DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Assessment of the Survival of IUFRO-douglas Fir of Various Provenances


in Several Model Stands in Bosnia


Summary


The results are presented of an investigation on the growth and quality of
22-year-old IUFRO-Douglas fir of various provenances. This study was conducted
on four model stands with 3, 4, 6 and 8 provenances.


Survival, which ranged from 47V» to 82%, depended primarily upon the conditions
of the habitat and practically not at all upon the provenances. On some
of the model stands, the production of certain provenances was insignificantly
affected by the provenances of the Douglas fir, but to a significant extent by
the conditions of the habitat, particularly the soil conditions.


Maximum production was established with physiologically deep (over 80 cm),
fresh and aereated brown acid soils. The poorest growth was with pseudoglay,
especially shallow oglay horizons in which the wet phase was exchanged for dry
in the soil. It was also shown that in shallow depressions all the provenances
were killed off by early and late frosts which influenced the percentage of survival
and the quality of the timber.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 23     <-- 23 -->        PDF

6. Prosječni volumen vretena jednog stabla (Tablica 6) varira između
7 dm3/ha (Visoko) i 127 dm´ (B. Gradiška). Na pojedinim plohama, između
provenijencija uglavnom ne postoje signifikantne razlike.
7. Kod kvaliteta stabala (Tablica 8) uglavnom nisu konstatirane signifikantne
razlike.
8. Uzimajući u obzir istovremeno volumen po stablu i kvalitet, najvredniji
su prov.´llOO i 1036, a lošije 1029 i 1060.
9. Višestruka analiza varijanse (prsni promjer u odnosu na plohu, provenijencija
i blokove) je pokazala da između provenijencija, blokova i interakcija
ploha x provenijencija, ploha x blokovi i provenijencija x blokovi ne
postoje signifikantne razlike. Visoko signifikantne razlike u veličini prsnog
promjera konstatirane su samo između ploha, što znači da su za visinu
proizvodnje više odlučujući uvjeti staništa nego provenijencija.
Najbolji proizvodni rezultati ostvareni su na plohi B. Gradiška koja se


nalazi na dubokom (preko 80 cm), svježem, prozračnom i rahlom kiselo sme


đem zemljištu (distrični kambisol).


LITERATURA


Khan , Shf. A. (1982): Zavisnost taksacionih elemenata i nekih fizioloških karakteristika
duglazije od provenijencije i uslova staništa (doktorska disertacija),
Sarajevo.


Linder , A. (1951): Statistische Methoden für Wissenschaftler, Mediziner und Ingenieure,
Basel.


Mikić, T. — Vuče tie, M. — Pint arid, K. (1988): Rezultati testa različitih
provenijencija ariša i duglazije na oglednim plohama kod Sarajeva. Referat
na stručnom sastanku Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća,
Banja Luka.


Milanović, S. — Pintarić, K. (1978): Proučavanje vodnog režima raznih provenijencija
duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.j. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Prirodne nauke, Nova serija, sv. XVIII, str.
179—196, Sarajevo.


Pintarić , K. (1983): Ritam prirašćivanja u visinu duglazije (Pseudotsuga taxifolia
Britt.) u toku godine u ovisnosti od provenijencije i vremenskih prilika.
Šumarski list, broj 7—8, str. 331—345, Zagreb.


Pintarić , K. (1988): Proučavanje prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga Menziessi
/Mirb./ Franco) različitih provenijencija na oglednoj plohi »Goleš« kod Travnika
(rukopis), Sarajevo.


Pintarić , K. (1989): Proučavanje prirašćivanja IUFRO-duglazije različitih provenijencija
na oglednoj plohi »Crna Lokva« (Bosanska Gradiška). Šumarski
list, god. CXIII, sv. 9—10, str. 397—414, Zagreb.


Pintarić , K. (1989a): Proučavanje prirašćivanja IUFRO-duglazije različitih provenijencija
na dvije ogledne plohe u SR BiH (rukopis), Sarajevo.


Pintarić , K. (1986b): Prirašćivanje u visinu IUFRO-duglazije (Pseudotsuga Menziessi
/Mirb./ Franco) različitih provenijencija na oglednoj plohi »Gostović«
(Zavidovići), (rukopis), Sarajevo


Weber , E. (1972): Grundriss der Biologischen Statistik, Stuttgart.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 22     <-- 22 -->        PDF

slijedeća (uzeta.je u obzir i ogledna ploha Travnik koja je obrađena posebno
/Pintarić 1989 ):


Ogledna ploha
Travnik Zavidovići Kreševo Visoko


Bos. Gradiška xxx xxx xxx xxx
Travnik — — — xxx
Zavidovići — — — xxx
Kreševo — — — xxx


Ovaj pregled pokazuje da se ogledna ploha B. Gradiška s najvećim prsnim
promjerima signifikantno razlikuje od svih ostalih ploha pri pragu signifikantnosti
od p = 0,01, i da se ploha Visoko sa najmanjim prsnim promjerom
signifikantno razlikuje od svih ploha pri pragu signifikantnosti od
p = 0,01.


Prema tome, može se sa sigurnošću očekivati da će u datim ekološkim
uvjetima, duglazija biti najproduktivnija, dok će na plohi Visoko proizvodnja
biti najmanja.


Detaljnija istraživanja i drugih parametara na svakoj plohi, trebala bi
odgovoriti na pitanje, koji parametar ima odlučujuću ulogu u visini proizvodnje
(nadmorska visina plohe, fizička i kemijska svojstva tla, geografski
položaj provenijencije itd.).


ZAKLJUČAK


Na temelju rezultata provedenih istraživanja, mogu se izvesti slijedeći
zaključci:


1. Do 22. godine, prosječan postotak preživljavanja (Tablica 1) varira
od 42% (Zavidovići) do 82*/o (Bosanska Gradiška). Na istim plohama između
provenijencija nisu utvrđene značajne razlike, što znači da postotak preživljavanja
ovisi prije svega od uvjeta staništa. Mortalitet je najveći na plitkom
pseudogleju i u plitkoj mraznoj jami.
2. Prosječna visina (Tablica 2) varira od 4,4 in (Visoko) do 13,9 m (Zavidovići).
Po visinskom bonitetu (Schober) , plohe B. Gradiška, Zavidovići
i Kreševo odgovaraju I a Visoko III bonitetu.
3. Prosječni prsni promjer (Tablica 4) varira od 4,8 cm (Visoko) do
16,0 cm (B. Gradiška).
4. Temeljnica (Tablica 4) varira od 1,6 m- ha (Visoko) do 26,6 m2 ha
(B. Gradiška). Između ploha postoje značajne razlike i u znatnoj mjeri su
uvjetovane brojem stabala i staništem a manje provenijencijom.
5. Volumen vretena stabala (Tablica 6) varira od 6,6 m3/ha (Visoko) do
166 m3/ha (B. Gradiška). Razlike u volumenu su uvjetovane prije svega staništem
i brojem stabala, a u neznatnoj mjeri provenijencijom (kao i kod
temeljnice).
20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 21     <-- 21 -->        PDF

slučaj. Zato pri ocjeni ukupne vrijednosti pojedinih provenijencija treba
uzeti u obzir istovremeno oba parametra. Uzimajući u obzir ove parametre,
vrijednost pojedinih provenijencija na oglednim plohama bila bi (Tablica 9):


Tablica 9.


