DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 65 <-- 65 --> PDF |
STRUČNI ČLANAK — PROFESSIONAL PAPER UDK 630*279 (Bonsai) šum. list CXV (1991) 63 BONSAI I MOGUĆNOSTI KORIŠCENJA BILJAKA IZ PRIRODE Petar VRGOČ* SAŽETAK: U ovom članku izložena je mogućnost prikupljanja biljaka iz prirode koje poslije relativno kratkog bonsai treninga, od nekoliko mjeseci do pet godina, mogu postati atraktivni bonsai primjerci. Uspješno su preneseni iz prirode u kontejner primjerci slijedećih vrsta drveća: Fraxinus ornus, Picea glauca ´conica´ i Pinus nigra. Starost prikupljenih primjeraka kreće se od 13 do oko 30 godina, dok su dimenzije prikupljenih biljaka iznenađujuće male. Visina se kreće od 55 do 11 cm, a debljina debla kreće se od 3,6 do 5,5 cm. Surovi prirodni uvjeti staništa na kojem su primjercipronađeni uvjetovali su patuljastu formu stabalaca, a zbog čega je i ostvarena mogućnost kratkog bonsai treninga kojim se postižezadovoljavajući efekt. Obzirom da svaki primjerak bonsai-a ima autentičnu formu, što ga i čini različitim od drugog grmlja i drveća uzgajanog u kontejnerima, ovdje je takođc izložen i koncept karakteristične estetike, a koji se opet smatra temeljnim za umjetnost nadahnutu filozofijom zen-a i taoizma, a čijem izrazu pripada i bonsai. Ključne riječi: Bonsai, vrtlarska vještina, selekcioniranje biljaka UVOD Vrlo malo znamo o bonsai-u koje je već odavno u svijetu prihvaćen kao oblik umjetnosti i kao vrtlarska vještina. Prema nekim izvorima tehnika uzgoja minijaturnih stabalaca koja podražavaju zrela stara stabla u svom prirodnom ambijentu, došla je u Japan iz Kine za vrijeme vladavine dinastije Yuan (1280—1368. n. e.). Prva izložba bonsai-a na zapadu održana je 1902. u Londonu, a poslije drugog svjetskog rata osebujna dopadljivost bonsai-a počinje osvajati zapadni svijet. Primjerak bilo koje drvenaste vrste može biti uzgajan kao bonsai. Minijaturna forma bonsai-a posljedica je tehnike orezivanja nadzemnog i podzemnog dijela biljke, a karakterističan estetski moment određen je specifičnim odnosom čovjeka i prirode u kulturi dalekog istoka. Uživanje estetske vrijednosti jednostavnih prizora »netaknute prirode« specifično je obilježje * Petar Vrgoč, dipl. inž., OPP Hoteli Malinska-Haludovo, RJ Hortikultura, Malinska |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 66 <-- 66 --> PDF |
kulture dalekog istoka što se svakako odrazilo na način kreiranja vrtova, odnosno svih proizvoda vrtne umjetnosti. Pažljivo uređeni japanski čajni vrt svakako nije doslovno netaknuta priroda, ali specifični elementi kompozicije koja je nastala kao proizvod namjere da se kreira spontanost prirode u službi estetike čine doživljaj kompletnog prizora osebujnim. Ovo se svakako odnosi i na bonsai pa tako ti specifični elementi njegova dizajna moraju biti sadržani u svakom novom primjerku kako bi ovaj sačuvao svoj identitet. Postoji više načina uzgajanja bonsai-a, a u ovom članku izložena je mogućnost bonsai treninga biljaka sakupljenih iz prirode. BONSAI KAO UMJETNOST Prije svega potrebno je razmotriti pristup umjetničkom izražavanju u sredini iz koje je bonsai potekao. Kineska i japanska umjetnost čijem izrazu pripada i bonsai razvijala se pod utjecajem filozofije zen-a i taoizma ili preciznije rečeno nastala je kao izraz zen-a i taoizma u umjetnosti. Umjetnost u ovakvim okolnostima nije