DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
UDK 630*(32+49).002 Sum. list CXV (1991) 33


OŠTEĆIVANJE SASTOJINE PRI OBARANJU STABALA,
IZRADI I PRIVLAČENJU DRVA*


Ivan MARTINIĆ**


SAŽETAK: U radu su obrađeni podaci istraživanja oštećivanja
sastojim pri sječi, izradi i privlačenju drva u 47-godišnjojsastojim bukve, kitnjaka i graba na Bilogori. Pri tom se obuhvatilo
pet načina sječe i privlačenja drva koji reprezentiraju metode
rada u proredama mladih sastojina na području ŠG »Mojica Birta
« Bjelovar. Pokazatelji oštećenja bila su slijedeća obilježja oštećenih
stabala: gospodarska važnost, lokacija stabla, uzrok oštećenja,
vrsta oštećenja, mjesto oštećenja, veličina oštećenja kore i
stanje oštećenoga stabla. Obujam oštećivanja iskazan je omjerombroja oštećenih i svih preostalih stabala u sastojini. Ti su se elementi
utvrdili na 24 primjerne plohe, po završetku radova.


Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°l» preostalih
stabala ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo
imalo je za posljedicu jedno oštećeno stablo. Privlačenje(53,2°lt>) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada
drva (46,8<>/o). Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla
u razredu od 10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore.
Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajnoteže posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenihi izvaljenih stabala uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3°/o oštećenih
stabala ili svakoga 5. oštećenoga stabla. Privlačenje klasične
oblovine konjskom spregom i iznošenje jednometarskoga ogrjevnog
drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja negoostali načini privlačenja.


Ključne riječi: obaranje stabala, izrada i privlačenje
drva, oštećenje sastojine.


1. UVOD
Zahtjevi vremena u kojem živimo i principi šumarske struke postavljaju
nove kriterije za ocjenu uspješnosti radnih procesa u iskorišćivanju šuma.
Ti bi kriteriji, po prioritetu, trebali biti:


* Sažeti prikaz problematike cjelovito obrađene u poglavlju VI. magistarskoga
rada I. Martinić »Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri
sječi i izradi drva u proredama sastojina«.
** Mr. Ivan Martinić, Šumarski fakultet u Zagrebu, Šimunska c. 25


33




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 36     <-- 36 -->        PDF


minimalno mogući ili prihvatljiv stupanj oštećenja sastojine i šumskog
tla,

sigurnost pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada,

proizvodnost i ekonomski efekti rada.
Tek po zadovoljenju prva dva kriterija otvorene su mogućnosti izbora
sredstava i tehnologija u funkciji minimaliziranja troškova.


Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima


Rušenje stabala, izrada i privlačenje drvnih sortimenata su ključne faze
iskorišćivanja šuma kako s gledišta troškova lako i s gledišta obujma oštećivanja
sastojine i šumskog tla prilikom takvih radova.


Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima je predmet mnogobrojnih
istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja u zemlji i inozemstvu. Isto su
tako različita mišljenja, rezultati istraživanja i mjere koje se poduzimaju
u cilju smanjenja oštećenja.


Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji
mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja sastojine i uz
sve mjere njene zaštite. Kuluši ć (1990) upozorava na nerijetke slučajeve
gdje procijenjena vrijednost šteta premašuje troškove privlačenja drva, a
u nekim slučajevima i vrijednost dobivenog drva.


Navodi se da su najznačajniji činioci koji utječu na oštećivanje sastojina:


— izbor metode rada i sredstva privlačenja,
— odnos čovjeka prema šumskom radu,

radni uvjeti.
Pri izboru sredstva privlačenja najznačajniji su dimenzije, masa i snaga
stroja, te način korištenja stroja pri radu. Manja i slabija sredstva privlačenja
uzrokuju manja oštećivanja sastojine.


Obujam oštećenja u uskoj je vezi s prilagođenosti metoda rada, sredstava
i organizacije rada konkretnim radnim uvjetima. Tako veličina oštećivanja
raste s većom snagom strojeva, većom mehaniziranošću rada i većim
duljinama privlačenih sortimenata.


