DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 120 <-- 120 --> PDF |
IZ DOMAĆIH STRUČNIH ČASOPISA 2. U »Glasniku Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu« br. 20. objavljeni su rezultati »Istraživanja unutrašnj e izgrađenosti prašumskog rezervata crnog bora (Pinus nigra Arnold) na mjestu zvanom Crna Poda«, kao zajednički rad 12 (dvanaest) autora — istraživača. Uz dr. Dušana Vučković a i sur. iz crnogorskog Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Titogradu tu je ekipa profesora i asistenata Šumarskog fakulteta u Beogradu. Rad sadrži: Istorijat Crnih poda, Geološki prikaz Crnih poda, Zemljišta u šumi Crna poda, Šumske biljne zajednice u rezervatu Crna poda, Proizvodno- razvojne odlike crnog bora (Pinus nigra Arn.) u Crnim podima, Istraživanja tehnoloških svojstava crnog bora, Entomološka istraživanja prašumskog rezervata Crna poda (s fitopatološkim dijelom). Na žalost nije priložena ni orijentaciona karta te rezervat Crna poda, prema tekstu, valja potražiti uz »automobilski put Mojkovac—Đurđević Tara«. Šuma Crna poda su mješovita sastojina crnog bora s podstojnom bukvom i javorom (iako sa stablima listača pp i do 70 cm) maksimalni promjer na 1,30 m crnog bora na dvije pokusne plohe zabilježen je sa 125 cm, ali s najnižim 60 cm. Drvna masa po ha iznosi oko 1500 m3 od čega na crni bor otpada 87"/« a na listače 13´"/ bolji kvalitet« (str. 42) pod upitnikom je. Vrijednost crnoborovine je u njezinoj »srčevini« tj. osrženom, smolom ispunjenim, dijelom debla. Međutim u prikazanoj analizi (str. 68) udio srčevine na 1,30 m iznosi svega 41,20"/pp 59,8 cm. Prema podacima o »razvoju stabla I i II« (str. 48. i 49) starost tog stabla oko 200 godina, a u toj starosti stabla na serpentinu imaju znatno veći udio lučevog drva nego li ovog analiziranog.1 Ova istraživanja su »još jedna potvrda pravilno određene ophodnje u šumama crnog bora na krečnjaku« od 200 godina računajući po »/» prirasta (kad ovaj padne ispod Vio). Međutim, kako sam utvrdio u navedenom radu za određivanje ophodnje nije mjerodavan % tečajnog prirasta nego postotak vrijednosti prirasta, a koji i uz smanjenje postotka prirasta mase raste. Međutim bez obzira na iznijete primjedbe, Republički zavod za zaštitu prirode u Titogradu zadužio je i šumarstvo a rezultati ovog rada ne bi smjeli ostati mrtvo slovo na papiru. Uz ostale priloge u ovom svesku je i prikaz rada ovog Zavoda povodom 25-obljetnice djelovanja. 1 Piškorić , O.: Bilješke o bosanskom crnom boru. šumarski list 1941., br. 7. str. 293—307. |