd *-´


c
.5 cd


a
"Hbo « o c 3)


H O


a a d
EL,


o xi w Xi
e
231 cdO €2 CdO cd
O
cd^
cd1-cdO
CdO^ PL:


^ .
& ;3 cd 3 -* * .-r J«S ^"´"a"
3 cd 0< U 3




´-< I *j M


HoŠ


4) c tu


3 5


CJ


3


l


>


.


+J


cd cd


*S L1


1)


|


u


2


c
o


I


3 -<§6 CJ


coo
o


a


1—1
o


i


´C_g"C5


C3


.. cjU


cd .*-i


N fa
N 3 S L,


^.** cd


N


cd .P-. cd


Scdg
cd


cd


«^(


.^H


H cd
a


-< cd-3


AC


60 3 *!.* c


4-,


^ a c 5^´§


5 o J) oi! CJ


--W


cd


53


B


3


c


_


Q


u o


O


o


_


cj3 1«


0


o


_


u o.S


SJ


6.2 3
o


.2


SOH 3-6.23
3|


6.2


6


6.2


3 g


^3
^3


6.2


3 tn N


ll


H d


3


u


4)
CO


.S-g"i


E


con.


1 i


COLL,


COtL, con.


E OH


4>.a


A;




cott,


copHDi
con.


X3X1 COf T3 cd X3J3J5 cd


cd c
ccd cd cd
-a mm >mn 0000


CN ČN «"> r-r-

O
(NCN


I


ID


I


»1


>
3


a cd
CJ


»i—i "3.


03


i2 a.


(A


i
i
© I-;,
M


U o
5


a
o * *


T3´ cd
0 5


O
a


V>


a
CJ ; I


cfl
vi


§
§
V) a .


O -9*6


CJ c>d


o
Q CO
O cd U


^O firiro OCN"
IN« O^fN 000 \Q t>


COmm rscN MM


>
^
o
C
1:3-8


i u o
<


< —
a, -3 a Q-o Q


O N **
z


< o
CO T3




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 37     <-- 37 -->        PDF

SL. 1.


LOKACIJE UZORAKA ZA ODREĐIVANJE TEŠKIH METALA U NIZINSKIM
ŠUMAMA ISTOČNE SLAVONIJE (1990)




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 36     <-- 36 -->        PDF

može uzrokovati propadanje biljaka. Suvišak cinka remeti normalnu opskrbu
biljaka željezom. Otežano je njegovo premještanje iz korijena u nadzemne
dijelove, jer cink smanjuje redukciju Fe3+ u pokretljiviji F2lion.
Toksicitet cinka može se ublažiti kalcifikacijom, ali i primjenom visokih
doza fosfora. To proizlazi iz istraživanja više autora koji su utvrdili da fosfor
smanjuje usvajanje i translokaciju cinka iz korijena u nadzemne organe
(Lang in et al. 1962, Yungdahl et al, 1977, Kom leno vic i R a stovsk
i 1985 i dr.). P/Zn odnos u biljnom materijalu dosta je pouzdan indikator
toksiciteta cinka.


Pošto olovo nije biogeni element ono se smatra isključivo toksičnim ne
samo za biljke, već još više za čovjeka i životinje. Glavni izvor Pb-polucije
je benzin. Prema Lagerwerffu (Mengel i Kirkby 1987) oko 80%
olova u atmosferi potječe iz benzina. Drugi izvori su kanalizacijske cijevi, industrijske
ptpadne vode, topionice olova i dr. Smatra se da oko 50% olova iz
prometa se deponira na tlo i vegetaciju na udaljenosti ode oko 100 m od
prometnica. Ostatak odlazi u atmosferu. Najveći dio olova zadržava se mehanički
na površini nadzemnih biljnih organa i može se isprati vodom. Biljke
relativno teško usvajaju Pb2+-ion, jer se on čvrsto veže na organsku tvar
i koloide gline. U šumskim tlima olovo se najvećim dijelom nalazi u Of i Ah
horizontu (Glavač i sur, 1985, Komlenovi ć i sur. 1988. i dr.) gdje
sa organskom tvari može tvoriti slabo topive chelate.