Veličina oštećivanja i struktura šteta ovise i o tome da li je i koliko
radnik osposobljen i motiviran da pri radu što manje oštećuje stabla, pomladak
i šumsko tlo. Sjekač može kroz obuku svladati tehniku usmjerenog
obaranja kojom se smanjuje broj zapelih i oštećenih stabala. Traktorista
može izborom smjera privlačenja vitlom i pažljivom vožnjom pri punoj
vuči izbjeći brojna oštećenja.


Obujam oštećivanja sastojine i tla, s jedne, te troškovi rada, s druge
strane direktno ovise o prirodnim faktorima terena i sastojine. Sastojinske
prilike i konfiguracija terena najčešće su ograničavajući faktori primjene
pojedinog sredstva ili metode rada.


34




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 37     <-- 37 -->        PDF

2. METODE RADA
U domaćoj šumarskoj znanosti su razmjerno rijetka istraživanja obujma
oštećivanja sastojine pri radnim procesima u šumarstvu. Dosad su takva
istraživanja, u više navrata, obavljena u Sloveniji.


Uviđajući značaj takvih rezultata za šumarstvo Hrvatske, prioritetno se
istražila problematika oštećivanja sastojina pri postojećim tehnologijama i
sredstvima rada koja se primjenjuju u proredama sastojina.


Naime, najkritičnija oštećenja nastaju u razvojnim fazama mladih sastojina
potpunog sklopa. Takva oštećenja direktno utječu na daljnji razvoj
i trajnost višenamjenskih funkcija šuma.


Istraživanjima se je obuhvatilo pet načina sječe i privlačenja drva koji
reprezentiraju metode rada u proredama mladih sastojina na području ŠG
»Mojica Birta« Bjelovar. Godišnje se u ovom Gospodarstvu u proredama
sječe 517 000 m3 drva, na 81°/o od ukupno predviđenih sječivih površina.


Ishodišta za utvrđivanje obujma oštećivanja


Pri oštećivanju sastojine najznačajnija su oštećenja na stablima. Većina
autora (Ivanek & Krivec 1974, Krivec 1975, Ivanek 1976, Južnić
1984, Tomanić & Vondra & Martinić 1989) drži da je broj
mehanički oštećenih stabala dobar pokazatelj obujma oštećivanja sastojine.
U pravilu se oštećenja tla i pomlatka smatraju ipak manje važnima.


Za svako oštećeno stablo utvrđuju se i evidentiraju opći podaci i karakteristike
oštećenja kako je to prikazano na slici 1.


Stablo


- Gospodarska važnost
- Lokacija stabla
- Uzrok oštećenja
- Vrsca oštećenja
-
Mjesto oštećenja
-
Veličina oštećenja kore
- Stanje oštećenoga stabla
Slika 1. Podaci o oštećenome stablu
Cilj je istraživanja, preko broja oštećenih stabala, utvrditi:


1.
ukupno oštećivanje sastojine pri radnim procesima dobivanja drva
iz proreda mladih sastojina,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 38     <-- 38 -->        PDF

2.
utjecaj dijelova radnog procesa (sječa — privlačenje) kao uzroka
oštećivanja na obujam i strukturu nastalih oštećenja,
3.
koji je način rada najprimjereniji u pogledu veličine oštećivanja.
Terenska istraživanja


Za utvrđivanje oštećenja u odjelu su izlučene i trajno obilježene 24 primjerene
plohe (PP) 50 X 50 m. Raspored PP po odsjecima i načinima rada
prikazuje karta odjela. Ukupna površina PP iznosila je približno 10% površine
odjela što reprezentira promatrani odjel.


Oštećenja na stablima utvrđena su nakon završenih obaranja, izrade i
privlačenja drva tj. ukupno. O nedostacima i prednostima ovakvog načina
utvrđivanja oštećenja pisali su Tomani ć i dr. (1989). Na istom mjestu
opisani su principi postavljanja pokusa, prikupljanje podataka te klasifikacija
i registriranje utvrđenih oštećenja.


