DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 80 <-- 80 --> PDF |
MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O CEDROVIMA Međunarodni simpozij o cedrovima održan je u Turskoj od 22. do 27. listopada 1990. godine u mjestu Antalya. Na Simpoziju su sudjelovale mediteranske zemlje Europe, Afrike, Azije, a učešće su uzele i SAD sa preko 120 šumarskih stručnjaka. Simpozij je organiziran u sklopu međunarodne organizacije FAO, sekcije za Mediteran »Ciheam« iz Pariza (Centre International de hautes etudes Agronomiques Medditeraneennes Paris). Na Simpoziju su predstavljeni referati o problematici cedrova u 80 radova, a obrađivali su slijedeće teme: 1. Botaničke značajke i prirodno rasprostranjenje cedrova, 2. Ekološke značajke cedrova, 3. Pošumljavanje cedrovima, 4. Prirodna obnova i šumsko uzgojni zahvati u cedrovini sastojinama, 5. Prirast i ekonomska valorizacija cedrovine, 6. Štetočine i bolesti cedrova, 7. Tehnološka svojstva cedrovine i upotrebe cedrova drveta, 8. Povijesne i kulturne značajke vezane uz ccdrove, 9. Druga razna problematika vezana uz ccdrove. Turska kao domaćin, prikazala je problematiku cedrova i cedrovine kroz 49 stručnih radova, dok se 31 stručni rad odnosio na ostale zemlje učesnice Simpozija. Tako saznajemo da u Turskoj nalazimo cedrove sastojine, Cedrus libani Laws., na površini od 99.325 ha u planinama Taurusa, gdje nalazimo stabla i preko tisuću godina starosti, a u turističkim prospektima susrećemo podatak da su pojedina stabla stara i dvije tisuće godina. U mediteranskom dijelu Turske, južna Turska uz obalu Sredozemnog mora. libanonski cedar penje se do 2000 m/nm. Procjenjuje se da je drvna zaliha u cedrovini sastojinama Turske oko 15.000.000 m3. Godišnji prirast kreće se oko 326.000 m;l. Sječivi godišnji etat propisan je na 265.000 m:i Općenito je poznato da su cedrove šume vrlo korisne zbog veoma kvalitetnog drveta. Danas su te šumske sastojine daleko vrijednije u smislu općekorisnih funkcija šume, ne samo za Tursku i Malu Aziju, već i za cijeli svijet. Na ovom Simpoziju posebno je dan naglasak na ulogu šume kao životne sredine, bez koje nema mogućnosti preživljavanja na Zemlji. Zbog toga je nužno zaštititi šume uopće od njihova uništenja. Posebno je naglašena potreba širenja šuma prirodnim i umjetnim putem na ona staništa koja su predistinirana za šumske vrste drveća, jer jedino tako mogu korisno poslužiti čovjeku i u smislu nove proizvod |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nje energije, drveta, i onih neprocjenjivih koristi bez kojih nema života na našoj planeti. Cedrovi su vrste koje se šire u području Mediterana izvan njegova prirodnog rasprostranjenja. Tako npr. Italija uzgaja cedrove kulture na 492 lokaliteta, a njihova ukupna površina danas prelazi 3.200 ha. Prema podacima koje da je dr. E. Fusaro , Italija ima najviše kultura atlantskog cedra (Cedrus allantica Man.) 377 ha. Himalajski cedar (Cedrus deodara Laws.) dolazi na oko 98 ha. Libanonski cedar (Cedrus libani Laws.) i ciparski cedar (Cedrus brevifolia Hen.) uzgajaju se na površini od 553 ha. U mješovitim kulturama sa mediteranskim vrstama cedrovi se uzgajaju na površini od 2.251 ha. Poznato nam je da Italija nema prirodnih sastojina cedrova. Cedrovi su unijeti u Italiju u prošlom stoljeću kao dekorativne vrste u parkove i nasade, kao što je bio slučaj i kod nas. Dok su Talijani prišli organiziranom podizanju cedrovih kultura još 1924. godine, kada su postavili pokuse na 59 lokaliteta s vrstama cedrova, mi nažalost ni do danas nemamo pokusnih površina s vrstama cedrova, izuzmemo li Klačine kod Sinja, gdje raste oko dvijestotine cedrovih stabala (atlantski cedar) i Šumarije Poreč, gdje je zaslugom šumara entuzijaste gosp. Radenka Marušića unašan himalajski cedar, kao i još neke alohtone vrste, ali u malom broju, i po broju biljaka i po površini. Kada znamo da naš Mediteran predstavlja potencijalni prostor za uzgajanje alohtonih vrsta, cedrova posebno, tada vidimo koliko i u tom segmentu zaostajemo za susjednom Europom. Naša početna mala iskustva kod Sinja, Klačine i u Istri, Šumarija Poreč, očito govore da se cedrovi mogu i kod nas uspješno uzgajati na našem cijelom mediteranskom području. Simpozij u Turskoj bio je organiziran na vrlo visokom nivou, kako sa strane stručnog pristupa problematici, tako isto i s društvenog aspekta organizacije. Prema onome što sam imao prilike vidjeti u Turskoj, u smislu organizacije šumarske službe, štošta bi nam dobro došlo, jer ovo što smo do sada imali kod nas, više je sličilo na dobrovoljno društvo nego na organizaciju koja je i po prostoru koji pokriva i po značenju u ekohnomskorn smislu zaslužila. Nadam se da će hrvatsko šumarstvo uvesti red i disciplinu u naše šume, kako smo to nekad imali, a to bi bio najbolji znak da će i šumarska služba i šume predstavljati novu vrijednost od velike koristi i pojedincu i cjelokupnoj našoj Domovini. Mr. Ante Tomašević 7Q |