DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 82 <-- 82 --> PDF |
PORTRETI PROF. DR. ING. IVO DEKANIĆ Naš istaknuti šumarski stručnjak, istraživač, pedagog i pisac prof, dr. Ivo D e k a n i ć navršio je u listopadu 1989. 70 godina života, kojeg je velik dio utkao u zapažen i plodonosan rad u šumarskoj znanosti i struci. Ivo Dekan i ć rodio se 14. X. 1919. godine u Rokovcima, gdje je polazio i osnovnu školu. Realnu gimnaziju je završio u Vinkovcima, a na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1943. šumarski odsjek. Službu je započeo 1. IX. 1945. Najprije je bio referent za šumarstvo u Okružnom narodnom odboru u Vinkovcima i Slavonskom Brodu, zatim upravitelj šumarija u Oriovcu, Daruvaru i Pakracu, potom referent za uzgoj šuma Šumskog gospodarstva »Psunj« u Novoj Gradiški, Ministarstva šumarstva NR Hrvatske, Glavne uprave za šumarstvo NRH i Šumskog gospodarstva »Šamarica« u Zagrebu, pa tehnički direktor Šumskog gospodarstva »Spačva« u Vinkovcima. Stručni šumarski ispit položio je 1949. Od 25. III. 1953. ing. I. Dekanić je na dužnosti asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Poljoprivredno-šumarskog, odnosno (od 8. XII. 1959. samostalnoga) Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Ecole Nationale des Eaux et Forets (Nancy) i na Eidgenossische Hochschule, Institut für Waldbau (Zürich), specijalizirao se 1954. iz uzgajanja šuma. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu I. Dekanić je doktorirao 17. X. 1959. s tezom Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, a u lipnju 1960. se habilitirao s raspravom Elementi za njegu mladih sastojina u poplavio |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 83 <-- 83 --> PDF |
nom području posavskih šuma. Na istom fakultetu dr. I. Dekan,ić je izabran: u veljači 1961. za docenta iz predmeta Uzgajanje šuma, u listopadu 1963. za izvanrednog profesora iz predmeta Tehnika uzgajanja šuma, i u lipnju 1968. za redovnog profesora iz predmeta Uzgajanje šuma. Od 1968. do 1975. održavao je nastavu i iz predmeta Melioracije degradiranih šumskih terena. Osim opisanih predmetnih predavanja i vježbi prof. Dekanić je rukovodilac terenske nastave: na fakultetskim nastavno-pokusnim šumskim objektima Zalesina, Lipovljani, Velika i Zagreb (park Maksimir, park-šuma Dotrščina, dio Medvednice i zeleni pojas grada Dubrava-Mokrice i Šašinovečki lug), na područjima Šumskih gospodarstava Slav. Brod, Osijek, Slavonska Požega, Gospić, Senj i Buzet, nadalje na objektima Šumarskog instituta u Jastrebarskom i poduzeću »Semesadike « u Mengešu (Slovenija). Također rukovodi arboretumom i proizvodnjom različitih vrsta šumskog drveća i grmlja, specijalno stablašica, u šumskim vrtovima Katedre za uzgajanje šuma. Prof. dr. I. Dekanić bio je voditelj nastave 3. stupnja iz znanstvenih područja Silvikultura i Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata i nastavnik ovih postdiplomskih kolegija: Osnivanje i uzgojni tretman prirodnih sastojina, Šumske kulture i plantaže, Sjemenarstvo i rasadničarska proizvodnja, Vrtna i pejzažna tehnika te Biološka konzervacija tla i rekultivacija. Rukovodio je i aktivno sudjelovao u edukacijskim i znanstveno-nastavnim ekskurzijama šumarskih fakulteta iz Čehoslovačke, Danske, Mađarske i Norveške (koje se održavaju na šumskim objektima Šumarskog fakulteta i u šumama diljem Hrvatske), a u Međunarodnom savezu organizacija za istraživanja u šumarstvu (IUFRO) bio je vođa u sekciji Intensivierung des Eichenwaldbaue (1980). Usporedo s dugogodišnjom nastavno-pedagoškom djelatnošću, prof. Dekanić se intenzivno bavi istraživanjima triju krupnih i za našu šumarsku znanost i praksu važnih problema, a ti su: — unapređivanje kvantitativne i kvalitativne proizvodnje uzgojnim zahvatima i fertilizacijom prirodnih sastojina, — proučavanje djelovanja gravitacijske podzemne vode na uspijevanje (rast