Ocjena kvaliteta i proizvodnje stabala


P rovenijencij a


1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 »«> SS
Bos. Gradiška v(dm3)
Kval.
105
2,07
129
1,60
118
1,70
132
1,80
117
1,63
151
1,52
120
1,64
1421,37
122
1,67
Zavidovići v(dm3)
Kval.
107
1,23
100
1,26
63
1,35 —
70
1,39
— 91
1,28
1101,04
90
1,26
Kreševo v(dm3)
Kval.
81
1,78
91
1,71
— — —

79
1,79
981,66
87
1,74
Visoko v(dm:!)
Kval.
— 6,9
2,01
— —
— —
7,3
2,09
7,61,94
7,3
2,01


Prema tome, na pojed inim plohama bi najvrednije odnosno najlošije
bile slijedeće provenijencije


Ploha najvrednije najlošije


Bos. Gradiška 1036, 1091, 1100 1029, 1060


Zavidovići 1100, 1029, 1036 1060, 1090


Kreševo 1100 1029


Visoko 1100 1036


Prema tome najvrednija je prov. 1100, a među najlošije bi spadale provenijencije
1029 i 1060.


3.9. Parametri koji utječu na proizvodnju provenijencija
Da bi se utvrdilo koji faktori utječu na različito prirašćivanje pojedinih
provenijencija na plohama, provedena je višestruka analiza varijanse (L i n-
d e r 1951), pri čemu su uzete u obzir plohe, provenijencije i blokovi u odnosu
na prosječni prsni promjer.


F-test je pokazao da između provenijencija i blokova nema signifikantnih
razlika, dok postoje signifikantne razlike između ploha pri pragu signiiikantnosti
od p = 0,001.


Kod interakcija ogledna ploha x blokovi, provenijencija x ogledna ploha
i provenijencija x blokovi, ne postoje signifikantne razlike.


Prema tome, isključivo razlike u uvjetima staništa na plohama utječu
na proizvodnost pojedinih provenijencija. Da bi se utvrdilo između kojih
oglednih ploha postoje signifikantne razlike, proveden je Duncano v »the
new multiple rang test« (Webe r 1972). Rezultati ovog testa su pokazali




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Na temelju tih kriterija, obračunate su prosječne vrijednosti.


Na tablici 8. prikazan je prosječni kvalitet stabala po plohama i provenijencijama.
Prosječni kvalitet varira od 1,26 ± 0,05 (Zavidovići) do 2,01 ±
0,04 (Visoko).


Tablica 8.


Prosječna kvaliteta stabala*


P
ni Bos. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko


jencija X SD SX X SD SX X SD SX X SD SX


1029 2,07 0,10 0,06 1,23 0,06 0,04 1,78 0,25 0,14 — — —
1036 1,60 0,16 0,09 1,26 0,18 0,11 1,71 0,58 0,33 2,01 0,26 0,15
1060 1,70 0,28 0,16 1,35 0,08 0,05 — — — — — —
1069 1,80 0,25 0,14 — — — — _ — — — _
1090 1,63 0,22 0,13 1,39 0,12 0,07 — — — — — —
1091 1,52 0,03 0,02 _ _ _ _ _ _ — — —
1099 1,64 0,06 0,04 1,28 0,06 0,03 1,79 0,12 0,07 2,09 0,09 0,05
1100 1,37 0,10 0,06 1,04 0,03 0,02 1,66 0,33 0,19 1,94 0,23 0,13


Prosjek 1,67 0,19 0,07 1,26 0,11 0,05 1,74 0,05 0,03 2,01 0,06 0,04


Na plohi B. Gradiška, prosječni kvalitet debla je 1,67 ± 0,07 s variranjem
od 1,37 (prov. 1100) do 2,07 (prov. 1029). Na plohi Zavidovići, prosječni
kvalitet je 1,26 ± 0,05, s variranjem od 1,04 (prov. 1100) do 1,39 (prov. 1090).
Na plohi Kreševo, prosječni kvalitet je 1,74 ± 0,03 s variranjem od 1,66
(prov. 1100) do 1,79 (prov. 1099). Na plohi Visoko, prosječni kvalitet je
2,01 ± 0,4 s variranjem od 1,94 (prov. 1100) do 2,09, prov. 1099). Iz ovoga
se može zaključiti da je na svim plohama prov. 1100 najvrednija i po kvaliteti
debla.


Analiza varijanse po plohama je pokazala slijedeće razlike između dva
prosjeka:


Bosanska Gradiška 1099 1090 1036 1091 1100
1029 X XX XX \\ XXX
1069 — — — — X


Zavidovići 1060 1099 1036 1090
1100 XX X X XXX


Kreševo razlike dva prosjeka nisu signifikantne


Visoko razlike dva prosjeka nisu signifikantne.


3.8.
Ocjena ukupne vrijednosti pojedinih provenijencija
(proizvodnja + kvaliteta)
U ovom slučaju, kao i pri ranijim istraživanjima, utvrđeno je da proizvodnja
i kvalitet često nisu u pozitivnoj korelaciji, i da je najčešće obrnul


* U Tablici 8. treba stajati mali x sa crticom.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Prov. 1100 ima za oko 13«/o veći volumen u odnosu na prosjek za plohu, i za
oko 24je pokazala da ne postoje signifikantne razlike između dva prosjeka.


Na plohi Visoko, prosječni volumen je 7,3 dm3 ± 0,2 dm3 s variranjem
od 6,9 dm3 (prov. 1036) do 7,6 dm3 (prov. 1100). Prov. 1100 ima za oko 4«/o
veći volumen od prosjeka za plohu, i za oko 10%> veći u odnosu na najneproduktivniju
provenijenciju 1036. Razlike između dva prosjeka nisu
signifikantne.


