DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Koml eno vi ć, N., Mayer, B., Rastovski, P. (1990): Opterećenost kultura crnog bora (Pinus uigra Arn.) na području Istre sumporom i teškim metalima. Šumarski list, 11—12, str. 451—461. Martinović , J. (1988): Novi nalazi o imisijskom opterećenju tala Komolačke kotline. Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi broj 75, str. 183—187. Martinović , J., Vrbek , B. (1988): Istraživanje imisijske acidifikacije tala u Hrvatskoj. Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi broj 75, str. 177—181. Mayer , B. (1987): Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma bazena Kupčina, Šumarski list 1—2, str. 19—27. Mayer , B., Pezdirc , N. (1990): Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske. Šumarski list, 6—8, str. 251—259. Meštrović, Š., Filipan, T., Lela, S. Z., Eškinja, I. (1979): Prilog poznavanju utjecaja riurida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 291—297. Pf eif f er, K. (iy85): Pflanzen als Bioindikatoren. Feststellung und weitergehende Untersuchungen von imissiomvirkungen unter besonderer Berucksichtigung der Waldtschaden. »Bioindikation«, Lmweltbundesamt, 179—199. Pranjić , A., Lukić , N. (1990): Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja. Glasnik za šumske pokuse, 26, str. 433—466. Prpić , B. (1987): Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s posebnim osvrtom na opterećenje Gorskog kotara kiselim kišama s teškim metalima. Šumarski list, 1—2, str. 53—60. Prpić , B. (1989): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. Šumarski list, 6—8, str. 235—242. Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S., Pranjić, A., Meštrović, S. (1986): Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u Gospodarskoj jedinici »Kalje«, Šumarskog gospodarstva Sisale. Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studija 102 p.p. Prpić , B. (1989): Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glasnik za šumske pokuse, 25, str. 1—21. Prpić, B., Sele tko vić, Z. (1988): Procjena utjecaja fotooksidanata na sušenje šuma u Jugoslaviji. Propadanje šumskih ekosistema. SiTŠPDJ, Igman, str. 239—252. Prpić, B., Seletković, Z. (1990): Blei und Cadmium in Standorten von Auenund Bergwaldern Nordkroatien. Radna grupa za zaštitu tala Arge Alpen-Adria, Ljubljana 17. i 18. 10. 1990. Seletković , Z. (1990): Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagussilvatica. L.) u šumskim ekosistemima Slavonskog gorja, Zagreb (Doktorska disertacija). Effect of Emissions on the Forest Eco-systems in Croatia Summary Investigation results so far have shown that pollution has a serious negative effect on tne lorest eco-systems in Croatia. Witn regard to ttie air pollutants most research has been directed to the damaging ettect or S02 and products ot its conversion. NOx, 03 and fluorides have been less investigated. i>Q2 has particular importance tor Croatia because domestic coal contains a lot of sulpnur, and the industrial plants winch use it uo not nave devices tor desulphurization. Purthermore, considerable amounts of sulphur arive by way or ´distant transportation´ from other countries. In this respects western cyclonic activities have special importance. As the regions of East Istria and Rijeka—Bakar industriel zone incorporate a number of large industrial plants which use coal (thermo-electric power plant, oil refinery, |