predstavna odnosno umjetničko djelo ne predstavlja prirodu već je i samo djelo prirode nastalo kao spontani ili slučajni izraz prirode posredstvom umjetnika. Dok umjetnik na zapadu »savlađuje« prirodu da bi je predstavio, umjetnik na istoku identificiran s prirodom djeluje kao i ona sama, spontano, slučajno ili olako. Termini »olako« i »promjene prirode« u kineskom jeziku su jedna te ista riječ. Motivi ovakve umjetnosti najčešće su sličice jednostavnog sadržaja koje uz užurbanost i preokupiranost važnijim stvarima svakodnevnog života najčešće ostaju nezapažene, naprimjer par stručaka bambusa u crtežu tušem, par cvjetova kao ikebana ili jednostavan prizor jednog jedinog minijaturnog stabalca u keramičkom plitkom kontejneru. Način umjetničkog izražavanja ovakvih »banalnih« trenutaka ima snagu da jednako umjetnika ili promatrača prenese u neposredni kontakt s prirodom koja se dogodila u majstorski urađenom umjetničkom djelu i da izazove eho ravnodušnosti prema svakodnevnim brigama i istovremeno nostalgiju za percipiranjem ovakvih trenutaka. Bonsai da bi bio to što je, odnosno da bi se razlikovao od drugog drveća i grmlja uzgajanog u kontejneru, potrebno je da posjeduje estetsko obilježje koje se može promatrati i razložno na mjerljivije komponente i to: asimetriju, jednostavnost, prirodnost, uzvišenost, istančanu dubinu, mirnoću i neprivrženost konvenciji. Bilo koja od sedam nabrojanih komponenti estetskog kvaliteta može dominirati u pojedinom umjetničkom izrazu, ali svaka od njih trebala bi biti prisutna u stanovitom stupnju kako bi umjetnički izraz bio kompletan, odnosno u maniru umjetnosti nadahnute zen-om. Asimetrija . U prirodi na koju čovjek nije djelovao veoma su rijetke simetrične kompozicije. Kako bonsai predstavlja fragment prirode svaka simetrija forme i balansa treba biti izbjegnuta. Praktično se do toga dolazi izbjegavanjem nasuprotnih grana minijaturnog drvca i smještanjem drvca van od centra kontejnera. Harmonija se postiže pažljivim rasporedom materijala i praznog prostora u asimetričnu kompoziciju. 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Jednostavnost . Svi izrazi zcn umjetnosti odišu jednostavnošću pa tako i bonsai. Svako pretjerano dekoriranje bonsai drvca ili kontejnera narušava efekt prirodnog odnosno nenasilnog ili slučajnog događaja u keramičkoj posudi. Tako je jednostavnost izraza vitalan moment bonsai dizajna. Prirodnost . Da bi se kreirao u cjelini prirodan izgled bonsai-a svaka pojava umjetno postignutog treba biti izbjegnuta po svaku cijenu. Dobar bonsai izgleda netaknut od čovjeka. Da bi se to postiglo potrebno je poznavati kako morfološke karakteristike i habitus drvenastih vrsta podvrgnutih bonsai treningu, tako i prirodno stanište odnosno ambijent u kojem ove po prirodi obitavaju. Uzvišenost . Ovaj termin podrazumijeva sposobnost neiscrpnog i beskrajnog odjeka nekog skrivenog kvaliteta umjetničkog izraza odnosno sposobnost prenosa poruke umjetnika. Ukoliko je ovaj prenos uspješan neko može imati poseban odnos prema nekim primjercima bonsai-a, jer mu ovi svojim izgledom priređuju specifično raspolođenje ili ugođaj. Mirnoća . Neka drvca su tako podesne forme da jednostavno promatranje donosi duboki smisao spokojstva i mirnoće. Istančana dubina. Ova komponenta je sadržana ukoliko su svi suvišni elementi sadržaja kompozicije eliminirani da bi