Opis metoda rada na sječi, izradi i privlačenju drva


Pojedina metoda rada je definirana organizacijom ljudi i sredstava na
radilištu, sredstvom privlačenja i vrstom sortimenata koji su privlačeni ili
iznošeni. Pri tom su se obuhvatile slijedeće varijante navedenih činitelja:


Organizacija rada


— individualni rad

grupni rad
Privlačenje



animalno (konji)

mehanizirano
Tehničko drvo
— oblovina



debla, poludebla
Prostorno drvo



jednometarski ogrjev

višemetarsko industrijsko drvo
ISM1 — Izrada oblovine i jednometarskoga prostornog drva individualnim


radom — privlačenje i iznošenje konjima


Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička
oblovina se izvlači konjskom spregom, a jednometarsko ogrjevno drvo iznosi
konjima do pomoćnoga stvovarišta.


ISM2 — Izrada oblovine i jednometarskog prostornog drva individualnim


radom — mehanizirano privlačenje


Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička
oblovina privlači se adaptiranim velikoserijskim traktorom. Ogrjevno drvo
se iznosi na dasci traktora do vlake gdje se pretovaruje u jednoosovinsku
prikolicu i izvozi do pomoćnoga stovarišta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 39     <-- 39 -->        PDF

ISVM — Izrada oblovine i višemetarskog industrijskog drva individualnim
radom — mehanizirano privlačenje


Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička
oblovina i višemetarsko drvo duljine 4, 8 ili 12 metara privlače se istovremeno
adaptiranim velikoserijskim traktorom.


GSVM — Izrada oblovine i višemetarskoga industrijskog drva grupnim
radom — mehanizirano privlačenje


U ovom načinu rada primijenio se lančani sistem rada pri sječi, izradi
i privlačenju drva (grupni rad). Tehnička oblovina i višemetarsko drvo bilo
je privlačeno istovremeno adaptiranim velikoserijskim traktorom.


GDVM — Izrada debala i višemetarskoga industrijskog drva grupnim radom


— mehanizirano privlačenje
Primijenio se grupni rad pri sječi, izradi i privlačenju drva. Izrađeni sortimenti
su se privlačili adaptiranim velikoserijskim traktorom.
Sječu izradu drva obavili su isti radnici u približno jednakim sastojinskim
i terenskim prilikama za svih 5 načina rada.


Objekt istraživanja


Istraživanja su obavljena tokom 1987. i 1988. godine u 26-tom odjelu
gospodarske jedinice Novigradska planina na sjevernim obroncima Bilogore.
To je područje jednodobnih mješovitih šuma bukve, hrasta kitnjaka i graba.
Starost sastojine je 47 godina. Sklop je potpun. Drvna zaliha iznosi 155
m´/ha. Na 1 ha dolazi približno 750 stabala. U sastojini postoje traktorske
vlake. Srednja udaljenost privlačenja iznosi 350 m. Prosječna udaljeno;! između
doznačenih stabala iznosila je 12 m. Teren je brdovit, izraženo ispresijecan
strmim jarcima u smjeru sjever-jug s rasponom nagiba između 10
i 40 stupnjeva.


U sastojini je bilo doznačeno 5429 stabala ili 1618 m:1 bruto drva. Intenzitet
doznake bio je 25 m;f ha ili 16% od drvne zalihe. Prosječni prsni promjer
doznačenih stabala bio je 20 cm. Srednje kubno stablo je 0,27 m\ Posječeno,
izrađeno i privučeno je 1348 m! drva slijedeće strukture: oblovine
37°/o, jednometarskoga ogrjevnog drva 37» o i višemetarskoga prostornog drva
26%>.


Upotrebljena sredstva za rad


Sječa i izrada drva obavljena je motornim pilama lančanicama Stihl 038
AVE i Echo 650 EVL, snage motora 3 kW, duljine vodilice 40 cm i mase
od 6 do 7,5 kg.


Privlačenje drva je obavljeno adaptiranim velikoserijskim traktorom ZETOR
6945, snage motora 47,5 kW i ukupne mase približno 3650 kg. Traktor
je bio opremljen naletnom daskom i dvobubanjskim vitlom IGLAND Compact
5000/2H. Za vrijeme privlačenja traktori nisu imali na kotačima lance.
Izvoženje ogrjevnoga drva obavilo se adaptiranim velikoserijskim traktorom
TORPEDO TD 75064 special i prikolicom ŠP-3K. Traktor ima motor snage
55kW. Masa traktora je 3250 kg, a masa prikolice 310 kg.