Međutim, pri tome se mora računati sa činjenicom da se u površinskom
dijelu tla rasprostire korijenje ponika šumskog drveća koji je posebno osjetljiv
na olovo te druge teške metale i polutante. Pb-tetraethyl, Pb-triethyl,
Pb-diethyl i drugi slični derivati jako su mobilni u tlu i brzo ih usvajaju
biljke. Ipušni plinovi sadrže posebno visoke koncentracije ovih spojeva ako
je sagorijevanje benzina nepotpuno. Tako npr. u pokusima D i e h 1 a i sur.
1983 (prema Menge l i Kirkb y 1987) 100ppmPb2+ nije negativno utjecalo
na pšenicu ali je samo 10 ppm olova u obliku Pb-tetraalkyl drastično
inhibiralo njen rast. Ovo olovo utvrđeno je i u sjemenu. Jako inhibitorno
djelovanje olova na biljke proizlazi iz činjenice da ono negativno utječe na
diobu stanica a i mutagenično je. Olovo koči mnoge encimatske procese.
Posebno nepovoljno utječe na metabolizam kalcija. Utvrđen je njegov negativni
utjecaj na usvajanje velikog broja makro (K, Ca, Mg) i mikro-hraniva
(Fe, Mn, Žn) kod šumskog drveća (Kahle i Breckle 1989, Se hl e gel
i sur. 1989. i dr.). Olovo, kao i drugi teški metali, inhibira fotosintetske procese
i narušava vodni režim biljaka, a posebno negativno utječe na razvitak
korijenovog sistema (S c h 1 e u e 1 i sur. 1989, Jentschke i sur. 1989.
1 dr->


:.<.´ -.,


OBJEKTI ISTRAŽIVANJA


Zemljopisni položaj i osnovne značajke objekata istraživanja prikazani
su na slici 1 i dati u tablici 1. Izabrane lokacije reprezentiraju četiri šumska
bazena, uz Dravu — donji tak, uz Dunav, uz Savu — donji tok te bazen
Spačve. Za ova istraživanja od posebnog je značaja činjenica da je u posljednjih
20 godina došlo do naglog isušivanja spačvanskog bazena zbog pada
nivoa podzemnih voda i izostanka površinskih poplavnih voda. To je uzrokovalo
nagle promjene u šumskoj vegetaciji, tj. ubrzana je prirodna sukcesija
razvoja od vlažnijih ka sušnim šumskim zajednicama (Rauš, 1990).




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 35     <-- 35 -->        PDF

drveća. Posebno visoke koncentracije željeza, mangana i cinka sadržavali su
noduli crne johe (Komlenović i Krstinić 1987). Dok su u nodulima
ovi elementi vezani za intenzivnu encimatsku aktivnost dotle su njihove koncentracije
u korijenu vjerojatno dobrim dijelom posljedica određenih obrambenih
mehanizama. Smatra se da sicilij smanjuje usvajanje mangana
ali i njegovo premještanje iz korijena u nadzemne organe (Okud a i Takahash
i 1965). Suvišak mangana inhibira sintezu klorofila na mjestima
gdje se katalizira željezo. Vjerojatno da mangan smanjuje aktivnost encima
u kojima se nalazi željezo. Suvišalk mangana obično se najprije javlja na
starijem lišću, odnosno iglicama. Četinjače, koje od prirode dolaze na kiselim
tlima, općenito su više prilagođene visokim koncentracijama mangana
u tlu nego listače. Rezistentne vrste u pravilu usvajaju manje mangana
(Brow n et al 1972). Štetni utjecaj mangana može se suzbijati kalcifikacijom
te tretiranjem biljaka deficitarnim hranivima. Dobro je poznato da
toksicitet mangana u hranjivom rastvoru ublažava kalij, kalcij, magnezij
i natrij.


Dugotrajna primjena sredstava za zaštitu bilja na bazi bakrenih spojeva
može dovesti do visokog sadržaja pristupačnog bakra u tlu i do pojave njegovog
toksiciteta. Suvišak bakra normalno se javlja i kod biljaka koje rastu
u blizini njegovih rudnika. Za naša istraživanja od posebnog je interesa
općenito poznata činjenica da do suviška bakra može doći i na tlima plavljenim
otpadnim vodama industrije koja koristi njegove rastvore (Kas to r i
1983). Inače bakar se čvrsto veže u tlu i u »normalnim« uvjetima rijetka je
pojava njegovog toksiciteta. Bakar, kao i svi drugi istraživani elementi, ima
veću aktivnost u kiselim tlima. Suvišak bakra smanjuje usvajanje i translokaciju
željeza iz korijena u nadzemne organe biljaka. On potiskuje druge
metale iz centara visoke fiziološke aktivnosti. Također je poznato da visoke
koncentracije bakra narušavaju strukturu staničnih membrana. Simptomi
oštećenja biljaka od visokih koncentracija bakra, kao i kod suviška drugih
metala nisu specifični. Oni se najprije javljaju na starijim listovima. Kloroza
počinje na njihovim rubovima i vrhovima. Lišće nakon toga poprima
crvenkasto mrku boju. Nakon toga dolazi do pojave nekroza i sušenja lišća.
Visoke koncentracije bakra posebno depresivno djeluju na korijenov sistem.
Bakar je biogeni element, ne samo kod biljaka, već i kod čovjeka i
životinja. Suvišak bakra u tlu, odnosno biljkama može izazvati opasna oboljenja
kod stoke, a prema tome i divljači. Kod suviška bakra biljke se preporuča
tretirati rastvorima željeznih spojeva te unošenje u tlo kalcija, fosfora
i organskih gnojiva.