ostali samo oni nužno potrebni da se ostvare komponente uzvišenost i mirnoća. Ovaj kyalitet praktično se postiže formom linije koja dominira izrazom. Neprivrženost konvenciji. Prema riječima Petera Chana, jednog od poznatih bonsai majstora, ova osebujnost karakterizirana je određenom svježinom koja proizlazi iz napuštanja pravila, navika i formula, jedino usvajajući neuobičajeno neko može postići slobodu koja je označena svježinom i originalnošću. Opisane karakteristike bonsai dizajna mogu poslužiti kao upute pri oblikovanju bonsai-a. Ili kako objašnjava Deborah R. Koreshoff : »Pravila dizajniranja bonsai-a predstavljaju destilirano, kolektivno i subjektivno mišljenje umjetnika koji su djelovali u prošlosti, a koje bivajući generalizirano postaje više objektivno.« No, ne treba zaboraviti ni to da gdje postoje pravila umjetnost nestaje. Rezimirajući dosada rečeno može se zaključiti da je pri dizajniranju bonsai-a potrebno sačuvati način umjetničkog izražavanja karakterističan za umjetnosti zen-a kako bi bonsai sačuvao svoj identitet, a što je svakako uzeto u obzir pri odabiru, a kasnije i pri oblikovanju stabalaca prikazanih priloženim ilustracijama. PRIMIJENJENI NAČIN SELEKCIONIRANJA BILJAKA POGODNIH ZA BONSAI TRENING Sva prikupljena i fotografijama prikazana drvca su prije prikupljanja selekcionirana obzirom na njihovu pogodnost da budu uopće presađena u kontejner, te obzirom na pogodnost da budu podvrgnuta bonsai treningu kojim će se opet za što kraće vrijeme postići željeni efekt. Sve osobine biljaka, zbog kojih su ove odabrane, posljedica su specifičnih uvjeta staništa (priložena tablica, kolona C) sa kojih su biljke prikupljene u interakciji s morfološkim karakteristikama vrsta koje su prikupljane. 65 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 68 <-- 68 --> PDF |
,_ 3 > rt c E§ g pg o a.„ °" rt cS X -> rt rt **; rt bo^ U N "H ´3 ci3´? ro ESog rH (N > ;~ ~ > _ -.3-a o rt O 0 .2 C/J C/J ^ 3 L,* o rt G>N >C/J ^ o c ^^rt T rt rtta „.3 rt - a.? r^ C/J ,-> SU M 0 O "-´ rt Sh gov g~ M ** rt t 05 F> I -4 rt-a ago ° u.y 1 o-a oo 4-rt < — >C/J C/J 9 = ^ 6/; o 0 rt M u r- M 0 ir. 0 1) I O L rv| N rt s u X) | — rt 0 3 NT3 N u E C3 rt o VM _ _ .-i ^ .u S s, ´-J rt co ^ X ~ ~J rt 2; rt C W ^.u c/j-ii —60 U 2 rt ´ ´ c-j SJj C OJ s rt 0" a C-2; 25 r o-3 rt .3 ^ 0,tN B 6 u o 0 *M 3 O rtC5-c^«2 N 2 o w O-C rt rt . c/J K. a «´C ** Cr; »rft SJ C/J VJ a. >._ 3U ča 3 2 S n IJo.a LL!; ~-§.3J potjeća ital ö g .2 5 >% 3 i — x " 3 0 :-: 0> Ol, cA bfl r-Ofl u 0 3? —´ 0 c ~ 73 2 rt »u CJ ČA li´-i r^a o 5-2 " rt" rt p +* a i -^ ~~,´´!vc 2 73 rt rd "i — -6 -6 fv ci 0 ., o LgS 0!) M r; t0 fV g ^3 "d -^ « Cr ir. e 0 .- 0, i- m o g o -5 I ia 60 r^ -0.3 O ej —3 ~ C- i!» 3 *-* U c ~ lio h K a iraf Bi´U I.IO>[ | -SOJJj ´" rt 3 0 .2,´c rt —i rt C « L -* c/J 3--rt i S3 «l„ O «J > 0 —J 73 O U3 u H r" N *" N "´3ći3 >~3 Procje staros (god.) X´ >.X. 3 ´-5 rt —: rt N w´ -^ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Pri odabiru primjeraka pogodnih za prenošenje u privremeni kontejner primarno je uzeta u obzir mogućnost uspješnog presađivanja, naime sve odabrane biljke pronađene su na ilovastim tlima koja imaju osobinu da za vrijeme kiša prime veliku količinu vode te za sušnih perioda rijetko su potpuno isušena. U takvim uvjetima aktivni dio korijena se razvija gotovo na samoj površini tla pa ga je moguće