37




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 40     <-- 40 -->        PDF

3. REZULTATI
Prikazani rezultati čine dio kompleksnih rezultata proučavanja radnih
procesa u proredama sastojina. Cjeloviti rezultati obuhvatili su mjerenje
rada, fizičko naprezanje radnika, opterećenje bukom i vibracijama pri radu,
potrošnju energenata, te oštećivanje sastojina pri različitim tehnologijama,
metodama i radnim uvjetima.


Obrada podataka o oštećenim stablima omogućila je slijedeće rezultate:


Ukupna oštećenja


Pod ukupnim oštećenjem podrazumijevala su se sva oštećena stabla bez
obzira na uzrok oštećenja i bez obzira na način sječe i privlačenja drva.
Pokazatelj obujma oštećivanja bio je broj oštećenih stabala (OS) utvrđen
na primjernim plohama po završenim radovima.


Zbog različite gustoće stabala na primjernim plohama obujam oštećivanja
iskazan je omjerom oštećenih stabala i ´preostalih´ sUibala (NS). Preostala
stabla činila su sva neposječena oštećena i neoštećena stabla na plo


(OS/NS) 100


Po završenim radovima na 24 plohe ostala su 5024 stabla. Oštećenja su
utvrđena na 410 stabla. Pri izvršenim radovima bilo je oštećeno 8,2% preostalih
stabala ili svako 12. stablo.


Radi usporedbe navodim veličine oštećenja koja su se pri sličnim radovima
utvrdila u Sloveniji.


Južni č (1984) je u sastojinama bukve starosti 30—60 godina utvrdio
udio oštećenih stabala u iznosu 9,4% pri sortimentnoj metodi i 22,8% pri
debalnoj metodi. U oba slučaja privlačilo se adaptiranim velikoserijskim
traktorom IMT 558.


Krive c (1975) je pri sječi i privlačenju drva u proredama sastojina
utvrdio 7% oštećenih stabala pri privlačenju adaptiranim velikoserijskim
traktorom IMT 558; 6,9% adaptiranim velikoserijskim traktorom IMT 535;
8,7—9,6% s TIMBERJACK 205; 10,4% s KOCKUM 821; 7% oštećenih stabala
pri privlačenju konjskom spregom.


Pri sječi, izradi i privlačenju drva na Pohorju u bukovim sastojinama
starosti 50—60 godina Ivane k (1976) je utvrdio 15% oštećenih stabala
kod privlačenja s konjskom spregom; 25,9% sa adaptiranim traktorom i
14,5% s zglobnim traktorom.


Glavna obilježja oštećenja


Posljedice oštećivanja sastojine direktno ovise o brojnosti i strukturi
oštećenja na stablima. Strukturu oštećenja na stablima, po glavnim obilježjima,
prikazuje tablica 1.


iS




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Tablica 1.


Struktura oštećenja po glavnim obilježjima


Obilježje SO <»/» od NS % od OS
Uzro k Sječa i izrada 192 3,82 46,83
aštećenj a Privlačenje 218 4,34 53,17


Pol om 1 j eno-izval j eno 55 1,09 13,41
V rs ta Polomljene grane 0,1L 2,20
oštećenj a Zgnječena kora 151 3,01 36,83


Oguljena kora 195 3,88 47,56
Lokacij a U sastojini 252 5,02 61,46
oštećenog a
stabl a Uz vlaku 158 3,14 38,54
Korijen 15 0,30 3,66
Mjest o
oštećenj a
na stabl u
Žilište
Deblo
293
81
5,83
1,61
71,46
19,76
Krošnja 21 0,42 5,12
Ocjen a
stanj a
stabl a
Vrlo teško oštećeno
Teško oštećeno
Meznatno oštećeno
53
26
331
1,05
0,52
6,59
12,93
6,34
80,73


Uzrok oštećenja


Privlačenje je bilo češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada drva.
53,2"/o svih oštećenja bilo je uzrokovano sredstvom privlačenja, vučnom
užadi ili vučenim teretom.


Velik broj oštećenih stabala uzrokovan sječom i izradom (46,8°/o od OS)
posljedica je velikoga broja zapelih stabala. Pri obaranju je zapelo 29°/»
stabala.


Vrsta oštećenja


Najčešći oblik oštećenja bila je prignječena ili oguljena kora stabla. Na
svakom 15. stablu utvrdilo se oštećenje kore. U ukupnim oštećenjima oštećenja
kore sudjelovala su s 84,4,l/o. Polomljeno ili izvaljeno bilo je 13,4%
oštećenih stabala (slika 2).


