DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 108 <-- 108 --> PDF |
»novovrsno« propadanje šuma. Ovaj je fenomen također detaljno razjašnjen u navedenom radu. Dalje od izvora sumpor — dioksida, kao što je npr. naš Gorski kotar, direktni utjecaj S02 ima manje značenje. Tu do punog izražaja dolazi štetni utjecaj S-depozicija (Komlenović i Gračan 1989, Kauzlarić 1990). Kritična opterećenja za šumska tla (0—50 cm) kreću se, ovisno o njihovoj klasi, od < 300 do > 3200 kg S/km2 god. Najosjetljivijim tlima smatraju se ona koja su se razvila iz granitnih i kvarcitnih matičnih stijena. Njihovim trošenjem nastaju minerali kao što su to npr. kvare i mikroklin. Tla, koja sadrže te minerale slabo su zasićena bazama i zbog toga imaju vrlo ograničen kapacitet za neutralizaciju kiselina. S druge strane karbonatni minerali koji se brzo rastvaraju uslijed opterećenja kiselinama osiguravaju velike količine bazičnih kationa. Vrijednost kritičnog opterećenja šumskih tala sumporom snižava (pojačava njegov štetni utjecaj): visoka količina oborina, visoki nagib terena, grubo pjeskovita tekstura i dobra dreniranost tla, mala dubina tla, nizak kapacitet tla za adsorpciju sulfata, niske depozicije bazičnih kationa te veća zastupljenost četinjača. Na osnovu podataka dobivenih na hidrometeorološkim stanicama Zavižan (1599 m) i Mašun na slovenskom Snežniku (1026 rn) koje rade za EMEP program (Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velike udaljenosti) u 1987. godini procijenjene su ukupne depozicije sumpora za Gorski kotar od 3760 kg S/km- (Kauzlarić 1990). Glavni izvori tih depozicija daju se u tablici 1. Tablica 1. Izvori taloženja sumpora u Gorskom kotaru Izvori i uzroci taloženja sumpora kg S/km2 Prekogranični transport 2.068 Slovenija 0.050 Istarsko-riječko područje 1.642 Domaći transport 1.692 Prekogranični i domaći transport 3.760 Na osnovu sadašnjeg trenda razvoja imisija S02 kod nas i u drugim zemljama proračunato je da bi se depozicije sumpora iz domaćih izvora do 2000 godine povećale na 4494 kg S ´km2, a prekogranični transport smanjio na 1583 kg S km´. Tako bi se na području Gorskog kotara ukupno taloženje sumpora povećalo do tada na 6077 kg S/km2 godišnje. Ukupne depozicije sumpora višestruko prekoračuju kritična opterećenja posebno za ekstremno kisela tla (pH u vodi humusnoakumulativnog horizonta ispod 4.6.). To su distrični kambisol, brunipodzol, podzol na pješčenjaku, kvarenom konglomeratu i silikatnom koluviju, te ranker distrični i posmeđeni. Takova su tla najviše zastupljena na području Fužina, Crnog luga, Mrkopolja i Skrada. Stoga nije slučajno da je »novovrsno« propadanje jele ustanovljeno najprije u sastojinama jele i bukve na ekstremno kiselim tlima Šumarije Fu |