gotovo u cijelosti prenijeti u kontejner dok to isto sa biljkama koje rastu na pjeskovitim tlima nije moguće napraviti. S druge strane prema opisanom konceptu estetike bonsai-a birane su takve biljke koje će biti moguće kroz relativno kratak trening oblikovati u dobre primjerke bonsai-a. BONSAI TRENING SELEKCIONIRANIH BILJAKA Primijenjena metoda bonsai treninga može se predočiti slijedećim konceptom: /. faza — presađivanje iz prirode u kontejner uz neophodno reduciranje krošnje i korijena, //. faza — oblikovanje osnovne forme stabalaca obrezivanjem suvišnog i oblikovanjem bakarnom žicom, ///. faza — oblikovanje detalja krošnje, debla i baze debla. Obzirom na uvriježeno (ali neopravdano) mišljenje da su bonsai-i kržljavi primjerci drvenastih vrsta, uzgajani u piezamim uvjetima kako bi se postigao patuljasti rast, svakako je potrebno naglasiti da je pri uzgoju bonsai- a sve primjerke potrebno Lrenirati u optimalnim uvjetima vlage, svjetla, temperature, i režima gnojidbe. Samo na ove primjerke koji su zdravi te imaju veliku izbojnu snagu moguće je uspješno primijeniti tehniku oblikovanja, pa su tako zdravstveno stanje treniranih biljaka, njihova vitalnost i izbojna snaga jednako elementi koje je potrebno postići bonsai treningom kao i željena forma odnosno cjelokupan izgled drvca u kontejneru. Ova načela svakako su uzeta u obzir tokom treninga ilustracijama predstavljenih stabalaca. Priložene fotografije 1, 2, 3. i 4. snimljene su tokom II. faze treninga odnosno tokom perioda u kom će trenirana drvca dobiti osnovne crte forme, a crtežima 1.1, 2.1. i 3.1. prikazana je finalna forma u koju će drvca biti oblikovana tokom III. faze treninga odnosno tokom narednih nekoliko godina. Fotogramijom 4. prikazano je drvce smreke (Picea glanca ´conica´) koja predstavlja izuzetak obzirom na redoslijed faza treninga. Naime ovaj primjerak prvo je oblikovan obrezivanjem suvišnog i spiralama bakrene žice (si. 4.1), a potom presađen u privremeni kontejner (si. 4). Dakle, prva i druga faza treninga su provedene zamijenjenim redoslijedom što se pokazalo pogodnim. Sve ilustracijama prikazane biljke su veoma dobro podnijele prvu fazu treninga te u započetoj drugoj fazi posjeduju vitalnost, veliku izbojnu snagu i odlično zdravstveno stanje (vidi priloženu tablicu, kolona J). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Slika 1. Nakon tridesetak godinaŽivota pod surovim uvjetima prirodnog staništa, ovaj primjerak crnog jasena našao se u keramičkom kontejneru u kom će tokom narednih par godina biti oblikovan u veoma impresivan bonsai (Snimio P. Vrgoč, 1990) Slika 2. Crni bor (P. nigra) prenesen iz. prirode u privremeni kontejner, II faza treninga (Snimio: P. Vrgoč, 1990) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Slika 4. Za razliku od svih do sada prikazanih primjeraka ova smreka (Picea glauca ´conica) prošla je prvokroz II. fazu treninga (SI. 4.1) a potom je prenesena u kontejner (Snimio: P. Vrgoč, 1989) Slika 3. Ova fotografija snimljenaje u isto vrijeme kada i fotografija2, te prikazuje drvce u II. fazi treninga. S donjih grana koje su sada bez iglica bit će odstranjena kora, a preostalo drvo patinirano u pepeljasto sivu boju što će uveliko pridonijeti obilježju starosti kojuovaj primjerak već posjeduje (Snimio: P. Vrgoč, 1990) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Slika 5. Obična smreka (Picea abies) visina 21 cm, debljina 0,7 cm, starost 17 godina (starost utvrđena prema broju pršljenova razgranjenja), pronađena u prirodi u jesen 1987. god. (Snimio: P. Vrgoč, 1.989) Slika 4.1. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Crtežima 1.1., 2.1. i 3.1. prikazanaje uzorna forma u koju će stabalca sa fotografija 1., 2. i 3. biti preoblikovana tokom III. faze treninga (Snimio P. Vrgoč) 7! |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 74 <-- 74 --> PDF |