Lokacija oštećenoga stabla


Brojnost oštećenja u najužoj je vezi sa sastojinskim prilikama i načinom
formiranja tovara u fazi privlačenja drva. Pri formiranju tovara traktori
su silazili s traktorskih vlaka. Zbog toga je značajan broj oštećenja od
privlačenja nastao izvan vlaka, u sastojini. Ukupno 61,5°/o oštećenih stabala
registrirano je u sastojini.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Lom-izvala, 13%


Zgnječena kora, 37%


Lom grana, 2%


Oguljena kora, 48%


Slika 2. Vrsta oštećenja


Mjesto oštećenja na stablu


0 mjestu oštećenja uvelike ovise posljedice oštećenja. Najučestalija su
bila oštećenja žilišta (71,5%) i debla (19,8°/»); krošnja i korijen bili su vrlo
rijetko oštećivani. Na svakom 17. neposječenom stablu bilo je utvrđeno oštećenje
žilišta (slika 3).


Krošnja, 5% Korijen,4%


Deblo, 20%


Zilište, 71%
Slika 3. Mjesto oštećenja
40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Stanje oštećenoga stabla


S obzirom na vrstu i veličinu oštećenja ocjenilo se stanje svakog oštećenoga
stabla. U 10°/o slučajeva konstatiralo se vrlo teško ili teško stanje
oštećenoga stabla. To znači da su i posljedice oštećenja bile značajne ili je
stablo bilo nepovratno uništeno.


Analiza oštećenja po dijelovima radnog procesa


Prema uzorku oštećivanja oštećena stabla bila su podijeljena na:


a) stabla oštećena pri sječi i izradi drva i


b) stabla oštećena pri privlačenju drva.


Od 410 oštećenih stabala pri svim načinima rada u faze sječe i izrade
oštećena su bila 192 stabla ili 3,8% od NS, a u fazi privlačenja 218 stabala
ili 4,3%, od NS (slika 4).


% od NS


Slika 4. Obujam oštećenja


Oštećenja uzrokovana privlačenjem sudjelovala su u rasponu od 31,7°/o
od OS pri ISM1 do 82,4%, od OS pri ISM2. Privlačenje i iznošenje konjima
imalo je za posljedicu oštećenje 1,9% od NS ili tek svakog 52. stabla što je
statistički značajno manje u odnosu na ostale načine privlačenja. Kod privlačenja
adaptiranim velikoserijskim traktorom nisu postojale značajne razlike
između načina rada. Razlog tome je isto sredstvo privlačenja i identična
tehnika formiranja tovara u ISM2, ISVM, GSVM i GDVM. Kod ovih načina
evidentirano je oštećenje približno svakoga 20. preostaloga stabla.


Značajnost razlika u pogledu uzroka oštećenja testirana je Z-testom. I
u svim slijedećim slučajevima za utvrđivanje statistički značajnih razlika
upotrijebio se ovaj test.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 44     <-- 44 -->        PDF

j/[p, (100 — p,)]/ni — 1 + [pj (100 — p2)]/n, — 1


Pri tom je:


Pi> P2 — postotni omjer OS NS
ni, n2 — preostala stabla (NS).


Tablične vrijednosti »Z« za utvrđivanje značajnosti razlika


Zo,o5 = 1,96
Zn ni = 2,58
Zo.ooi - 3,29


Prema tome
4,34 — 3,82


Z = —
|/[4,34 (100 — 4,34)15024—1 + [3,82 (100 — 3~82) 1/5024 — 1


Z = 1,32; prema tome 1,32 < 1,96


Testom nisu utvrđene značajne razlike između obujma oštećenja uzrokovanih
privlačenjem od onih uzrokovanih sječom.
Analizom oštećenja po dijelu radnog procesa pri kojem su nastala zaključilo
se slijedeće:
Broj polomljenih i izvaljenih stabala statistički bio je značajno veći pri
sječi i izradi drva.
Udio stabala s oguljenom korom statistički je bio je značajno veći pri
privlačenju drva.
Oštećenja kore bila su najčešći oblik oštećivanja stabala po oba uzorka.