Analizirajući redoslijed provenijencija po plohama, utvrđeno je da je
na svim plohama na kojima je zastupljena, najproduktivnija prov. 1100 koja
potiče iz države Oregon (USA, 45°06´ N, 123°36, W, 170 do 230 m.n.m.). Najveće
odstupanje je kod prov. 1029 (koja je zastupljena na tri plohe), jer je
u B. Gradiški najneproduktivnija dok na plohi Zavidovići spada među najproduktivnije.
Ova provenijencija potiče iz Britanske Kolumbije (Kanada,
49047´ N, 126°38´ W, 17 m.n.m.). Na temelju toga može se zaključiti da je
prov. 1100 genetski prilagodljivi ja na promijenjene ekološke uvjete, što nije
slučaj s prov. 1029. Stoga bi se trebala dati prednost prov. 1100 koja je najproduktivnija
a i najprilagodljivija na različite ekološke uvjete.


Ako se usporede volumeni vretena stabala samo onih provenijencija koje
su zastupljene na sve četiri plohe, dobit će se slijedeća slika (Tablica 7).


Tablica 7.


Volumeni vretena stabala


Provenijencij a


dm3
1036
% rang dm3
1099
V» rang dm3
1100
D/o rang
Prosjek
dm3 f/o rang
B. Gradiška
Zavidovići
Kreševo
Visoko
129
100
91
6,9
100
78
71
6
2
2
2
3
120
91
79
7,3
100
76
66
6
3
3
3
1
142
110
98
7,1
100
77
69
5
1
1
1
2
130 ± 5
100 ± 4
89 + 5
7,1 ± 0,1
100
77
68
5
1
2
3
4


Vidi se da je prve tri plohe redoslijed provenijencija potpuno isti, dok
je na plohi Visoko, koja je inače po proizvodnji znatno ispod proizvodnje
na sve tri plohe, redoslijed drugačiji. Dok je na prve tri plohe prov. 1099
na trećem mjestu, na plohi Visoko je na prvom.


Na kraju, može se reći da je razlika u proizvodnji manje ovisna od provenijencije
(iako je i ona značajna) a više od uvjeta staništa, posebno od
fizičkih svojstava tla.


3.7. Kvalitet stabla
Kvalitet stabala je ocjenjivan na slijedeći način:
Kvalitet stabala
1 — odličan deblo potpuno pravo i okomito od osnove do vrha, potpuno
zdravo,
2 — osrednji ako ne pripada kategoriji 1 i 3
3 — loš višestrano i jako zakrivljeno deblo, bolesno




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 18     <-- 18 -->        PDF

1090 1060
1036 x x


Na plohi Kreševo, prosječni volumen iznosi 97 m:|,ha ± 15 m3 ha, s variranjem
od 59 m3 ha (prov. 1029) do 130 ni3 ha (prov. 1100), pri čemu razlike
nisu signifikantne.


Na plohi Visoko, prosječni volumen iznosi 6,3 m3/ha ± 0,2 m3/ha, s variranjem
od 5,7 m3/ha (prov. 1100) do 6,7 m3/ha (prov. 1099) pri čemu razlike
nisu signifikantne.


Prosječni dobni volumski prirast po plohama (Tab. 6) varira između
0,28 m3/ha (Visoko) i 7,6 m´/ha (B. Gradiška).


Na plohi B. Gradiška prosječni volumski prirast iznosi 7,6 m3/ha ± 0,3
m"/ha s variranjem od 6,1 m3 ha (prov. 1029) do 8,8 m3 ha (prov. 1069).


Na plohi Zavidovići, volumski prirast iznosi 3,1 mVha ± 0,3 m3/ha s
variranjem od 2,0 m3/ha (prov. 1060) do 4,1 m3/ha (prov. 1036)


Na plohi Kreševo prosječni volumski prirast iznosi 4,4 m3/ha ± 0,7 m3/ha
s variranjem od 2,7 m3/ha (prov. 1029) do 5,9 nr´/ha (prov. 1100).


Najmanji volumski prirast od svega 0,28 m3 ha ± 0,01 m3/ha utvrđen
je na plohi Visoko s variranjem između provenijencija od 0,26 m3/ha (prov.
1100) do 0,30 m3/ha (prov. 1099).


Da bi se dobila realnija slika o proizvodnosti pojedinih provenijencija,
na osnovu broja stabala, za svaku plohu i provenijenciju je obračunat volumen
prosječnog stabla. (Tablica 6). Na osnovu podataka iz tablice proizlazi
da prosječni volumen jednog stabla varira od 7,3 dm3 (Visoko) do
127 dm3 (B. Gradiška).


Na plohi B. Gradiška, prosječni volumen je 127 dm3 ± 5 dm3, s variranjem
od 105 dm3 (prov. 1029) do 151 dm3 (prov. 1091). Na ovoj plohi, prov.
1091 ima za oko 19% veći volumen u odnosu na prosjek za plohu, i za oko
44°/o veći volumen u odnosu na najneproduktivniju provenijenciju 1029. Analiza
varijanse je pokazala da od 20 uspoređenja dva prosjeka, u 5 slučajeva
(25°/o) su razlike signifikantne:


riranjem između 63 dm3 (prov. 1060) i 110 dm3 (prov. 1100). Prov. 1100 ima


1099 1060 1090 1029
1091 x x x xx
1100 — — — x
Na plohi Zavidovići, prosječni volumen stabla je 90 dnr ± 7 dm3 s va


za oko 22%> veći volumen od prosjeka za plohu, i za oko 75°/» u odnosu na
najneproduktivniju provenijenciju 1060. Analiza varijanse je pokazala da od
15 uspoređenja dva prosjeka, u šest slučajeva (40°/o) razlike dva prosjeka
su signifikantna:


1100 1029 1036
1090 xx xx xx
1060 xx xx xx


Na plohi Kreševo, prosječni volumen iznosi 87 dm3 ± 4 dm3 s variranjem
između provenijencija od 79 dm3 (prov. 1099) do 98 dm3 (prov. 1100).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Na plohi B. Gradiška, prosječni volumen vretena stabla iznosi 166 m3/ha
± 6 rcr/ha, s variranjem od 134 m3/ha (prov. 1029) do 193 m3 ha (prov.
1069). Analiza varijanse je pokazala da od 20 uspoređenja dva prosjeka, samo
u jednom slučaju (5%) su razlike signifikantne pri pragu signifikantno


sti p = 0,05:
1069
1029 xx
Tablica 6.