i prirast) šumskog drveća, posebice euroameričkih topola i — prirodna regeneracija i rekultivacija nizinskih šuma te konverzije plantaža i šumskih kultura u sastojine autohtonih vrsta šumskog drveća. Ta je proučavanja proveo u ekološki različitim stojbinama i sastojinama Šumskih gospodarstava: Senj, Buzet, Delnice, Karlovac, Sisak, Zagreb, Đurđevac, Bjelovar, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Vinkovci, Osijek i Našice, a većinu rezultata tih istraživanja objavio je u mnogim domaćim i stranim časopisima. Za istaknuti je Biološko-gospodarsku klasifikaciju stabala u njezi sastojina proredom, kojom je znatno pridonio razvitku šumarstva u Hrvatskoj. ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI PROF. DR. ING. IVE DEKANICA Radovi znanstvenog karaktera 1. Utjecaj proreda na kvalitet i vrijednost drvne mase te sniženje ophodnje. Bilten Poljoprivredno-šumarske komore NRH, Zagreb 1958. 2. Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šumarski list, 11—12, Zagreb 1962. 81 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 84 <-- 84 --> PDF |
3—6. Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana; Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području posavskih šuma; Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena; Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini. Glasnik za šumske pokuse Šumarskog fakulteta Sveučilišta, 15, Zagreb 1962. 7. Metodi intenzivnog proređivanja sastojina visokog uzrasta. Jugoslavenski poIjoprivredno- šumarski centar, Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u šumarstvu, 46, Beograd 1964. 8. Osnovni principi intenzivne njege nizinskih i prigorskih ekonomskih šuma suvremenim metodama. Savezna privredna komora, Beograd 1965. 9. Uspijevanje raznih euroameričkih topola (Populus euramericana f. marilandica, -regenerate!, -rpbusta, -serotina i P. e. klon I—214) kod jednakog režima podzemne vode na dravskom aluviju u intenzivnim kulturama. Topola, 48—49, Beograd 1965. 10. Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana f. marilandica u šumskim i intenzivnim kulturama na dravskom i dunavskom aluviju kod Osijeka. Topola, 59—60, Beograd 1966. 11. Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana f. serotina. Zemljište i biljka, 1—3, Beograd 1967. 12—13. Plantaže i intenzivne kulture topola i četinjača u šumskoj proizvodnji SR Hrvatske; Španjolska ada — Plantažni uzgoj P. x E. klon 1-214. Materijali III. Kongresa Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967. 14—15. Intenziviranje proizvodnje mješovitih sastojina nizinskih šuma; Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina prigorskih šuma. Jugoslavenski pol joprivredno-šumarski centar, Beograd 1967. 16. Einfluss des Grundwasserspiegels auf Wuchsleistung der euramerikanischen Pappelsorten. Schweizerische Zeitschrift für Forstwessen, 11, Zürich 1967. 17. Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana f. serotina koti plantažnog uzgoja na spačvanskom području. Topola, 61—64, Beograd 1967. 18. Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski činioci uspijevanja nekih euroameričkih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska. Šumarski list, 11—12, Zagreb 1969. 19. Kultura molike na Medvednici kraj Zagreba. Zbornik na simpoziumot za molikata, Skopje 1970. 20. Šumsko uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinns angustvfolia Vahl.). šumarstvo, 1—2, Beograd 1970. 21. Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda. Savjetovanje o Posavini, III, Zagreb 1971. 22. Intenziviranje proizvodnje drva u cenozi hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) primjenom intenzivnih proreda i fertilizacije različitim mineralnim gnojivima. Šumarski list, 7—8, Zagreb 1971. 23. Dinamika proizvodnje drva za celulozu nekih evroameričkih topola pri različitom načinu uzgajanja. Topola, 98—99, Beograd 1973. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 85 <-- 85 --> PDF |
