DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Međutim, daleko najveće količine teških metala unose se u tla nizinskih šuma onečišćenim poplavnim vodama. Ekstremne vrijednosti utvrđene su na poplavnim terenima Varaždinskog područja, ali također i uz donji tok Drave, zatim uz Dunav, Savu, Česmu i druge rijeke. Manji broj radova ukazuje na štetni utjecaj ozona i dušičnih oksida. Sve veću opterećenost šumskih ekosistema dušikom pokazuju i pokusi ishrane postavljeni u kulturama smreke i drugih vrsta. U tim pokusima nedostatak dušika sve je manji, a efekti primijene dušičnih gnojiva sve slabiji. Negativni utjecaj fluorida utvrđen je u okolišu Tvornice lakih metala kraj Šibenika, a poseban problem u tom pogledu predstavlja Tvornica umjetnih gnojiva u Kutini sa svojim deponijemfosfor gipsa. U najnovijim istraživanjima u nekim slučajevima utvrđene su i poremetnje u ishrani drveća kao posljedica direktnog i posrednog utjecaja polutanata. Dok se u blizini odgovarajućih izvora polucije susrećemo najčešće sa povišenim koncentracijama sumpora, željeza i dušika u asimilacijskim organima drveća, s druge sirane u područjima gdje je učestalost kiselih kiša posebno izražena došlo je do pada koncentracija magnezija i nekih drugih hraniva u iglicama jele i smreke. To je posebno značajno za čiste jelove sastojine koje pripadaju acidofilnoj zajednici Blechno-Abietetum Horv. na kojoj su zastupljena ekstremno kisela, dobro drenirana tla. Ključne riječ i: imisija, šumski ekosistemi, oštećenost, Hrvatska UVOD Utvrđivanje uzroka »novovrsnog« propadanja šuma najvažniji je cilj brojnih istraživačkih projekata koji se provode u mnogim šumarskim znanstvenoistraživačkim organizacijama niza, posebno onih najrazvijenijih zemalja. To je bila središnja tema posljednja dva IUFRO svjetska kongresa (Ljubljana 1986, Montreal 1990). U novije vrijeme teško je zamisliti bilo koji skup šumara ili ekologa u Europi ili Sjevernoj Americi koji može zaobići ovu problematiku. Unatoč svim dosadašnjim istraživanjima, analizama i mjerenjima u Svijetu, pa i kod nas, još uvijek se ne znaju svi uzroci ovoj pojavi. Ipak se može reći da gotovo nema teorije o propadanju šuma koja ne uključuje u sebe onečišćenje atmosfere, tla i voda kao jedan od glavnih uzroka ovog fenomena. Stoga su i glavne mjere za sprečavanje propadanja šuma u srednjoj Europi usmjerene u pravcu da se imisije stave pod kontrolu. Kod istraživanja utjecaja štetnih tvari na šumske ekosisteme poseban je problem činjenica što se procijenjuje da u atmosferi našeg Kontinenta ima danas 3000—5000 stranih tvari antropogenog porijekla (aerosoli, prašine, plinovi). Kako ti sastojci djeluju na biljke još uvijek je nepoznato. Jedino je sigurno da oni u pravilu djeluju kombinirano te da je njihov ukupni efekat rijetko antagonistički, već u pravilu aditivan i sinergistički. |