Volumen vretena stabala po hektaru i po prosječnom stablu i prosječni
volumni prirast


Bos. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko


VvZVvZVvZVvZ


m3/ha dm! m3/ha m-´Vha dm1 m3/ham3/ha dm3 m3/ha m3/ha dm3 m3/ha


x 134 105 6,1 80 107 3,6 59 81 2,7 — — —
1029 SD 16 3 — 36 23 — 24 29 — — — —
Sx 9 2—21 13 — 14 17 — — — —


x 175 129 8,0 91 100 4,1 121 91 5,5 6,3 6,9 0,29
1036 SD 42 17 — 28 16 — 69 45 — 2,3 1,7 —
Sx 24 10 — 16 9 — 40 26 — 1,3 1,0 —


x 154 118 7,0 44 63 2,0 — — — — — —
1060 SD 43 23 — 7 17 ______ _
Sx 25 13 — 4 10 ______ _


x 193 132
1069 SD 19 17
Sx 11 10


x 170 117 7,7 46 70 2,1
1090 SD 28 12 — 9 10 —
Sx 16 7 — 5 6 —


x 168 151 7,6
1091 SD 42 12 —
Sx 24 7 —


1099
\
SD
Sx
167
12
7
120
16
9
7,6

77
19
11
91
7
4
3,5

78
23
13
79
28
16
3,5


6,7
0,9
0,5
7,3
2,3
1,3
0,3


1100
X
SD
Sx
170
26
15
142
14
8
7,7

76
5
3
110
19
11
3,5

130
52
30
98
38
22
5,9


5,7
2,1
1,2
7,6
4,1
2,4
0,3


Prosjek
X
SD
Sx
166
16
6
127
14
5
7,6
0,7
0,2
69
18
7
90
18
7
3,1
0,8
0,3
97
30
15
87
8
4
4,4
1,3
0,7
6,3
0,4
0,2
7,3
0,3
0,2
0,3
0,02
0,01


Na plohi Zavidovići, prosječni volumen iznosi 69 m3/ha ± 7 m3/ha, s variranjem
od 44 m3/ha (prov. 1060) do 91 m3/ha (prov. 1036). Od 15 uspoređenja
dva prosjeka, samo u dva slučaja (13°/o) razlike su signifikantne i to
pri pragu signifikantnosti od p = 0,10:


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Na plozi Zavidovići, prosječni prsni promjer je 14,4 cm ± 0,6 cm s variranjem
od 12,3 cm (prov. 1060) do 15,5 cm (prov. 1036). Od 15 uspoređenja
dva prosjeka, u 8 slučajeva (53%) razlike su signifikantne pri pragu signifikantnosti
od p = 0,01:


1036 1100 1029 1099


1090 xxx xxx xxx xxx


1060 xxx xxx xxx xxx


Na plohi Kreševo prosječni prsni promjer iznosi 15,4 cm ± 0,7 cm, s
variranjem od 13,2 cm (prov. 1029) do 17,3 cm (prov. 1100), a između provenijencija
nisu utvrđene signifikantne razlike.


Na plohi Visoko prosječni prsni promjer iznosi 6,5 cm ± 0,1 cm s variranjem
između provenijencije od 6,2 cm (prov. 1100) do 6,7 cm (prov. 1099),
a između provenijencija nisu utvrđene signifikantne razlike.


3.5. Temeljnica
Temeljnica po plohama i provenijencijama prikazana je u Tablici 4.
Prosječna temeljnica po plohama varira od 1,60 m2 ha (Visoko) do 26,57 m2/ha


(B.
Gradiška).
Na plohi B. Gradiška prosječna temeljnica je 26,57 m2/ha ± 0,81 m2 ha,
s variranjem od 22,20 m2/ha (prov. 1029) do 30,71 m2/ha (prov. 1069), pri
čemu su razlike između provenijencija slučajne.
Na plohi Zavidovići prosječna temeljnica iznosi 8,41 m2/ha ± 0,80 m2 ha
s variranjem od 5,64 m2/ha (prov. 1100) do 11,05 m2/ha (prov. 1036). Analiza
varijanse je pokazala da od ukupno 15 uspoređenja dva prosjeka, u dva slučaja
(13%) su razlike signifikantne pri pragu signifikantnosti od p = 0,10:


1090 1060
1036 x x


Na plohi Kreševo, prosječna temeljnica iznosi 11,75 m2/ha ± 1,76 m2/ha,
s variranjem od 7,16 m2/ha (prov. 1029) do 15,71 m2 ha (prov. 1100). I pored
značajnih razlika, one nisu signifikantne.


Na plohi Visoko prosječna temeljnica iznosi 1,60 m2ha ± 0,07 m2/ha, s
variranjem od 1,45 m2/ha (prov. 1100) do 1,73 m2 ha (prov. 1099), pri čemu
su razlike između provenijencija slučajne.


Ove veoma velike razlike u temeljnici po plohama i provenijencijama,
uvjetovane su razlikama u mikrostaništu, što se odrazilo na prirašćivanje
u visinu i debljinu, a prije svega i o broju stabala po hektaru, koji jako
varira po plohama i provenijencijama, o čemu je bilo više govora u poglavlju
3.2.


3.6.
Volumen vretena stabla
Volumen vretena stabla (Tablica 6) po plohama varira od 6,3 m3/ha (Visoko)
do 166 ma/ha (B. Gradiška). Obzirom na velike razlike između ploha,
potrebno je konstatirati, da pored uvjeta staništa, značajnu ulogu igra i
broj stabala, koji je na plohama veoma različit, kako je rečeno u poglavlju
3.2.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 11     <-- 11 -->        PDF

je što u stručnoj literaturi pojedini autori uzimaju u obzir jednu od njih.
Na taj način se mogu lakše provesti i uspoređenja. Napominje se da u posljednje
vrijeme neki autori pod gornjom visinom podrazumijevaju prosječnu
visinu 10% najviših stabala (L e i b u n d g u t), te je zbog toga potrebno
navesti i u odnosu na koji postotak najviših stabala je obračunata
gornja visina.


Tablica 2.


