DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— minimalno mogući ili prihvatljiv stupanj oštećenja sastojine i šumskog tla, — sigurnost pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada, — proizvodnost i ekonomski efekti rada. Tek po zadovoljenju prva dva kriterija otvorene su mogućnosti izbora sredstava i tehnologija u funkciji minimaliziranja troškova. Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima Rušenje stabala, izrada i privlačenje drvnih sortimenata su ključne faze iskorišćivanja šuma kako s gledišta troškova lako i s gledišta obujma oštećivanja sastojine i šumskog tla prilikom takvih radova. Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima je predmet mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja u zemlji i inozemstvu. Isto su tako različita mišljenja, rezultati istraživanja i mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja oštećenja. Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja sastojine i uz sve mjere njene zaštite. Kuluši ć (1990) upozorava na nerijetke slučajeve gdje procijenjena vrijednost šteta premašuje troškove privlačenja drva, a u nekim slučajevima i vrijednost dobivenog drva. Navodi se da su najznačajniji činioci koji utječu na oštećivanje sastojina: — izbor metode rada i sredstva privlačenja, — odnos čovjeka prema šumskom radu, — radni uvjeti. Pri izboru sredstva privlačenja najznačajniji su dimenzije, masa i snaga stroja, te način korištenja stroja pri radu. Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju manja oštećivanja sastojine. Obujam oštećenja u uskoj je vezi s prilagođenosti metoda rada, sredstava i organizacije rada konkretnim radnim uvjetima. Tako veličina oštećivanja raste s većom snagom strojeva, većom mehaniziranošću rada i većim duljinama privlačenih sortimenata. Veličina oštećivanja i struktura šteta ovise i o tome da li je i koliko radnik osposobljen i motiviran da pri radu što manje oštećuje stabla, pomladak i šumsko tlo. Sjekač može kroz obuku svladati tehniku usmjerenog obaranja kojom se smanjuje broj zapelih i oštećenih stabala. Traktorista može izborom smjera privlačenja vitlom i pažljivom vožnjom pri punoj vuči izbjeći brojna oštećenja. Obujam oštećivanja sastojine i tla, s jedne, te troškovi rada, s druge strane direktno ovise o prirodnim faktorima terena i sastojine. Sastojinske prilike i konfiguracija terena najčešće su ograničavajući faktori primjene pojedinog sredstva ili metode rada. 34 |