U usporedbi s primjercima istih vrsta koji su ostali u prirodnom staništu kao kontrolna stabalca, a koja će biti prikupljena u narednom periodu, ova prikupljena drvca, obzirom na optimalne uvjete kontejnerskog uzgoja, imaju veći prirast, veću izbojnu snagu te odlično zdravstveno stanje. Ovo se očituje: većom količinom lišća te dužim izbojcima sa više internodija, većom brzinom kalusiranja poslije rezanja većih grana, intenzivnijom bojom lišća te većom produkcijom korjenske mase (ovo posljednje se očituje po naglom povećanju promjera žila vidljivog dijela korijena uz samu bazu stabla). Tako ne samo da nije doveden u pitanje opstanak prikupljenih stabalaca nego je osigurano provođenje planiranog bonsai treninga. ZAKLJUČAK U posljednje vrijeme u našoj sredini prisutan je veliki interesa za bonsai dok istovremeno ova disciplina vrtne umjetnosti dalekog istoka nema adekvatno mjesto u vrtnoj kulturi našeg podneblja. Pored ovog svakako nam nedostaje i razumijevanje specifične tehnike bonsai-a. Tako je autor priređivanjem ovog članka imao namjeru da približi bonsai čitaocu našeg podneblja te da predoči mogućnost bonsai treninga pogodnih biljaka sakupljenih u prirodi. Primjenom ove metode ušteđuju se decenije svakodnevne njege, a bonsai primjerci uzgojeni na ovakav način nisu manje vrijedni od drugačije uzgajanih. Dapače većina odličnih primjeraka bonsai-a dobijena je upravo ovom metodom. LITERATURA 1. Adams , P. (1979): The art of bonsai, London. 2. Chan , P. (1988): Bonsai masterclass, New York. 3. Koreshoff , M. (1984): Bonsai, its art science, history and philosophy, Brisbane, Australia. 4. Watts , A. (1957): The way of zen, San Francisco. Bonsai and Possibilties for Using Plants from Nature Summary In this article is exhibited the possibility of collecting plants from nature, which after a relatively short bonsai training period, betwen two months to 5 years, the result will be atractive bonsais. Those are successfuly transplanted from nature to training containers samples of each tree species; Fraxinus ornus, Picea glauca ´conica´ and Pinus nigra. The age of collected samples is betwen 18 to 30 years but their size is surprisingly small. The hight of collected samples is betwen 55 to 71 cm (21 3/4 to 28 in) and the trunk diametar is betwen, 3,6 to 5,5 cm (1 1/2 to 2 1/4 in). The hursh living conditions from which the samples are collected provides their dvarf form and this makes a good basis for applaining short but very effective bonsai training. Every bonsai samples have a unique form which make them different from any other shrubs or trees grown ins containers. Accordingly here is also exhibited on concept of characteristic bonsai aesthetic, which is regarded as fundamental for Chinese and Japanese art, based on the philosophy of Zen and Taoism, to which expression bonsai belongs also. 72 |