Prosječne visine (hj, gornje visine (2najviših stabala po hektaru)


Bos. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko


Prov. ns hg h4(W hs h^ hm hs hg h40o hs hg hm


x 11,8 14,7 14,3 14,8 18,9 17,4 12,2 18,5 13,9 — — —
1029 SD 0,2 0,2 0,0 0,7 0,7 1,2 0,7 1,2 2,0 — — —
Sx 0,1 0,1 0,0 0,4 0,4 0,7 1,2 0,7 1,0 — — —


x 12,7 15,0 14,8 14,7 18,9 17,5 13,2 18,1 16,1 4,4 7,6 6,2
1036 SD 0,5 0,3 0,3 0,9 0,4 0,9 3,3 2,1 3,1 0,2 0,2 0,7
Sx 0,3 0,2 0,2 0,5 0,2 0,5 1,9 1,2 1,8 0,1 0,4 0,4


x 12,3 14,7 14,3 12,5 17,5 15,4
1060 SD 0,9 0,3 0,5 1,2 1,0 0,7
Sx 0,5 0,2 0,3 0,7 0,6 0,4


x 12,7 15,0 14,9
1069 SD 0,3 0,3 0,3
Sx 0,2 0,2 0,2


x 12,2 14,8 14,6 12,9 18,0 15,4
1090 SD 0,5 0,3 0,2 0,7 0,3 0,7
Sx 0,3 0,2 0,1 0,4 0,2 0,4


x 13,1 15,5 15,0 — — — — — — — — —


1091 SD 0,2 0,2 0,2 — — — — — — — — —
Sx 0,1 0,1 0,1 — — — — — — — — —


x 12,3 14,9 14,7 13,7 19,0 16,8 12,1 18,5 17,0 4,4 7,9 6,0
1099 SD 0,5 0,3 0,3 0,7 0,3 0,7 1,6 1,2 1,2 0,3 1,0 0,7
Sx 0,3 0,2 0,2 0,4 0,2 0,4 0,9 0,7 0,7 0,2 0,6 0,4


x 13,1 15,1 14,8 15,0 19,1 17,7 13,8 18,9 18,1 4,4 7,6 5,9
1100 SD 0,2 0,3 0,3 0,9 0,5 0,3 1,9 1,2 1,4 0,7 1,2 0,7


Sx 0,1 0,2 0,2 0,5 0,3 0,2 1,1 0,7 0,8 0,4 0,7 0,4


x 12,5 15,0 14,7 13,9 18,6 16,7 12,8 18,5 16,8 4,4 7,7 6,0
Pros. SD 0,4 0,2 0,2 1,0 0,6 1,0 0,7 0,3 0,9 — 0,1 0,1
Sx 0,2 0,1 0,1 0,4 0,2 0,4 0,3 0,1 0,4 — 0,1 0,1


Visine po plohama i provenijencijama su prikazane u Tablici 2.
Prosječne visine na plohama variraju od 4,4 m ± 0,0 m (Visoko) do
13,9 m ± 0,4 m (Zavidovići). Iz Tablice 2. se vidi da su na prve tri plohe
prosječne visine prilično ujednačene, dok je na plohi Visoko visina znatno




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Provenijencija


Blok 1036 1099 1100 Prosjek
°/o preživljavanje
I 69 50 37 52 ± 8
II 44 53 53 50 ± 2
III 56 61 52 56 ± 2
Prosjek 56 ± 6 55 ± ; 5 47 ± 4


Do 10. godine, prosječan postotak preživljavanja je bio 72°/o, s variranjem
između provenijencija od 68se može zaključiti da je od 10. do 22. godine mortalitet bio još uvijek visok,
oko 16%. Na visok mortalitet je naročito utjecala visoka bujad, i preko dva
metra visine, i gusta pokrovnost. Posebno su visoke štete bile preko zime,
kada je osušena bujad pod pritiskom snijega »legla« na biljke. Štete od
bujadi su došle do izražaja uslijed toga, što od osnivanja plohe biljke nisu
oslobađane od bujadi i druge korovske vegetacije.


Na osnovu izloženog se može zaključiti, da u pogledu preživljavanja nisu
bile značajne razlike između provenijencija. Razlike su uvjetovane prije
svega mikroekološkim uvjetima (mrazište, pseudoglej, plitki oglejeni horizont)
i izostanak njege kulture (oslobađanje biljaka od korovske vegetacije)
u prvih 5—6 godina nakon sadnje.


3.2. Broj stabala
Broj stabala (Tablica 1) je direktno vezan s preživljavanjem, jer do 22.
godine starosti se nisu provodili nikakvi uzgojni zahvati, kojima bi se smanjivao
broj stabala. Prilikom osnivanja ogleda, posađeno je 1600 biljaka po
hektaru (razmak sadnje 2,5 m X 2,5 m), što je na temelju stranih iskustava
dovoljno da bi se proizvela kvalitetna drvna masa.


Na koncu 22. godine starosti, prosječan broj stabala po plohama varira
od 757 ± 30 (Zavidovići) do 1319 ± 40 (Bosanska Gradiška) po hektaru. Kako
se vidi, razlike između ploha su značajne, ali one su uvjetovane manje provenijencijom
sjemena, a više mikrostanišnim uvjetima koji su utjecali na
veći ili manji postotak preživljavanja. Na pojedinim plohama razlike u broju
stabala između provenijencija su beznačajne tako da se mogu zanemariti.


Na plohi Bosanske Gradiške, samo u dva slučaja (7°/o) razlike dva prosjeka
su signifikantne pri pragu signifikantnosti od p = 0,10. Na plohi Zavidovići
i Visoko razlike u broju stabala nisu signifikantne. Na plohi Kreševo
razlike dva prosjeka su signifikantne u tri slučaja (50°/o) i to u dva slučaja
pri pragu signifikantnosti od p = 0,05, i u jednom slučaju pri pragu signifikantnosti
od p = 0,10.


3.3. Visine
Pri obračunu visina uzete su u obzir prosječne visine, gornja visina (20°/o
najviših stabala) i prosječna visina 400 najviših stabala po hektaru. Razlog




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 630*232.12.001/2 (497.15) Šum. list CXV (1991) 5


PROUČAVANJE PRIRAŠCIVANJA IUFRO-DUGLAZIJE RAZLIČITIH
PROVENIJENCIJA NA NEKOLIKO OGLEDNIH PLOHA U BOSNI


Konrad PINTARIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja rasta i
kvaliteta 22 godine stare IUFRO-duglazije različitih provenijencija.
Na četiri plohe je zastupljeno 3, 4, 6 i 8 provenijencija koje potičuod Britanske Kolumbije (Kanada) na sjeveru, do države Oregon(USA) na jugu. Istraživanja su pokazala da razlike u visinama,
debljinama i u zapremini drvne mase uglavnom nisu signifikantne.
Nisu konstatirane signifikantne razlike između provenijencija kojepotiču iz južnog i sjevernog dijela areala, niti između nadmorskih
visina. Analiza varijanse je pokazala da postoje jako signifikantnerazlike između ploha, što znači da su uvjeti staništa značajnijeutjecali na razlike u prirašćivanju nego provenijencije. Zato se
pri izboru mjesta za podizanje zasada duglazije mora strogo voditi
računa o zahtjevima duglazije (nadmorska visina do 800 m,
fiziološka dubina zemljišta najmanje 80 cm, svježina, prozraka,
rahlost zemljišta), a izbjegavati zabarena i zamočvarena tla kao
i mrazišta. Najpogodnije su padine na kojima se ne zadržava
hladni zrak.


