DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*(32+49).002 Sum. list CXV (1991) 33 OŠTEĆIVANJE SASTOJINE PRI OBARANJU STABALA, IZRADI I PRIVLAČENJU DRVA* Ivan MARTINIĆ** SAŽETAK: U radu su obrađeni podaci istraživanja oštećivanja sastojim pri sječi, izradi i privlačenju drva u 47-godišnjojsastojim bukve, kitnjaka i graba na Bilogori. Pri tom se obuhvatilo pet načina sječe i privlačenja drva koji reprezentiraju metode rada u proredama mladih sastojina na području ŠG »Mojica Birta « Bjelovar. Pokazatelji oštećenja bila su slijedeća obilježja oštećenih stabala: gospodarska važnost, lokacija stabla, uzrok oštećenja, vrsta oštećenja, mjesto oštećenja, veličina oštećenja kore i stanje oštećenoga stabla. Obujam oštećivanja iskazan je omjerombroja oštećenih i svih preostalih stabala u sastojini. Ti su se elementi utvrdili na 24 primjerne plohe, po završetku radova. Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°l» preostalih stabala ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo imalo je za posljedicu jedno oštećeno stablo. Privlačenje(53,2°lt>) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada drva (46,8<>/o). Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla u razredu od 10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore. Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajnoteže posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenihi izvaljenih stabala uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3°/o oštećenih stabala ili svakoga 5. oštećenoga stabla. Privlačenje klasične oblovine konjskom spregom i iznošenje jednometarskoga ogrjevnog drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja negoostali načini privlačenja. Ključne riječi: obaranje stabala, izrada i privlačenje drva, oštećenje sastojine. 1. UVOD Zahtjevi vremena u kojem živimo i principi šumarske struke postavljaju nove kriterije za ocjenu uspješnosti radnih procesa u iskorišćivanju šuma. Ti bi kriteriji, po prioritetu, trebali biti: * Sažeti prikaz problematike cjelovito obrađene u poglavlju VI. magistarskoga rada I. Martinić »Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva u proredama sastojina«. ** Mr. Ivan Martinić, Šumarski fakultet u Zagrebu, Šimunska c. 25 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— minimalno mogući ili prihvatljiv stupanj oštećenja sastojine i šumskog tla, — sigurnost pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada, — proizvodnost i ekonomski efekti rada. Tek po zadovoljenju prva dva kriterija otvorene su mogućnosti izbora sredstava i tehnologija u funkciji minimaliziranja troškova. Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima Rušenje stabala, izrada i privlačenje drvnih sortimenata su ključne faze iskorišćivanja šuma kako s gledišta troškova lako i s gledišta obujma oštećivanja sastojine i šumskog tla prilikom takvih radova. Oštećivanje sastojine pri šumskim radovima je predmet mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ocjenjivanja u zemlji i inozemstvu. Isto su tako različita mišljenja, rezultati istraživanja i mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja oštećenja. Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja sastojine i uz sve mjere njene zaštite. Kuluši ć (1990) upozorava na nerijetke slučajeve gdje procijenjena vrijednost šteta premašuje troškove privlačenja drva, a u nekim slučajevima i vrijednost dobivenog drva. Navodi se da su najznačajniji činioci koji utječu na oštećivanje sastojina: — izbor metode rada i sredstva privlačenja, — odnos čovjeka prema šumskom radu, — radni uvjeti. Pri izboru sredstva privlačenja najznačajniji su dimenzije, masa i snaga stroja, te način korištenja stroja pri radu. Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju manja oštećivanja sastojine. Obujam oštećenja u uskoj je vezi s prilagođenosti metoda rada, sredstava i organizacije rada konkretnim radnim uvjetima. Tako veličina oštećivanja raste s većom snagom strojeva, većom mehaniziranošću rada i većim duljinama privlačenih sortimenata. Veličina oštećivanja i struktura šteta ovise i o tome da li je i koliko radnik osposobljen i motiviran da pri radu što manje oštećuje stabla, pomladak i šumsko tlo. Sjekač može kroz obuku svladati tehniku usmjerenog obaranja kojom se smanjuje broj zapelih i oštećenih stabala. Traktorista može izborom smjera privlačenja vitlom i pažljivom vožnjom pri punoj vuči izbjeći brojna oštećenja. Obujam oštećivanja sastojine i tla, s jedne, te troškovi rada, s druge strane direktno ovise o prirodnim faktorima terena i sastojine. Sastojinske prilike i konfiguracija terena najčešće su ograničavajući faktori primjene pojedinog sredstva ili metode rada. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 37 <-- 37 --> PDF |