Kod sječe i kod privlačenja luxjucestalija su bila oštećenja žilišta stabala
s time da je kod privlačenja broj oštećenja žilišta bio značajno veći
u odnosu na sječu. Oštećenja debla bila su učestalija kod sječe. I ova razlika
je statistički visoko značajna. U strukturi oštećenih stabala ona s oštećenjem
krošnje učestvovala su sa 8,9°/». To je značajno više od l,7°/o što je
utvrdio Ivane k (1976) u smrekovim sastojinama na Pohorju.


Analizom veličine oštećenja kore utvrdilo se da ona nisu ovisila o uzroku
oštećivanja. U oba slučaja najčešća su bila površinski manja oštećenja
u razredu od 10 do 100 cm- oštećene površine. Zbog malih promjera stabala
nije bilo površinski većih oštećenja kore. Takva oštećenja kore karakteristična
su za mlade sastojine (Južnič , 1984).


Oštećena stabla uz traktorske vlake većinom su pripadala gospodarski
korisnim stablima. U sastojim su podjednako stradala korisna i gospodarski
manje važna stabla.


Kod privlačenja drva značajno češće su bila oštećivana, s gledišta gospodarske
važnosti, korisna stabla.


Oštećenja nastala pri obaranju stabala imaju daleko teže posljedice nego
ona pri privlačenju. Značajno veći broj polomljenih i izvaljenih stabala uvjetovao
je i statistički značajno veći broj vrlo teško rošteeenih; stabala. Pri




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 45     <-- 45 -->        PDF

sječi čak 20,3°/o oštećenih stabaia imalo je za posljedicu vrlo teško´oštećenje,
tj. svako 5. stablo oštećeno pri sječi bilo je uništeno.
Oštećivanje pri privlačenju drva imalo je, uglavnom, za posljedicu velik
broj neznatno oštećenih stabala.


Utjecaj načina rada na obujam oštećenja


Pokazatelj obujma oštećivanja za pojedini način rada bio je


(OS PSN) 100


gdje je PSN broj preostalih stabala pri pojedinom načinu rada.
Brojnost oštećenja po načinima rada i dijelovima radnog procesa prikazuje
tablica 2.
Tablica 2.


Oštećenja po načinima rada i dijelovima radnog procesa


Način PSN Pokazatelji Sječa Privlačenje Zajedno
OS 35 16 51
ISM 1 827 % NS 4,23 1,93 6,16
% OS 68,63 31,37 100,00
OS 13 61 74
ISM 2 1134 % NS 1,15 5,38 6,53
/« OS 17,57 82,43 100,00
OS 67 62 129
ISVM 1303 % NS 5,14 4,76 9,90
">/o OS 51,94 48,06 100,00
OS 45 36 81
GSVM 960 Vo NS 4,69 3,75 8,44
% OS 55,56 44,44 100,00
OS 30 45 75
GDVM 800 % NS 3,75 5,63 9,38
% OS 40,00 60,00 100,00


Analizama se utvrdilo da način sječe i privlačenja drva utječe na veličinu
oštećivanja. Između nekih načina dokazane su statistički značajne razlike
u pogledu veličine oštećenja.


Ukupna oštećenja bila su najmanja pri sječi i izradi klasične tehničke
oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva (ISM1), odnosno privlačenja i iznošenja
drva konjima. Pri ISM1 bilo je oštećeno 6,2°/o PSN ili svako 16. stablo.
Broj oštećenih stabala pri ovoj metodi rada statistički je značajno manji
u odnosu na ISVM i GDVM. U poređenju s načinima ISM2 i GSVM nisu utvrđene
značajne razlike: .-;:´ :-: --- \- ---^ :;.:;:´ .-.,>




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Pri ISM2 ukupno je bilo oštećeno 6,53«/o od PSN ili svako 15. stablo. Ova
su oštećenja statistički značajno manja u odnosu na ISVM i GDVM, a jednaka
kao pri ISM1 i GSVM.


Pri ISVM oštećeno je bilo svako 10. stablo ili 9,9°/o od PSN što je značajno
više u odnosu na oštećenja pri ISM1 i ISM2.


Pri GSVM oštećenje je evidentirano na svakom 12. stablu ili na 8,4«/o od
PSN. Nisu utvrđene značajne razlike između oštećenja pri GSVM i ostalih
načina rada.