Ključne riječi: Pseudotsuga Menziessi jMirb! Franco,
provenijencija, prirašćivanje, kvalitet


1. UVOD
U ranijim radovima (Khan 1982, Mikić-Vučetić-Pintarić 1988,
Milanović-Pintarić 1978, Pintarić 1983, 1988, 1989a, 1989, 1989b)
ukazano je na značaj duglazije kao vrste brzog rasta i kvalitetne drvne mase,
te postoji opravdanost da se unosi u pojedine šumske zajednice bukve i
hrasta kitnjaka. Ovo se posebno odnosi na izdanačke šume ove dvije vrste
drveća, kada se iz određenih razloga odluči na direktnu konverziju, jer se
očekuje da bi u tim uvjetima, u kraćim produkcionim periodima duglazija
proizvela znatno veću drvnu masu nego autohtone vrste drveća i domaći
četinari. Rečeno je da treba dati prednost domaćim vrstama drveća, jer sa
duglazijom još nema dovoljno iskustva, iako i dosadašnji rezultati istraživanja
pokazuju visoku proizvodnost duglazije u različitim šumskim zajednicama.


Međutim, obzirom na širok areal duglazije, potrebno je voditi računa
da se u određenim uvjetima unosi najproduktivnija provenijencija, koja će


Prof. dr. Konrad Pintarić, Sarajevo, Romanijska 7/III


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Vidi se da na svim plohama, u odnosu na standardnu provenijenciju
1100, redoslijed nije isti, što znači da na prirašćivanje u debljinu, pored provenijencije
znatnog udjela imaju i uvjeti staništa, na koje sve provenijencije
ne reagiraju podjednako.


Na plohi B. Gradiška prosječni prsni promjer iznosi 16,0 cm ± 03 cm s
variranjem od 14,8 cm (prov. 1029) do 17,3 cm (prov. 1091). Od ukupno 20
uspoređenja dva prosjeka, u 6 slučajeva (30"/o) razlike su signifikantne pri
pragu signifikantnosti od p = 0,05:


1099 1090 1060 1029
1091 xx xx xx xx
1069 xx
1036 xx


Na plohi Zavidovići prosječni prsni promjer je 11,8 cm ± 0,4 cm, s variranjem
od 10,1 cm (prov. 1060) do 12,9 cm (prov. 1100). Analiza varijanse
je pokazala da od ukupno 15 uspoređenja dva prosjeka, u 7 slučajeva (47%)
postoje signifikantne razlike, u jednom slučaju kod p = 0,01, u četiri slučaja
kod p = 0,05 i u dva slučaja kod p = 0,10:


1100 1029 1036 1099
1090 xx xx xx —
1060 xxx xx xx x


Na plohi Kreševo prosječni prsni promjer iznosi 11,3 cm ± 0,2 cm s variranjem
od 10,9 cm (prov. 1099) do 12,0 cm (prov. 1100), ali između provenijencija
nisu konstatirane signifikantne razlike.


Na plohi Visoko prosječni prsni promjer iznosi 4,8 cm ± 0,03 cm s variranjem
od 4,7 cm (prov. 1036) do 4,8 cm (prov. 1099 i 1100), s tim što ne
postoje signifikantne razlike između provenijencija.


Prosječni dobni debljinski prirast na plohama varira od 2,2 mm (Visoko)
do 7,3 mm (B. Gradiška).


Na plohi B. Gradiška prosječni debljinski prirast iznosi 7,3 mm ± 0,1
mm, s variranjem od 6,7 mm (prov. 1029) do 7,9 mm (prov. 1091). Na plohi
Zavidovići prosječni debljinski prirast je 5,4 mm ± 0,2 mm, s variranjem od
4,6 mm (prov. 1060) do 5,9 mm (prov. 1100). Na plohi Kreševo prosječni debljinski
prirast iznosi 5,3 mm ± 0,1 mm, s variranjem od 5,0 mm (prov. 1029
i 1099) do 5,5 mm (prov. 1100). Na plohi Visoko prosječni debljinski prirast
iznosi 2,0 mm ± 0,03 mm s variranjem od 2,1 mm (prov. 1036) do 2,2 mm
(prov. 1099 i 1100).


Prosječni prsni promjer 400 najdebljih stabala po hektaru (Tablica 4)
varira od 6,5 cm (Visoko) do 19,5 cm (B. Gradiška).


No plohi B. Gradiška, prosječni prsni promjer je 19,5 cm ± 0,3 cm s
variranjem od 18,1 cm (prov. 1029) do 20,9 cm (prov. 1091). Od 20 uspoređenja
dva prosjeka, samo u jednom slučaju su razlike signifikantne pri pragu
signifikantnosti od p = 0,05:


1029


1091 xx




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Tablica 4.


Prosječni prsni promjer (d ) , prosječni prsni promjer 400 najdebljih stabala po


hektaru (dm) i prosječna temeljnica (GJ


Bos. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko


ds d,,oo Gs ds dm G^ ds d,,,,,, G^ df dm Gs


cm cm m2/ha cm cm m2/ha cm cm m´-´/ha cm cm m2/ha


x 14,8 18,1 22,2 12,6 15,4 9,26 11,0 13,2 7,16 — — —
1029 SD 0,2 1,0 2,6 0,9 2,1 3,38 1,9 1,7 2,67 — — —
Sx 0,1 0,6 1,5 0,5 1,2 1,95 1,1 1,0 1,54 — — —


x 16,2 20,0 27,8 12,4 15,5 11,1 11,4 15,3 14,6 4,7 6,5 1,63
1036 SD 0,9 1,2 6,2 0,9 1,6 3,2 2,9 3,8 8,0 0,5 1,0 0,50
Sx 0,5 0,7 3,6 0,5 0,9 1,8 1,7 2,2 4,6 0,3 0,6 0,3


x 15,5 18,9 24,8 10,1 12,3 5,6
1060 SD 1,4 1,4 6,2 1,2 1,0 0,7
Sx 0,8 0,8 3,6 0,7 0,6 0,4


x 16,3 19,5 30,7 — — —
1069 SD 0,9 1,0 2,4 — — —


Sx 0,5 0,6 1,4 — — —


x 15,5 18,8 27,4 10,7 12,6 5,9
1090 SD 0,7 0,9 3,9 0,7 0,7 1,2
Sx 0,4 0,5 2,3 0,4 0,4 0,7