Iako je cink važan biogeni mikroelement njegov suvišak kao i naprijed
navedenih metala utječe nepovoljno na biljke. Ipak se smatra da je njegova
toksičnost manja od bakra, pa su i njegove granične vrijednosti u tlu čak


2.5 puta veće. Izvori suviška cinka su kompost gradskih otpadaka, gnojnica
i kišnica iz pocinčanih cijevi. Primijećeno je da se cink nakuplja uz saobraćaj
nice, a vlastitim smo istraživanjima pored olova utvrdili porast sadržaja
cinka u tlima okoliša TE Plomin (Komlenovi ć i sur. 1990). Jasno da
ovaj kao i niz drugih elemenata može dospijeti i u nizinske šume preko poplavnih
voda. Visoke Zn-koncentracije dovode do depresija u rastu biljaka
i mogu izazvati tvorbu sitnog lišća. Na lišću se javljaju crvenkaste mrlje i
nekroze, prvenstveno na rubovima. Jaka oštećenost uslijed Zn-toksiciteta
133




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 34     <-- 34 -->        PDF

olova, cinka i bakra u tlo u odnosu na neplavljene površine. Posebno veliko
onečišćenje utvrđeno je u dravskim naplavinama što može imati nesagledive
posljedica po obnovu šuma i namjenu ovog prostora.


FIZIOLOŠKA ULOGA ISTRAŽIVANIH TEŠKIH METALA U BILJKAMA
S POSEBNIM OSVRTOM NA NJIHOV SUVIŠAK


Našim istraživanjima obuhvaćena su četiri biogena mikroelementa (Fe,
Mn, Zn, Cu) te jedan element koji nije biogeni (Pb).


Mikroelementi (elementi u tragovima, rijetki elementi, oligoelementi, mikrohraniva)
biogeni su elementi ishrane koje biljke trebaju u vrlo malim
količinama. Iako je uloga istraživanih biogenih mikroelemenata u biljci mnogostruka,
njihovo se osnovno djelovanje u metabolizmu svodi na učešće u
encimima. Oni ulaze u sastav aktivnog kompleksa encima, ali pored toga
mogu aktivirati ili inhibirati djelovanje određenog encima. Za sve njih je
zajedničko da su granice između njihovog optimalnog i toksičnog djelovanja
vrlo blizu. Olovo, koje nije biogeni element uglavnom karakterizira toksično
djelovanje. Samo u nekim rijetkim slučajevima utvrđeno je stimulativno
djelovanje olova na rast biljaka, što do sada nije razjašnjeno. Dok se je u
klasičnoj literaturi uglavnom tretirao nedostatak mikroelemenata u novije
vrijeme sve je više podataka o njihovom suvišku, odnosno toksičnom djelovanju
na biljke. To je posljedica sve većeg opterećenja okoliša istraživanim
i drugim teškim metalima kao rezultata utjecaja industrije, prometa,
urbanizacije, upotrebe pesticida i ostalih faktora industrijske civilizacije.


Suvišak željeza kod biljaka rijetko se javlja u prirodnim uvjetima, pa


o tome ima i malo podataka. Fiziološka oboljenja uslijed suviška željeza
relativno su dobro izučena kod riže (»Akagare Typus I«, »Bronzing«). Najčešće
se javljaju na sulfatnim i lateritnim tlima kod niskih pH vrijednosti.
Ovdje se željezo pretežno nalazi u obliku Fe2-iona. Utvrđeno je da se ova
pojava može ublažiti primjenom viših doza kalija. Kod suviška željeza usporen
je rast svih vegetativnih organa. Listovi postaju tamno do plavo
zeleni, a korijen poprima mrku boju. Kod ekstremno visokih koncentracija
željeza dolazi do defolijacije i uginuća biljaka. Suvišak željeza može izazvati
i nedostatak fosfora, kao i mangana.
Suvišak mangana u prirodnim uvjetima dosta je raširena pojava. On
se prvenstveno javlja na tlima sa visokim sadržajem mangana, kod niske
reakcije i visokog redukcijskog potencijala. U takovim uvjetima biljke prekomjerno
nakupljaju mangan. Smatra se da sadržaj > 1.000 ppm mangana
u suhoj biljnoj tvari predstavlja manje-više siguran znak njegovog suviška
(Kas tori , 1983). Prvi vidljiv znak toksiciteta mangana je kloroza, koja
s vremenom prelazi u nekrozu. Slične simptome izazivaju i drugi elementi,
kao npr. Cu i Pb. Na tlima niske reakcije uz suvišak mangana često dolazi
i do suviška aluminija. Suvišak mangana može izazvati nedostatak željeza,
molibdana i kalcija. Analize biljnog materijala bolje indiciraju njegov suvišak
i kroz to uzrokovane poremetnje u ishrani nego analize tla. Simptomi
štetnog utjecaja mangana javljaju se u pravilu na drugim organima nego
simptomi njegovog nedostatka. U vlastitim istraživanjima utvrdili smo da
se mangan, slično kao i željezo i cink, može intenzivno nakupljati u korijenu