DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 114 <-- 114 --> PDF |
klimatskim (suša, niske temperature, vjetroizvale, snijegolomi), biotičkim (biljne bolesti, insekti) čimbenicima, poluciji i dr. Smatra se da čak najniže doze NO^ i drugih dušičnih plinovitih polulanata mogu izazviti neželjene fiziološke promjene kod šumskog drveća. Stoga praktički ne postoji kritična vrijednost NOx. ECE je kao kritičnu vrijednost kod koje može doći do smanjenja rasta postavila kod 30 ug m; zraka kada on djeluje zajedno sa SOj i O3. Kritična opterećenja terestričkih ekosistema dušikom dati su u posebnom članku Komlenovića i Gračana (1989). Kao i u slučaju S02 i S-depozicija kod nas ima vrlo malo podataka o kretanju koncentracijama dušičnih oksida u atmosferi, a još manje o N-depozicijama na temelju kojih bi se mogli donositi egzaktni zaključci o štetnom utjecaju ovih polutanata na šumske ekosisteme. Kako je promet glavni izvor dušičnih oksida tu treba tražiti i rješenja za stavljanje njegovih imisija pod kontrolu (ugradnja katalizatora u automobilske motore, ograničavanje brzine i dr.). Jasno da i pojedina industrijska postrojenja, posebno tvornice dušičnih gnojiva, mogu biti izuzetno opasni izvori dušičnih spojeva. Vode nitratima i drugim dušičnim spojevima najviše opterećuju mineralna gnojiva koje danas masovno koristi poljoprivreda. ŠTETNI UTJECAJ OZONA (03) Ozon se danas smatra zračnim polutantom čiji se nepovoljni utjecaj na šume stalno povećava. O tome ipak ima znatno manje dokaza nego sa SOL. Ozon djeluje na biljke na taj način što on nakon usvajanja od strane lišća izaziva promjene u nizu fizioloških i biokemijskih procesa koji dovode do ultrastrukturnih promjena u stanicama. To se manifestira kroz propadanje pigmenata i starenje asimilacijskih organa, te zastoj u rastu. Promjene kod pojedinačnih stabala mogu dovesti do poremetnji u strukturi i funkcioniranju šumskih ekosistema. Kritični ECE nivo sa O3 iznosi za vegetacijsku sezonu (7-satni dnevni prosjek) 50 ug/m:l. U fumigacionim pokusima dokazano je da SO2 i NOx pojačavaju štetno djelovanje 0:!, i obratno. Vlastita istraživanja sa jelom provedena na području Gorskog kotara gdje računamo sa štetnim utjecajem Oj (Ko m leno vi ć, Rastovski 1990) pokazala su da oštećena jelova stabla nemaju normalnu ultrastrukturu plastida. Nema tilakoida, već u stromi nalazimo brojne plastoglobule. Jače oštećena stabla karakterizira njihovo intenzivnije nakupljanje i slabija kontrastnost. Prpi ć i Seletkovi ć (1988) su proučavajući utjecaj cestovnog prometa uz cestu Zagreb—Rijeka i autoput Zagreb—Beograd došli do podataka koji ukazuju na nepovoljno djelovanje fotooksidanata na šumsko drveće. Po njihovom mišljenju do najvećih šteta na vegetaciji dolazi za vrijeme ljetnih mjeseci kada je promet posebno intenzivan. Kao i u slučaju dušičnih oksida tako i kod ozona ugradnja katalizatora u automobilske motore i smanjenje brzine mogu sniziti koncentracije ozona u područjima gdje on najjače ugrožava šumske ekosisteme. |