x 17,3 20,9 26,2
1091 SD 0,5 0,7 6,6
Sx 0,3 0,4 3,8


x 15,6 19,7 26,9 11,9 15,2 9,4 10,9 15,7 9,6 4,8 6,7 1,73
1099 SD 0,9 1,0 1,5 0,3 1,2 2,2 1,9 2,3 2,4 0,7 0,7 0,12
Sx 0,5 0,6 0,9 0,2 0,7 1,3 1,1 1,3 1,4 0,4 0,4 0,07


x 16,8 20,1 26,6 12,9 15,4 9,2 12,0 17,3 15,7 4,8 6,2 1,45
1100 SD 0,7 1,2 3,5 1,0 0,7 0,6 2,1 3,0 5,6 1,0 1,0 0,42
Sx 0,4 0,7 2,0 0,6 0,4 0,3 1,2 1,7 3,3 0,6 0,6 0,24


x 16,0 19,5 26,6 11,8 14,4 8,4 11,3 15,4 11,7 4,8 6,5 1,60
Pro- SD 0,7 0,8 2,3 1,0 1,4 2,0 0,4 1,5 3,5 0,05 0,2 0,15
sjek Sx 0,3 0,3 0,8 0,4 0,6 0,8 0,2 0,7 1,8 0,03 0,1 0,07


Prosječni prsni promjeri po plohama variraju između 4,8 cm ± 0,03 cm
(Visoko) i 16,0 cm ± 0,3 cm (Bosanska Gradiška). Najveće prosječne prsne
promjere na svim plohama ima prov. 1100, koja potiče iz države Oregon (USA,
45°06´ N 123°36´ W, 200 m). Zbog toga što je ova provenijencija zastupljena
na svim plohama, relativni prsni promjeri bi bili (Tablica 5):


Tablica 5.


Relativni prsni volumeni


P roveni, i e n c i ia


Ploha 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100


Bos. Gradiška 89 96 92 97 92 103 93 100
Zavidovići 98 96 78 83 92 100
Kreševo 92 95 91 100
Visoko 98 100 100




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Gornja visina (Tablica 2) varira između 7,7 ni (Visoko) i 18,6 m (Zavidovići).
Dok između gornjih visina na plohama postoje izvjesne razlike, unutar
plohe te razlike su beznačajne. Najviše gornje visine konstatirane su na plohi
Zavidovići, na kojoj je utvrđena i prosječna najviša gornja visina od 19 m
(prov. 1099). Najniže gornje visine, svega 7,7 m, konstatirane su na plohi
Visoko.


Na plohi B. Gradiška, prosječna gornja visina je 15,0 m ± 0,1 m, s variranjem
od 15,5 m (prov. 1091) do 14,7 m (prov. 1029 i 1060), pri čemu, razlike
između dva prosjeka nisu signifikantne.


Na plohi Zavidovići, prosječna gornja visina iznosi 18,6 m ± 0,2 m s variranjem
od 19,1 m (prov. 11000) do 17,5 m (prov. 1060). Od 15 uspoređenja
dva prosjeka, razlike su signifikantne u četiri slučaja (27%):


1100 1099 1036 1029
1060 xx xx xx xx


Na plohi Kreševo prosječna visina je 18,5 m ± 0,1 m s variranjem od
18,9 m (prov. 1100) do 18,1 m (prov. 1036), pri čemu razlike nisu signifikantne.


Na plohi Visoko prosječna gornja visina iznosi 7,7 m ± 0,1 m s variranjem
od 7,9 m (prov. 1099) do 7,6 m (prov. 1036 i 1100), a razliku nisu signifikantne.


Prosječna visina 400 najviših siabala po hektaru (Tab. 2) na plohama varira
od 6,0 m ± 0,1 m (Visoko) do 16,8 m ± 0,4 m (Kreševo), i kako se vidi,
nešto su niže od gornjih visina. Između provenijencija na pojedinim plohama,
razlike u ovim visinama su slučajne i ne ovise od provenijencije, već od
drugih parametara, koji nisu uključeni u analizu.


Na plohi B. Gradiška prosječna visina je 14,7 m ± 0,1 m, s variranjem
od 15,0 m (prov. 1091) do 14,3 m (prov. 1029 i 1060), pri čemu razlike između
dva prosjeka nisu signifikantne.


Na plohi Zavidovići prosječne visine su 16,7 m ± 0,4 m, s variranjem od
17,7 m (prov. 1100) do 15,4 m (prov. 1060 i 1090). Od 15 uspoređenja dva prosjeka
u šest slučajeva (40%) su razlike signifikantne:


1100 1036 1029
1060 xx x x
1090 xx x x


Na plohi Kreševo, prosječna visina je 16,8 m ± 0,4 m s variranjem od
18,1 (prov. 1100) do 15,9 (prov. 1029), pri čemu razlike dva prosjeka nisu signifikantne.


Na plohi Visoko prosječna visina je 6,0 m ± 0,1 m, s variranjem od 6,2 m
(prov. 1036) do 5,9 m (prov. 1100), pri čemu razlike nisu signifikantne.


.3.4. Prsni promjer


Prsni promjeri po plohama i provenijencijama prikazani su na Tablici 4.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 12     <-- 12 -->        PDF

niža. Ako se usporede visine u 10. i 22. godini, može se konstatirati, da su
se kod prve tri plohe razlike smanjile, a na plohi Visoko povećale.


Na plohi B. Gradiška prosječne visine su 12,5 m ± 0,2 m, s variranjem
od 13,1 m (prov. 1901) do 11,8 m (prov. 1029). Analiza varijanse je pokazala
da od 20 uspoređenja dva prosjeka, samo u dva slučaja (10%) su razlike
signifikantne kod p = 0,05:


1091 1100


1029 xx xx


Na plohi Zavidovići, prosječne visine su 13,9 m ± 0,4 m, s variranjem
od 15,0 m (prov. 1100) do 12,5 m (prov. 1060). Od 15 uspoređenja dva prosjeka,
u četiri slučaja (27%) su konstatirane signifikantne razlike:


1060 1090
1100 xx xx
1029 x xx


Na plohi Kreševo prosječna visina je 12,8 m ± 0,4 m, s variranjem od
13,8 m (prov. 1100) do 12,1 m (prov. 1099), pri čemu razlike između dva prosjeka
nisu signifikantne.


Na plohi Visoko, kod sve tri provenijencije prosječna visina je 4,4 metra.