Ukupna oštećenja pri GDVM bila su statistički značajno veća u odnosu
na načine s izradom klasične oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva
(ISM1, ISM2). Pri ovom načinu rada utvrdilo se oštećenje svakoga 11. preostalog
stabla. U odnosu na načine s izradom višemetarskog drva (ISVM,
GSVM) nisu postojale značajne razlike.


4. ZAKLJUČCI I DISKUSIJA
1. Pri svakoj sječi i privlačenju drva čak i pri brižljivom radu nastaiu
na preostalim stablima oštećenja koja nije moguće izbjeći. Međutim, nastajui ona oštećenja koja je moguće izbjeći pravilnim izborom sredstava i metoda
rada, promjenom odnosa radnika i njihovih rukovodilaca prema šumi, premaradu i prema oštećivanju sastojine pri šumskim radovima.
2. Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°/o preostalih stabala
ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo imalo je za posljedicu
jedno oštećeno stablo. Utvrđena veličina ukupnih oštećenja potvrđuje
rezultate drugih autora dobivene istraživanjem pri istim radovima i približno
sličnim radnim uvjetima.
3. Privlačenje (53,2°/o) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i
izrada drva (46,8°/o). Brojnost oštećenja pri sječi posljedica je gustoće sastojine.
Pri oslobađanju velikoga broja zapelih stabala (29%) došlo je do brojnik
oštećenja.
4. Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla u razredu od
10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore.
5. Približno 2/3 oštećenih stabala nalazilo se u sastojini. Uzrok su tome
ulasci traktora u sastojinu pri formiranju tovara, tako da su brojna oštećenja
od privlačenja nastala izvan vlaka, u sastojini.
6. Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajno teze
posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenih i izvaljenih stabala
uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3o/(1 oštećenih stabala ili svakoga 5.
oštećenoga stabla. S obzirom na gospodarsku važnost pri sječi su većinom
oštećivana gospodarski manje važna stabla.
7. Kod privlačenja drva najčešća su bila manja i lakša oštećenja kore
žilišta gospodarskih korisnih stabala.
8. Privlačenje klasične oblovine konjskom snagom i iznošenje jednometarskoga
ogrjevnog drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja
44




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 47     <-- 47 -->        PDF

KARTA 26a ODJELA


^^


I-V - sječno izvozni odsjec
1-24 - pokusne plohe




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 48     <-- 48 -->        PDF

nego ostali načini privlačenja. Testiranje je pokazalo visoko značajnu razliku.
Privlačenje dugačke oblovine i višemetarskoga drva ili čitavih debala adaptiranim
velikoserijskim traktorom ZETOR 6945 uzrokovalo je statistički značajno
veći obujam oštećivanja u porcđenju s načinima s klasičnom tehničkom
oblovinom i jednometarskim ogrjevnirn drvom. Između načina s višemetarskim
drvom nismo utvrdili značajne razlike.


Pri postojećoj tehnici formiranja tereta oštećenja je moguće značajno
smanjiti izborom traktora manje mase, manjih dimenzija i bolje opremljenoga
za privlačenje oblovine manjih dimenzija. Uz podjednaku proizvodnost
rada, oštećivanje sastojine i tla bilo bi značajno manje.


U približno jednakim sastojinskim i terenskim uvjetima obujam i struktura
oštećivanja sastojine značajno ovise o izboru sredstva privlačenja, tehnici
formiranja tovara i duljini privlačenih drvnih sortimenata.


9. Postoji linearna ovisnost između duljine vlaka po 1 hektaru i obujma
oštećivanja. Pri ovakvim načinima privlačenja s povećanjem duljine vlaka
raste broj oštećenih stabala.
, ; LITERATURA