24. Mogućnost proizvodnje prostornog drva u mladim sastojinama nizinskih šuma. Šumarstvo, 11—12, Beograd 1973. 25. Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije. JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci-Slavonski Brod 1974. 26. Edafske prilike i uspijevanje evroameričkih topola na nekim lokalitetima Hrvatske. Zemljište i biljka, 2—3, Beograd 1974. (s A. Skorićem). 27. Njega sastojina proredom. JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1975. 28—29. Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.); Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka [Quercus robur L.). Šumarski list, 4—6, Zagreb 1975. 30. Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnog graba. ANU BiH, Posebna izdanja, XXIII, 5, Sarajevo 1976. 31. Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris Horv.). Šumsko privredno poduzeće »Slavonska šuma«, Zagreb 1976. 32. Šuma i proizvodnja drva na nekim tlima slavonsko-baranjskog područja. Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. 33. Uzgojne mjere i proizvodnja u nekim prirodnim sastojinama i kulturama euroameričkih topola slavonskog područja. Šumarski list, 7—8, Zagreb 1979. 34. Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko-gopodarskih organizacija »Slavonska šuma«, Zagreb 1980. 35. Gospodarenje šumama Slavonije s uzgojnoga stajališta. JAZU, Zbornik radova kombinata Belišće, Osijek 1980. 36. Rezultati istraživanja utjecaja fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u cenozi kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.). INA, 1983. (u tisku). 37. Djelovanje kompleksnih gnojiva i UREA-e na proizvodnju drva u šumi kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.). INA, 1983. (u tisku). 38. Značajke uzgojnih mjera u sastojinama nizinskih šuma. Glasnik za šumske pokuse, posebna izdanja, 1, Zagreb 1984. 39. Mogućnosti unapređenja šumske proizvodnje primjenom uzgojnih mjera proreda u prirodnim šumama. Materijali Jug. simpozija o šumskim proredama (u Sarajevu), Jug. poljoprivredno-šumarski centar, Beograd 1985. 40. Prirodna obnova sastojina bukve progalnim proredama. Kolokvij o bukvi, Zbornik radova Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb 1986. Stručni radovi i prikazi 1. Stablimična procjena. Šumarske novine, Zagreb 1952. 2. Stanje naših lovišta. Bilten Šumskog gospodarstva Vinkovci, Vinkovci 1953. 3—5. Dendrometrija; Geodezija; Uređivanje šuma. Lugarski priručnik, Zagreb 1953. 6. Neki podaci o uzgajanju šuma u Francuskoj. Šumarski list, 9—10, Zagreb 1955. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 86 <-- 86 --> PDF |
1: Stanišni uvjeti za uzgoj zelene duglazije (prikaz knjige dr. G. Jahn). Šumarski list, Zagreb 1958. 8. Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije. Šumarski list, 10, Zagreb 1958. 9. Njegovanje šuma kao mjera unapređenja šumske proizvodnje. Vjesnik društva lugara NRH, 9, Zagreb I960. 10. Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama. Šumarski list, 1—2, Zagreb 1961. 11. Tjedan šumarstva u Miinchenu. Šumarski list, 3—4, Zagreb 1961. 12. Senjska draga — Historijat radova na pošumljavanju. Materijali III. kongresa Jug. društva za proučavanje zemljišta, Zagreb 1967. 13. Prof. dr. Milan Anić — In memoriam. Šumarski list, Zagreb 1968. 14. Intenzivna njega sastojina kao faktor podizanja vrijednosti šuma i financijskog efekta gospodarenja. Narodni šumar, 4—5, Sarajevo 1970. 15. Osvrt na suradnju stručnjaka iz operative u nastavi i istraživalačkom radu Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski list, 1—2, Zagreb 1970. 16. Lov i ribolov kao privredna grana Slavonije. JAZU — Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Vinkovci 1970. 17. S. Bertović (obavijest o disertaciji i habilitaciji). Šumarski list, 7—8, Zagreb 1972. 