DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 88 <-- 88 --> PDF |
SUSRETI POVODOM 45. OBLJETNICE UPISA NA POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKI FAKULTET U ZAGREBU 1945. GODINE Sastanak je održan 7. lipnja 1990. godine sa slijedećim programom: — Dolazak na Šumarski fakultet u Zagrebu, prozivka, pozdrav dekana prof. dr. Zdenka Pavlina, upoznavanje s radom Fakulteta. — Odlazak na područje Šumskog gospodarstva Zagreb, Šumarija Velika Gorica. — Pregled sastojina hrasta lužnjaka. — Zajednički ručak. Od 110 upisanih studenata šumarstva u prvoj godini na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu apsolviralo nas je 74. Na sastanku u Zagrebu prisustvovalo nas je 31. Umrlih je 16 kojima smo odali počast minutom šutnje. 7 kolega živi i radi u inozemstvu. Dekan prof. dr. Zdenko Pavli n zaželio nam je dobrodošlicu i upoznao nas je s organizacijom i radom Fakulteta. Nakon izlaganja dekana svaki od kolega je ukratko iznio svoj radni i privatni životopis. Nakon posjete Fakultetu uputili smo se na područje Šumskog gospodarstva Zagreb, Šumarija Velika Gorica u gosp., jed. Turopoljski lug, šumski predjel »Stari i Novi kozjak«. Učesnike je pozdravio direktor Sektora za šumarstvo Š.G. Zagreb inž. Drago K o n d r e s, koji je dao i osnovne podatke o Šumskom gospodarstvu Zagreb. Potom je upravitelj Šumarije inž. Marijan B a r u 1 e k iznio osnovne podatke o Šumariji Velika Gorica kao i o ovoj gospodarskoj jedinici veličine 4177 ha. Na njoj prevladava hrast lužnjak sa 79% u čistim ili mješovitim sastojinama. Ozbiljni problemi u gospodarenju ovom jedinicom predstavlja sušenje hrasta lužnjaka. Tako je do sada sušenje količinski premašilo propisani etat za polurazdoblje 1984—1994. godine. O kulturno-povijesnom značenju šumarstva ovog kraja u prošlosti govorio je mr. Mladen Stojković . U prošlosti ove su šume pripadale plemenitoj općini Turopolje (do 1945. godine). U Turopolju sve što je okruživalo čovjeka radilo se od drveta (kuće, kurije, sakralni objekti, alat, škrinje, ukrasni predmeti i drugo). Najljepši i najbolje sačuvana kurija je obitelji Modić-Bcdeković u Donjoj Lomnici, sagrađena 1806. godine. U Vukovini je još starija kurija sagrađena u XVIII. stoljeću. Putem, u Buševcu, prošli smo kraj drvene kapelice sv. Apostola za koju prva vijest datira iz 1668. godine. Jedna od najljepših je drvena kapela sv. Barbare čiji najstariji dio potječe iz 1642. godine. Nalazi se u Velikoj Mlaki. U Kapeli se nalazi slika sv. Kibernise, svetice s bradom, jedina takva u Hrvatskoj. Također naznačeni su podaci o kasnom hrastu lužnjaku. Kozarac je 1898. godine napisao kako je kasni hrast najviše zastupljen između Zagreba i Siska, a to znači i u ovoj gosp. jedinici. Danas nam je poznato da kasni hrast lužnjak lista kontinuirano u vremenskom razdoblju od 60 dana. Stojković je ustanovio na po |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Učesnici sastanka (Foto: Molnar ing. Ladislav) tomstvima, koja potječu od više matičnih stabala, da listanje hrasta lužnjaka ima kontinuiranu varijabilnost. Zajednički ručak je održan na području gosp. jedinice Vukomeričke gorice u kuci Šumarije koja je u blizini izletišta »Svoga tijela gospodar«. Ante Mudrovčić, dipl. inž. mr. Mladen Stojković, dipl. inž. dr. Mirko Vidaković, dipl. inž. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ACTA HISTORICO-OECONOMICA IUGOSLAVIAE Vol. 14 i Vol. 15 S godišnjakom »Acta historico-oecono mica Iugoslaviae« u Šumarskom listu u poznali smo se 1985. godine (br. 3—4) u prikazu desetog sveska, sveska koji sadrži pojedine teme materijala iz povijesti šu marstva naše države. Izdavač ACTA je Ko misija za ekonomsku historiju Jugoslavije u redakciji u kojoj se nalaze predstav nici svih Republika. Međutim težište izda vačkog rada je u Zagrebu, u Zavodu za ekonomska istraživanja JAZU i »Škol skom knjigom« kao nakladnikom i suiz davačem te na Prof. dr. Ivanu E r c e g u kao glavnom i odgovornom uredniku. Ova dva sveska ACTA sadrže 28 radova s područja stočarstva od čega 9 za područje Hrvatske. U 14. svesku nalazi se pregledni rad o gorskom velebilju (Atropa belladona L.) kao narodnom lijeku za ljude i neke domaće životinje a u 15. i prikazi te recenzije šest domaćih publikacija (knjiga). Kako se šumarstvo u prošlosti ne može razmatrati, pa ni razumjeti, bez poznavanja prošlosti stočarstva, to su i ova dva sveska vrijedan doprinos ovome razumijevanju. Uostalom, do primjene motorizacije u šumarstvu šuma nije služila u manjem ili većem opsegu u prehrani i uzgoju stoke, nego su konji i volovi bili nužna snaga za izvlačenje i prijevoz drva iz sječina i šume, pa i na veće udaljenosti (npr. od Karlovca do Rijeke, i dr.). Međutim, kako je opseg Šumarskog lista, iz financijskih razloga, ograničen, to ćemo se zadržati samo na nekim podacima iz ova dva sveska ACTA h.