Zbog toga što sve provenijencije nisu zastupljene na svim plohama, realnije
je uspoređivati one provenijencije koje su zastupljene na svim plohama
(Tablica 3):


Tablica 3.


Prosječne visine u 10. i 22. godini


Provenijencija
pioh a Starost 1036 1099 1100´ Prosjek


prosječna visina u metrima


Bos. Gradiška 10 2,7 2,4 2,4 2,5 ± 0,1


22 12,7 12,3 13,1 12,7 ± 0,2
Zavidovići 10 1,1 1,4 1,3 1,3 ± 0,1
22 14,7 13,7 15,0 14,5 ± 0,3


Kreševo 10 1,8 2,0 1,9 1,9 ± 0,04


22 13,2 12,1 13,8 13,0 ± 0,4
Visoko 10 1,0 1,0 1,0 1,0 ± 0,0
22 4,4 4,4 4,4 4,4 ± 0,0


Vidi se jasno, da u 22. godini u odnosu na starost od 10 godina, kod prve
tri plohe, uslijed preticanja dolazi do smanjenja razlika, dok su se u odnosu
na plohu Visoko razlike povećale.


Prosječni dobni visinski prirast po plohama varira od 20 cm (Visoko)
do 63 cm (Zavidovići), s napomenom da između prve tri plohe ne postoje
značajne razlike, ali da značajno zaostaje u rastu u visinu duglazija na plohi
Visoko.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Tablica 1.
Broj stabala i mortalitet
Bos. Gradiška Zavidovići Kreševo Visoko
MortaMortaMortaMortalitet
litet litet litet
St./ha ",/o St.ha Vo St./ha V» St./ha /«
X 1283 20 725 55 725 55 _ _
1029 SD 170 — 175 61 —
Sx 98 — 101 — 35 — — —
X 1342 16 883 45 1200 25 900 44
1036 SD 165 — 152 — 263 — 163 —
Sx 95 — 88 — 152 — 94 —
X 1283 20 708 44
1060 SD 135 — 83 — — — — —
Sx 78 — 48 — — — — —
\ 1475 8
1069 SD 73 — — — — — — —
Sx 42 — — — — — — —
X 1442 10 683 57
1090 SD
Sx
83
48


196
113 —

— —

´ —
—_

X 1133 29
1091 SD 324 — — — —
Sx 187 — — — — — — —
X 1400 14 833 52 1008 37 983 39
1099 SD 71 — 152 — 71 — 225 —
Sx 41 — 88 — 41 — 130 —
X 1192 25 708 56 1325 17 825 48
1100 SD 94 — 94 — 102 — 175 —
Sx 54 — 54 — 59 — 101 —
x 1319 18 757 53 1065 34 903 44
ProSD
112 7 74 5 226 14 65 4
sjek Sx 40 2 30 2 113 7 37 2


Visok mortalitet se može pripisati samom položaju plohe (900 m, jedan
dio plohe u mrazištu). Naročito su došle do izražaja štete od kasnog mraza
isključivo na parcelama koje su se našle u mrazištu. Na tim parcelama biljke
svih provenijencija su stradale od mraza.


Na plohi Visoko, prosječni postotak preživljavanja je 56°/o, sa variranjem
od 520/B (prov. 1100) do 61" 0 (prov. 1099). Analiza varijanse je pokazala
da razlike u preživljavanju nisu signifikantne i da su razlike između
blokova veće nego između provenijencije, što se vidi iz slijedećeg pregleda:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 8     <-- 8 -->        PDF

istovremeno biti manje osjetljiva na kasne i rane mrazeve (Milanović,,
Pintarić, 1978).
U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja duglazije različitih provenijencija
na četiri stalne ogledne plohe.*


2. METODA RADA
U starosti od 22 godine, u proljeće 1989. godine izmjereni su prsni promjeri
i visine stabala uz istovremeno ocjenjivanje kvaliteta stabala. Za sve
parametre koji su uzeti u obzir obračunate su prosječna vrijednosti, varijansa,
standardna devijacija i srednja greška.


Kod analize varijanse primijenjen je Duncano v »the multiple rang
test« (Webe r 1972) i višestruka analiza varijanse (Linde r 1951).


Pri ocjeni signifikantnosti primijenjeni su slijedeći s mboli:
Razlike dva prosjeka nisu signifikantne . . . 0
Razlike dva prosjeka signifikantne pri p = 0,10 . x
Razlike dva prosjeka signifikantne pri p = 0,05 XX
Razlike dva prosjeka signifikantne pri p = 0,01 XXX


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
3.1, Preživljavanje


U Tablici 1. prikazan je mortalitet biljaka do 22. godine, na osnovu čega
se lako može obračunati i preživljavanje. Na pojedinim plohama, postotak
preživljavanja varira od 47% (Zavidovići) do 82% (Bosanska Gradiška), u
prosjeku za sve plohe 63°/c. Ove razlike su uvjetovane prije svega razlikama
u uvjetima staništa, a manje od provenijencije.


Najveći postotak preživljavanja utvrđen je na plohi Bosanska Gradiška,
pri čemu razlike između provenijencija variraju od 71°/» (prov. 1091) do 92%
(prov. 1069), ali te razlike nisu signifikantne, i veće su između blokova nego
između provencijencija.


Na plohi Zavidovići, prosječni postotak preživljavanja je 47°/o, sa variranjem
od 43% (prov. 1090) do 55% (prov. 1036). Od osnivanja zasada, najveći
mortalitet je konstatiran do 10. godine, jer je do te starosti prosječan postotak
preživljavanja bio 63%, sa variranjem od 54% (prov. 1090) do 68%
(prov. 1029 i 1100). I između 10. i 22. godine starosti, mortalitet je prilično
visok, u prosjeku 16%. Ovako visok mortalitet, može se pripisati prije svega
uvjetima tla (pseudoglej, mjestimično veoma plitak oglejeni horizont, slaba
prozraka, zabarenost), koji ne odgovaraju duglaziji.


Na plohi Kreševo, prosječni postotak preživljavanja je 66% s variranjem
od 45% (prov. 1029) do 75% (prov. 1036). U usporedbi s postotkom preživljavanja
do 10. godine starosti, od 10. do 22. godine mortalitet je bio svega
2%. U postotku preživljavanja, u 50% uspoređenja dva prosjeka razlike su
signifikantne, naročito kod prov. 1029, kod koje je % preživljavanja najmanji.


* Napomena — simbolu x (Sx) u tablicama nije otisnuta crtica, koja mu određuje značenje prosječne
vrijednosti.


6