2. METODE RADA U domaćoj šumarskoj znanosti su razmjerno rijetka istraživanja obujma oštećivanja sastojine pri radnim procesima u šumarstvu. Dosad su takva istraživanja, u više navrata, obavljena u Sloveniji. Uviđajući značaj takvih rezultata za šumarstvo Hrvatske, prioritetno se istražila problematika oštećivanja sastojina pri postojećim tehnologijama i sredstvima rada koja se primjenjuju u proredama sastojina. Naime, najkritičnija oštećenja nastaju u razvojnim fazama mladih sastojina potpunog sklopa. Takva oštećenja direktno utječu na daljnji razvoj i trajnost višenamjenskih funkcija šuma. Istraživanjima se je obuhvatilo pet načina sječe i privlačenja drva koji reprezentiraju metode rada u proredama mladih sastojina na području ŠG »Mojica Birta« Bjelovar. Godišnje se u ovom Gospodarstvu u proredama sječe 517 000 m3 drva, na 81°/o od ukupno predviđenih sječivih površina. Ishodišta za utvrđivanje obujma oštećivanja Pri oštećivanju sastojine najznačajnija su oštećenja na stablima. Većina autora (Ivanek & Krivec 1974, Krivec 1975, Ivanek 1976, Južnić 1984, Tomanić & Vondra & Martinić 1989) drži da je broj mehanički oštećenih stabala dobar pokazatelj obujma oštećivanja sastojine. U pravilu se oštećenja tla i pomlatka smatraju ipak manje važnima. Za svako oštećeno stablo utvrđuju se i evidentiraju opći podaci i karakteristike oštećenja kako je to prikazano na slici 1. Stablo - Gospodarska važnost - Lokacija stabla - Uzrok oštećenja - Vrsca oštećenja - Mjesto oštećenja - Veličina oštećenja kore - Stanje oštećenoga stabla Slika 1. Podaci o oštećenome stablu Cilj je istraživanja, preko broja oštećenih stabala, utvrditi: 1. ukupno oštećivanje sastojine pri radnim procesima dobivanja drva iz proreda mladih sastojina, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 38 <-- 38 --> PDF |
2. utjecaj dijelova radnog procesa (sječa — privlačenje) kao uzroka oštećivanja na obujam i strukturu nastalih oštećenja, 3. koji je način rada najprimjereniji u pogledu veličine oštećivanja. Terenska istraživanja Za utvrđivanje oštećenja u odjelu su izlučene i trajno obilježene 24 primjerene plohe (PP) 50 X 50 m. Raspored PP po odsjecima i načinima rada prikazuje karta odjela. Ukupna površina PP iznosila je približno 10% površine odjela što reprezentira promatrani odjel. Oštećenja na stablima utvrđena su nakon završenih obaranja, izrade i privlačenja drva tj. ukupno. O nedostacima i prednostima ovakvog načina utvrđivanja oštećenja pisali su Tomani ć i dr. (1989). Na istom mjestu opisani su principi postavljanja pokusa, prikupljanje podataka te klasifikacija i registriranje utvrđenih oštećenja. Opis metoda rada na sječi, izradi i privlačenju drva Pojedina metoda rada je definirana organizacijom ljudi i sredstava na radilištu, sredstvom privlačenja i vrstom sortimenata koji su privlačeni ili iznošeni. Pri tom su se obuhvatile slijedeće varijante navedenih činitelja: Organizacija rada — individualni rad — grupni rad Privlačenje — animalno (konji) — mehanizirano Tehničko drvo — oblovina — debla, poludebla Prostorno drvo — jednometarski ogrjev — višemetarsko industrijsko drvo ISM1 — Izrada oblovine i jednometarskoga prostornog drva individualnim radom — privlačenje i iznošenje konjima Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička oblovina se izvlači konjskom spregom, a jednometarsko ogrjevno drvo iznosi konjima do pomoćnoga stvovarišta. ISM2 — Izrada oblovine i jednometarskog prostornog drva individualnim radom — mehanizirano privlačenje Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička oblovina privlači se adaptiranim velikoserijskim traktorom. Ogrjevno drvo se iznosi na dasci traktora do vlake gdje se pretovaruje u jednoosovinsku prikolicu i izvozi do pomoćnoga stovarišta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 39 <-- 39 --> PDF |