-e. Iugoslaviae za Hrvatsku. Tako iz 14. sv. navodimo I. dio rada I. E r c e g a »Stočni fond kao izvor u održavanju materijalnog života stanovništva «. Iz tog rada citiramo konstataciju »da je moderna armija gotovo u svim zemljama dala direktan ili indirektan poticaj za uvećanje i poboljšanje stočnog fonda« (str. 16). Odmah da navedemo i rad Z. Ž v o r c a »Stočarstvo brdsko-planinskog područja SR Hrvatske u uvjetima općenarodnog obrambenog rata« (u 15. sv.) koji ne tretira prošlost nego sadašnjost (i budućnost), jer su »mogućnosti za stočarsku proizvodnju danas i u ratu velike i treba poduzeti sve kako bi se ta proizvodnja povećala...« (str. 131). Dakako da nije izostavljena ni koza, ali da se »oplemenjivanjem domaće koze.. povećava mliječnost na 300 do 400 litara kozjeg mlijeka i dobiti 2 jareta godišnje «, a »optimalan broj koza u privatnom vlasništvu bio bi 5 do 8« (str. 137). Međutim »dalji razvoj stočarstva na tom području trebalo bi usmjeriti (i) melioracijom pašnjaka (te) zasijavanjem livada « (str. 135). Za ličke šumare svakako je zanimljiv i rad A. Rukavine »Povijesni razvoj stočarstva na Velebitu« u kojem citira i preporuku Prof, dr. Ive H o r v a t a (botaničara) da bi bilo potrebno »u pogodnim dolinama ili obroncima provesti torenje pašnjaka« tj. boravkom ovaca nekoliko noći u toru, koji bi se prenosio (15. sv., str. 10). Navedimo još rad Mladena A n č i ć a, iz Instituta za istoriju u Sarajevu, »Gospodarski aspekti stočarstva Cetinskog komitata u XVI. st.« (tj. u Cetinskoj krajini). Naime, dokumenti iz XIV. stoljeća nabrajaju polja, vinograde, livade, pašnjake, gajeve i šume. (str. 71). Kako su i gajevi korišćeni za napasanjc stoke |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 91 <-- 91 --> PDF |
(str. 72. u bilješci) to se može zaključiti nih zemljišnih čestica »Krčevine« (str. da bi gajevi bili dendroflorne zajednice 74). današnjih šikara. Značajno je i to, da Toliko u ovom prikazu time, da se se nove površine za ratastvo nisu širile oba sveska nalaze u knjižnici Saveza na račun pašnjaka nego na račun gajeDITŠDI Hrvatske. va i šume, kako svjedoče nazivi pojedi-Oskar Piškorić GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol 26. Zagreb, 1990. U rujnu, od 19. do 23., 1988. godine u Drveniku (Šumarija Makarska), održano je savjetovanje »Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima « o kojem se nalazi kraći prikaz u Šumarskom listu br. 1—2/1989. Referati s toga Savjetovanja sadržaj su 26. knjige Glasnika za šumske pokuse. To, nažalost, nije nigdje naznačeno, pa će budući čitatelj to moći zaključiti deduk čijom iz uvodnog dijela priloženih Zaključaka Savjetovanja u kojem se navodi, da je »povod znanstveno-stručnog Savjetovanja 90-godišnjica visoke fakultetske nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (1898—1988) i 20-godišnjice smrti akademika Milana Anića, redovnog profesora Šumarskog fakulteta u Zagrebu «. Od, kako stoji i u Zaključcima, »podnesenih 8 plenarnih i 40 znanstvenih i stručnih referata« ovdje ih je objavljeno 38. To su: B. Prpić : 90 godina visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, Đ. R a u š : Djelo i život akademika Milana Anića, S. M a t i ć : Šume i šumarstvo Hrvatske — jučer, danas i sutra, M. F i g u r i ć : Promjene u koncepciji razvoja drvne industrije, B. L j u 1 j k a : Obrazovanje visokoškolskih kadrova za preradu drva, H. L a b u r a : Zadaci i problematika srednjeg usmjerenog obrazovanja u šumarstvu SR Hrvatske, V. S e r t i ć : Znanstvenoistraživački rad u drvnoj industriji SR Hrvatske, J. G r a č