DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1991 str. 100 <-- 100 --> PDF |
defolijatora. Takav napad savijača je bio do tada neviđen u našim šumama. Hrast kitnjak se je najintenzivnije sušio u predjelima na nadmorskoj visini od 600—700 m. Tu je vjerojatno bio najjače pogođen sušom a pretpostavlja se da je polucija u tom horizontu bila najviše prisutna što su pokazala istraživanja Prpića i suradnika u Gorskom kotaru. Sušenje pitomog kestena je u stalnom blagom porastu. Ne jedini ali najvažniji uzročnik sušenja i propadanja pitomog kestena je rak kore (Cryphonectria parasitica Barr.). U Evropi je bolest prvi puta registrirana 1938. (Đenova), a u nas 1950. Danas je oboljenjem obuhvaćen cijeli areal rasprostranjenja u kontinentalnom i submediteranskom dijelu. Smatramo da su navedeno oboljenje i suša, dakako uz imisiju, glavni uzročnici sušenja. SI. 3. Sušenje vršnih grana hrasta lužnjaka zbog višekratnog napada zlatokraja Krajem 70-tih godina registrirana su prva sušenja lipe na području Virovitičke Bilogore. Istraživanja su pokazala da sušenje počinje promjenama u krošnji. Lišće mijenja boju a zatim slijedi odumiranje grana. U isto vrijeme uočavaju se promjene na pridanku debla, gdje kora uzdužno puca. Proces propadanja od prvih simptoma venuća do sušenja traje relativno kratko, obično jednu vegetaciju. Kod posušenih stabala javlja se slojevita trulež drveta po godovima. Nađeno je više gljivičnih oboljenja, ali primarni uzročnik je mednjača (Armillaria tncllea Wahl. Kum.). Da je nesumnjivi uzročnik sušenja i propadanja lipe mednjača potvrđuje činjenica da je registrirano najjače sušenje lipe u monokulturama. U isto vrijeme registrirana je znatna broj |