DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Tablica 2. Kretanje koncentracije sumpora u iglicama obične smreke i crnog bora na području Gorskog kotara, Rijeke, Bakra (/« S) Lokalitet, područje Obična smreka Crni bor Bitoraj, Gorski kotar 0.142 Šoiči 0.192 Lazac „ 0.139 Čavle 0.147 Brloško „ 0.111 Praputnjak 0.131 LividragaBjelolasica „ „ 0.096 0.096 Hreljin Plaše 0.124 0.134 Matić poljana „ 0.096 G. Jelenje 0.103 Golo brdo, Ogulinski kraj 0.066 Fužine 0.091 Krivi put 0.072 povećava se učestalost kiselih kiša, a time i posredni utjecaj sumpor-dioksida preko tla (Kauzlarić i Kom leno vi ć 1990). Do sličnih rezultata došla je L i s a c (1989) koja je na Puntijarki utvrdila češću pojavu kiselih oborina nego na Griču koji se nalazi u neposrednoj blizini lakalnih izvora S02-imisija. Sukladno tome smreka i druge vrste drvcCci imciju zn3.c3.jno visi ss. držaj sumpora u asimilacijskim organima na području Zagreba, nego Medvednice (Komlenović , 1990). Iz vrlo velikog broja podataka o kretanju koncentracija sumpora u asimilacijskim organima različitih vrsta drveća izdvojili smo rezultate za crni bor i smreku i prikazali ih na priloženoj slici. Odavde proizlazi da su posebno visoke koncentracije sumpora u iglicama crnog bora utvrđene na području Zagreba, Delnica i Buzeta, a u iglicama smreka na području Zagreba, Karlovca i Delnica. Na području tih Uprava šuma utvrđena je posebno velika oštećenost šuma u sve tri godine u kojima smo provodili našu anketu. U tom su pogledu posebno zanimljivi podaci naše ankete za 1990. godinu na području Istre. Prema tim istraživanjima u Istri je utvrđeno 43% oštećenih stabala crnog bora, a na području Šumarije Labin, koje je najviše opterećeno SOa-imisijama, oštećeno je čak 92% stabala ove vrste. Za Zagreb moramo, međutim, naglasiti da su podaci za crni bor, te tri maksimalne vrijednosti za smreku, utvrđene u uzorcima iglica sakupljenim u parkovima grada Zagreba. Isto vrijedi i za najvišu S-koncentraciju u iglicama smreke na području Karlovca. Maksimalni sadržaj sumpora u iglicama crnog bora na području Uprave šuma Delnice utvrđen je u blizini Bakra i Rijeke (Tab. 2), a najviše koncentracije sumpora na području Istre u okolišu termoelektrane Plomin. Sve ostale vrijednosti reprezentiraju kulture i prirodne sastojine u kojima su postavljene bioindikacijske plohe, odnosno objekte istraživanja koji se nalaze najbliže tim plohama. Iako zbog svega navedenog dobivene vrijednosti moramo ocijenjivati s određenim ogradama one su ipak vrlo indikativne. Iz tih podataka jasno proizlazi da, kako koncentracije sumpora u iglicama smreke, tako i koncentracije sumpora u iglicama crnog bora, u velikom broju slučajeva prelaze vri |