a n : Problematika znanstvenoistraživačkog rada u šumarstvu SR Hrvatske, I. Đuričić : Uloga Gospodarsko- šumarskog učilišta u Križevcima za razvoj šumarske nastave, znanosti i prakse u Hrvatskoj, Z. Tomašegović: Razvoj sveučilišne nastave fotogrametrije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Đ. R a u š, J. Vukelić i Ž. Š p an j o 1 : Prijedlog za zaštitu nekih šumskih objekata u okolini Krasna Polja u sjevernom Velebitu (zavičajnom mjestu akademika Milana Anića), I. Trinajstić: Šumska vegetacija otoka Brača, J. Ka r a vi a: Žuti koprivić (Cellis tournefortii Lam.) u dendroflori SR Hrvatske, Z. Pelcer : Šumske vegetacije riječke flisne udoline, J. Vukelić i J. Tomljenović: Prilog istraživanjima rasprostranjenostivegetacijske strukture nekih fitocenoza obične smreke (Picea excelsa Link.) u sjevernom Velebitu, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 92 <-- 92 --> PDF |
U. Golubović: Gospodarenje šumama u našim ekološkim uvjetima, J. Biskup : Položaj samoupravljanja u šumarstvu SR Hrvatske nakon donošenja novog Zakona o šumama, B. Kraljić: »Trošak drvne sirovine « u djelatnosti iskorišćivanja šuma pri tzv. teritorijalnoj i tzv. funkcionalnoj organizaciji šumarstva, J. Radić : Biljni svijet Biokova, K. Kauz 1 ari ć i N. Kružić: Prilog proučavanju uzroka i trendova propadanja šuma, T. Martin o v i ć, A. V r a n k o v i ć i M. Pe r nar : Neke pedološke karakteristike fitoklimatskog područja Velebita, M. V i d a k o v i ć, A. K r s t i n i ć, P. Đ u r a s o v ć i D. K a j b a : Uspijeva nje nekih vrsta i hibrida dvoigličavih borova na području arboretuma Trsteno, I. H e r p k a, J. M a r k o v i ć i N. 7. i v a n o v : Uzgoj topola i vrba u ekološkim uslovima Hrvatske, T. Starčević: Prirodna obnova lužnjakovih sastojina u uvjetima slabog i neredovitog uroda sjemena, J. Skenderović: Neke šumskouzgojne osobine obične breze (Betula pendula Roth) u panonskom gorju Hrvatske, M. Glavaš: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. godini, A. Tomašević: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje, V. Ivančević: Krške šume naše Republike,* Š. Meštrović: Šume u privrednom razvoju SR Hrvatske, Š. Meštrović i R. Laginja: Gospodarenje šumama hrasta crnike, (Orno-Ouerccluiu ilicis Br.-Bl.), * Bez obzira što je »krš« kao oznaka za područje vapnenastodolomotnih stijena uveden i u Zakon o šumama, adekvatniji je naziv »kras« pa prema tome i šuma kraškog područja (kao šume poplavnih područja, npr.). A. P r a n j i ć i N. L u k i ć : Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja,** Z. Kalafadžić i V. Kušan: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka, R. Sab a d i, A. Krznar, M. J akovac i N. Miler: Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva, S. Tomanić, V. Vondra i M. M a r t i n i ć : Problemi razvoja informatike u šumarstvu SR Hrvatske, S. Boj an in : Problem eksploatacije prirodnih sastojina u SR Hrvatskoj, S. S e v e r : Strategija razvoja mehanizacije radova u šumarstvu, S. S c v e r i D. H o r v a l : Sabi janje tla pri izvlačenju i vuči drva teškim traktorima, i D. Prgin: Šume s posebnom namjenom na području dalmatinskog krša. Kako prednji popis objavljenih tema predočenih na Savjetovanju pokazuje, da su one heterogene. Neke od njih su kamenčići za mozaik povijesti hrvatskog šumarstva, a neke i za neposrednu »upotrebu «. Mjesto podrobnijeg prikaza, a i suprotstavljanja nekim tezama, zainteresiranima je najbolje, da se neposredno s njima upoznaju. U koliko ne raspolažu s Glasnikom, vjerujem da mogu dobiti posebne otiske (separate) ili fotokopije odnosnog članka. U okviru ovog prikaza samo dva upozorenja. U »Biljnom svijetu Biokova« Jur e Radić, inače biolog, dao je prosjek biljnog svijeta ove planine od arktotercijarnih elemenata do današnjeg stanja koje je rezultat i djelovanja čovjeka kako negativnog (destruktivnog) tako i pozitivnog. Pozitivnog u ** Koji »crni bor«? Pinus nigra ssp austriaea Aschers et Graebn. ili P. n. ssp. larieio Poir. — sin. P. n. larieio var. eorsieana Loud., jer se obje suvrste nalaze u Istri, a ovaj drugi ima jači prirast u odnosu na prvi (v. Sum. list 1946. — bor brzac, tada naveden kao P. n. var. villeta barrea Giacobe). |