DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*631.4+546.4/.5/.8.001/2 Sum. list CXV (1991) 131


UNOS TEŠKIH METALA ONEČIŠĆENIM POPLAVNIM VODAMA
U TLA NIZINSKIH ŠUMA ISTOČNE SLAVONIJE


Nikola KOMLENOVIC, Branimir MAYER, Petar RASTOVSKI*


SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja sadržajateških metala u tlima nizinskih šuma četiri šumska bazena, uz
Dravu — donji tok, uz Dunav, uz Savu — donji tok te za tla uz
rijeke i vodotoke na području spačvanskih šuma. Tla plavljenadravskim, dunavskim i savskim vodama značajno su opterećenijaolovom, cinkom., bakrom, željezom i manganom nego tla okolnih
neplavljenih terena. Sadržaj navedenih teških metala u riječnimsedimentima Drave i Dunava u pravilu je manji od onog u tlima
poplavnih zona. Savski sedimenti imaju teži mehanički sastav,
sadrže više organske tvari te imaju veću sposobnost vezanja teških
metala.


Ključne riječi: Olovo, cink, bakar, željezo, mangan,
tla nizinskih šuma, unos onečišćenim poplavnim vodama, istočna
Hrvatska.


UVOD


»Novovrsno« propadanje šuma najveći je problem šumarstva s kojim
se u najnovije vrijeme susreću mnoge zemlje srednje Evrope, Sjeverne Amerike
i drugih područja. Sasvim je razumljivo da pri tome nije mogla biti
zaobiđena niti naša zemlja. Anketom o zdravstvenom stanju šuma u Republici
Hrvatskoj utvrdili smo 26% oštećenih stabala u 1987. godini, a 32%, takovih
stabala u 1988. godini (Prpi ć i sur. 1988). Na području Slavonije
oštećenost šuma prema rezultatima spomenute ankete približava se republičkom
prosjeku. U 1987. godini utvrđena je ovdje čak i veća oštećenost
hrasta lužnjaka.


Unatoč činjenici da se ova pojava danas vrlo intenzivno istražuje u
mnogim, posebno najrazvijenijim zemljama, još uvijek se ne znaju svi njeni
uzroci. Nizinski, kao i svi drugi šumski ekosistemi, izloženi su stalnom
štetnom utjecaju zračnog onečišćenja. Njih, međutim, dodatno snažno opterećuje
promjena režima podzemnih i poplavnih voda te stalno pogoršavanje
njihove kvalitete (Prpi ć 1984, 1989, Maye r 1986, 1987, 1989 i dr-)-


Iz istraživanja Mayer a i Pezdir c (1990) proizlazi da je na poplavnim
lokacijama sjeverozapadne Hrvatske došlo do vrlo značajnog unosa


* Dr. Nikola Komlenović, dr. Branimir Mayer, dr. Petar Rastovski, Šumarski
institut, Jastrebarsko