DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 116 <-- 116 --> PDF |
štete koje se nanose pojačanim iznošenjem hraniva uzrokovanih stabalnom metodom iskorišćivanja šuma, učestale defolijacije i drugo, onda nam postaje jasno zašto su naši nizinski šumski ekosistemi tako poremećeni. OSTALI POLUTANTI Među klasične zračne polutante spadaju i fluoridi koji su za vegetaciju izuzetno toksični. Kod nas je dobro poznat njihov štetni utjecaj u okolišu tvornice lakih metala kraj Šibenika (Meštrovi ć i sur. 1979), zatim TUG Kutina, posebno njene deponije fosforgipsa i dr. U našem priobalnom području prisutan je prirodni fenomen posolice. Međutim, u najnovije vrijeme je dokazano da kuhinjska sol i sredstva za pranje pokazuju izrazito sinergističko djelovanje na vegetaciju. To je dovelo do masovnog sušenja šumskog drveća i druge vegetacije uz Tirensko more gdje se rijekom Arno ulijevaju ogromne količine ostataka sredstava za pranje. Zapadnim vjetrovima morska voda, onečišćena deterdžentima, transportira se sve do Apenina. To upujuće i na veliku ugroženost naših šuma od soli kojom se za zimskih mjeseci posipavaju prometnice. UTJECAJ IMISIJA NA ISHRANU I RAST ŠUMSKOG DRVEĆA Polazeći od rezultata istraživanja u drugim zemljama, posebno Njemačkoj, i kod nas smo utvrdili čvrstu povezanost između imisija i ishrane šumskog drveća. Utjecaj S02 i njegovih derivata, kao i utjecaj dušičnih spojeva, na ishranu šumskog drveća sasvim je logičan i razumljiv, jer su N i S biogeni elementi. U našim stacionarnim istraživanjima sa jelom na području Fužina (Komlenović i Ra s tov ski 1990) utvrdili smo kod stabala 3 stupnja oštećenja značajan pad koncentracije kalija, kalcija i magnezija. Pri tome su se Mg-koncentracije približile graničnoj koncentraciji, koja karakterizira nepovoljnu ishranu ovim hranivom. Do sličnih smo podataka došli i u istraživanjima sa hrastom lužnjakom u Pokupskom bazenu. Upoređujući ishranu obične smreke u prirodnim sastojinama Velebita i Gorskog kotara u razdoblju od 20 godina utvrdili smo vrlo zabrinjavajuće sniženje koncentracije magnezija u njenim iglicama (Komlenovi ć 1989). Slična pojava zapažena je već ranije na Schwarzwaldu i Hillsu u Njemačkoj, a do takovih podataka se je došlo i u istočnom dijelu Njemačke u kulturama običnog bora. U tumačenju ovog fenomena pored imisija njemački kolege navode danas nama dobro razumljivu činjenicu — intenzivno iskorišćivanje biomase kroz dugi vremenski period te nepovoljan utjecaj tri generacije monokultura smreke. Na Schwarzwaldu je došla do punog izražaja i genetska specifičnost mineralne ishrane. Tako npr. od tri različite provenijencije smreke s kojima je osnovana treća generacija kultura kod jedne se vidljivi simptomi nedostatka magnezija redovno najjače manifestiraju. U njenim su iglicama utvrđene i najniže koncentracije magnezija (redovno ispod 0,07% Mg). U nekim kulturama crnog bora u Istri koje su izložene neposrednom utjecaju SOo utvrdili smo sniženje koncentracija kalija. S druge strane u blizini |