1.
Aulerich, D. E.. Johnson, K. N., Froechlich (1974): Tractors or
skylines: What´s best for thinning young-growths Douglas fir? For. Indust.
101, Str. 42—45.
2.
Dole žal, B. (1984): Štete u šumi izazvane primjenom mehanizacije. Dokumentacija
za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, Beograd. Str. 47.
3.
Fries , J. (1976): Transport damage a yield losses. Dept. of Forest Yield Research,
Stockholm, Res. Notes No. 40.
4.
Hannelius, S., Lillandt, M. (1970): Damaging of Stand in Mechanized
Thinning. Dept. Logging and Utilization of Forest Products, Res. Notes No. 4.
5.
I soma ki, A., Kal lio, T. (1974): Consequences of injuries caused by timber
harvesting machines on the growth and desay of spruce. Acta Forest. Tennica
136. Str. 24.
6.
Ivanek, F„ Krivec, A. (1974): Poškodbe v gozdu pri sečnji in spravilu
lesa. Gozdarski vestnik 10, Ljubljana.
7.
Ivanek , F. (1976): Vrednotenje poškodb pri spravilu lesa v zgodovih na Pohorju.
Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniškoj fakulteti,
Ljubljana, str. 195.
8.
Južnič , B. (1984): Poškodbe pri sečnji in spravila lesa v bukovih drogovnjakih.
Biotehniška fakulteta, VTOZD Gozdarstvo, Ljubljana. Str. 75.
9.
Kosir , B. (1985): Poškodbe sestojev pri sečnji in spravilu lesa. Zbornik »Stabilnost
gozda v Sloveniji«. VTOZD za gozdarstvo, Ljubljana.
10.
Krivec , A. (1975): Racionalizacija delovnih procesov v sečnji in izdelavi ter
spravljenju lesa odvisnosti od delovnih pogojev in poškodb. Institut za gozdno
in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti, Ljubljana, str. 58.
11.
Kulušić , B. (1990): Karakteristike šumskih terena kao indikatori izbora tehnologije
privlačenja drveta. Mehanizacija šumarstva, vol. 15. 3;4. Zagreb. Str.
63—68.
12.
Leek, N. A., Schaafsma , A. H. (1978): Skidding in thinning: using a horse
or tractor with hydraulic grapple? Ned. Bosb. Tijdschr. 50. Str. 337—343.
13.
Martinić , I. (1990): Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti
rada pri sječi i izradi drva u proredama sastojina. Magistarski rad. Šumarski
fakultet u Zagrebu. Str. 70—89.
14.
Pestal , E. (1970): Gozdne škode, kijih povzročajo zgibni traktorji in njihovo
preprečanje. Gozdarski vestnik 7—8, Ljubljana.
46
; >. ..:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 49     <-- 49 -->        PDF

15.
To manić, S., Vondra, V., Martini ć, I (1989): Oštećivanje sastojina pri
šumskim radovima. Mehanizacija šumarstva, vol. 14. 3 4. Zagreb. Str. 65—72.
16.
Z d j e 1 a r, M. (1990): Utjecaj metoda gradnje traktorskih vlaka na proizvodnost
i ekonomičnost rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Mehanizacija
šumarstva, vol. 15. 1/2. Zagreb.
Damage to Stands of Trees in the Felling, Processing and Hauling of Timber


S u m m a r y


This article deals with research data on the damage to stands of trees caused
by the felling, processing and hauling of timber in a 47-year-old stand consisting
of beech, bay oak and hornbeam on Bilogora. Five methods were compared for
the cutting and hauling of timber which represent the methods of work in the
thinning of young stands in the territory ŠG »Mojica Birta« Bjelovar. Indices of
tree damage were as follows: economic importance, tree location, cause of damage,
type of damage, site of damage, extent of damaged bark and condition of damaged
tree. The amplitude of damage is indicated by the ratio between the number of
damaged trees and all remaining trees in the stand. These elements were confirmed
for 24 examples of surfaces after the completion of work.


In the cutting, processing and hauling of timber, 8.2´V» of the remaining trees
were damaged, i.e. every 12th tree. Roughly every tree felled resulted in damage
to one other tree. Hauling away of the timber was the most frequent cause of
damage (53.2%») followed by processing of the timber (46.8´Vo). Damage most often
occurrd to the root collar and thick trees of the classes of 10 to 100 cm2 by the
crushing or peeling of the surface bark. Damage due to the cutting and processing
of timber had significantly more serious consequences than that caused by
hauling. A large number of broken and overturned trees were the reason for
the irrevocable destruction of 20.3´/o of the damaged trees or every 5th damaged
tree. Employing the classic team of horses to remove a meter of firewood caused
twice as little damage than the other hauling methods.


Key words : tree harvestaing, processing and hauling of timber, damaged
stands