18. Nikola Komlenović (obavijest o doktoratu). Šumarski list, 3—4, Zagreb 1974. 19. Kirigin B., Šinik N., Bertović S.: Klimatski podaci Hrvatske (prikaz knjige). Šumarski list, 1—2, Zagreb 1976. 20. Suvremeno značenje i namjena nastavnih i pokusnih objekata Šumarskog fakulteta (Maksimir, Dotršćina, Medvednica i ostali) u današnjoj nastavi i odgojnoj akciji. Hortikultura, 2, Split 1978. 21—22. Konverzija šuma (s A. Pejoskim); Njega šuma. Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb 1983. 23—24. Podzemna voda; Sklop. Ibid., 3, Zagreb 1987. Rukopisi u pripremi za tisak 1. Areal i šumsko-uzgojna svojstva jele na Papuku, 2. Ekološka karakterizacija predjela »Brezovačka« predestiniranoga za uzgajanje euroameričkih topola, 3. Prirodna regeneracija i rekultivacija nizinskih sastojina u propadanju, 4. Konverzija plantaže Populus euroamericana L-214 u sastojini hrasta lužnjaka, 5. Razvijanje i pronalaženje optimalne metode uzgajanja prirodnih mješovitih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), 6. Razvijanje i pronalaženje optimalnog načina uzgajanja prirodnih sastojina hrasta kitnjaka (Quercus petraea Lieb.), 7. Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u slavonskoj šuma hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris Horv.), 8. Neki podaci o uzgajanju šuma u Danskoj, 9. Prorede sastojina u gospodarskoj jedinici »Breznica«, 10. Njega sastojina proredom, gospodarska jedinica »Novsko brdo«, 11. Podzemna voda i tlo kao faktori uspijevanja (rast i prirast) euroameričkih topola u Ravniku, 12. Tehnika uzgajanja šuma (predavanja), 13. Dubina podzemne vode kao edafski čimbenik uspijevanja bijele vrbe (Salix alba L.) na inundacijskom području Save i Kupe kod |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Siska, 14. Prirodna regeneracija i rekultivacija propalih nizinskih sastojina, 15. Konverzija plantaža Populus euramericana, klon 1-214 u sastojinu hrasta lužnjaka, 16. Rekultivacija opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka, 17. Način i intenzitet prorede u gorskoj bukovoj šumi. Osim nastavnih i istraživalačkih aktivnosti, prof. dr. Ivo Dekanić je obavljao, do svog umirovljenja ujesen 1985., i mnoge dužnosti u različitim fakultetskim tijelima te strukovnim i društvenim organizacijama. Bio je dugogodišnji predstojnik Katedre za uzgajanje šuma, u dva navrata prodekan i 1978—1980. dekan Šumarskog fakulteta, član fakultetskog Savjeta, Izvršnog odbora za šume, Zavoda za istraživanje u šumarstvu i dr. Član je i predsjednik Komisije za predlaganje stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, član je Društva sveučilišnih nastavnika, Saveza šumarskih društava Hrvatske te u nekoliko šumarskih i lovačkih društava u i izvan Zagreba. Za svoj stručni i društveni rad, prof. dr. I. Dekanić je primio mnoga priznanja, između kojih spominjemo: — Orden rada sa zlatnim vijencem za naročite zasluge na polju nauke i na uzdizanju stručnih kadrova (Beograd, 1965), — Priznanje za uspješan rad i doprinos na unapređivanju šumarstva jugoistočne Slavonije (Vinkovci, 1974. i Slav. Brod, 1974), — Povelja i priznanje za izvanredno zalaganje i postignute rezultate na podizanju i unapređenju topolarstva u Jugoslaviji (Beograd, 1975), — Zlatna medalja i povelja Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, u povodu 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva (Zagreb, 1976), — Počasna diploma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u znak priznanja i zahvalnosti za doprinos razvoju Šumarskog fakulteta u Zagrebu (Zagreb, 1985), — Zahvalnica za uspješnu suradnju ROŠ »Slavonska šuma« Vinkovci (Vinkovci, 1989). Odajući iskrenu zahvalnosl i priznanje, u ime mnogobrojnih generacija šumara, zaslužnom slavljeniku želimo zdravlje i smiren rad u završnici njegovoga životnog djela i vrijednog doprinosa hrvatskom šumarstvu. Dr. S. Bertović |