ISVM — Izrada oblovine i višemetarskog industrijskog drva individualnim radom — mehanizirano privlačenje Sječa i izrada drva vremenski je odvojena od privlačenja drva. Tehnička oblovina i višemetarsko drvo duljine 4, 8 ili 12 metara privlače se istovremeno adaptiranim velikoserijskim traktorom. GSVM — Izrada oblovine i višemetarskoga industrijskog drva grupnim radom — mehanizirano privlačenje U ovom načinu rada primijenio se lančani sistem rada pri sječi, izradi i privlačenju drva (grupni rad). Tehnička oblovina i višemetarsko drvo bilo je privlačeno istovremeno adaptiranim velikoserijskim traktorom. GDVM — Izrada debala i višemetarskoga industrijskog drva grupnim radom — mehanizirano privlačenje Primijenio se grupni rad pri sječi, izradi i privlačenju drva. Izrađeni sortimenti su se privlačili adaptiranim velikoserijskim traktorom. Sječu izradu drva obavili su isti radnici u približno jednakim sastojinskim i terenskim prilikama za svih 5 načina rada. Objekt istraživanja Istraživanja su obavljena tokom 1987. i 1988. godine u 26-tom odjelu gospodarske jedinice Novigradska planina na sjevernim obroncima Bilogore. To je područje jednodobnih mješovitih šuma bukve, hrasta kitnjaka i graba. Starost sastojine je 47 godina. Sklop je potpun. Drvna zaliha iznosi 155 m´/ha. Na 1 ha dolazi približno 750 stabala. U sastojini postoje traktorske vlake. Srednja udaljenost privlačenja iznosi 350 m. Prosječna udaljeno;! između doznačenih stabala iznosila je 12 m. Teren je brdovit, izraženo ispresijecan strmim jarcima u smjeru sjever-jug s rasponom nagiba između 10 i 40 stupnjeva. U sastojini je bilo doznačeno 5429 stabala ili 1618 m:1 bruto drva. Intenzitet doznake bio je 25 m;f ha ili 16% od drvne zalihe. Prosječni prsni promjer doznačenih stabala bio je 20 cm. Srednje kubno stablo je 0,27 m\ Posječeno, izrađeno i privučeno je 1348 m! drva slijedeće strukture: oblovine 37°/o, jednometarskoga ogrjevnog drva 37» o i višemetarskoga prostornog drva 26%>. Upotrebljena sredstva za rad Sječa i izrada drva obavljena je motornim pilama lančanicama Stihl 038 AVE i Echo 650 EVL, snage motora 3 kW, duljine vodilice 40 cm i mase od 6 do 7,5 kg. Privlačenje drva je obavljeno adaptiranim velikoserijskim traktorom ZETOR 6945, snage motora 47,5 kW i ukupne mase približno 3650 kg. Traktor je bio opremljen naletnom daskom i dvobubanjskim vitlom IGLAND Compact 5000/2H. Za vrijeme privlačenja traktori nisu imali na kotačima lance. Izvoženje ogrjevnoga drva obavilo se adaptiranim velikoserijskim traktorom TORPEDO TD 75064 special i prikolicom ŠP-3K. Traktor ima motor snage 55kW. Masa traktora je 3250 kg, a masa prikolice 310 kg. 37 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 40 <-- 40 --> PDF |
3. REZULTATI Prikazani rezultati čine dio kompleksnih rezultata proučavanja radnih procesa u proredama sastojina. Cjeloviti rezultati obuhvatili su mjerenje rada, fizičko naprezanje radnika, opterećenje bukom i vibracijama pri radu, potrošnju energenata, te oštećivanje sastojina pri različitim tehnologijama, metodama i radnim uvjetima. Obrada podataka o oštećenim stablima omogućila je slijedeće rezultate: Ukupna oštećenja Pod ukupnim oštećenjem podrazumijevala su se sva oštećena stabla bez obzira na uzrok oštećenja i bez obzira na način sječe i privlačenja drva. Pokazatelj obujma oštećivanja bio je broj oštećenih stabala (OS) utvrđen na primjernim plohama po završenim radovima. Zbog različite gustoće stabala na primjernim plohama obujam oštećivanja iskazan je omjerom oštećenih stabala i ´preostalih´ sUibala (NS). Preostala stabla činila su sva neposječena oštećena i neoštećena stabla na plo (OS/NS) 100 Po završenim radovima na 24 plohe ostala su 5024 stabla. Oštećenja su utvrđena na 410 stabla. Pri izvršenim radovima bilo je oštećeno 8,2% preostalih stabala ili svako 12. stablo. Radi usporedbe navodim veličine oštećenja koja su se pri sličnim radovima utvrdila u Sloveniji. Južni č (1984) je u sastojinama bukve starosti 30—60 godina utvrdio udio oštećenih stabala u iznosu 9,4% pri sortimentnoj metodi i 22,8% pri debalnoj metodi. U oba slučaja privlačilo se adaptiranim velikoserijskim traktorom IMT 558. Krive c (1975) je pri sječi i privlačenju drva u proredama sastojina utvrdio 7% oštećenih stabala pri privlačenju adaptiranim velikoserijskim traktorom IMT 558; 6,9% adaptiranim velikoserijskim traktorom IMT 535; 8,7—9,6% s TIMBERJACK 205; 10,4% s KOCKUM 821; 7% oštećenih stabala pri privlačenju konjskom spregom. Pri sječi, izradi i privlačenju drva na Pohorju u bukovim sastojinama starosti 50—60 godina Ivane k (1976) je utvrdio 15% oštećenih stabala kod privlačenja s konjskom spregom; 25,9% sa adaptiranim traktorom i 14,5% s zglobnim traktorom. Glavna obilježja oštećenja Posljedice oštećivanja sastojine direktno ovise o brojnosti i strukturi oštećenja na stablima. Strukturu oštećenja na stablima, po glavnim obilježjima, prikazuje tablica 1. iS |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Tablica 1. Struktura oštećenja po glavnim obilježjima Obilježje SO <»/» od NS % od OS Uzro k Sječa i izrada 192 3,82 46,83 aštećenj a Privlačenje 218 4,34 53,17 Pol om 1 j eno-izval j eno 55 1,09 13,41 V rs ta Polomljene grane 0,1L 2,20 oštećenj a Zgnječena kora 151 3,01 36,83 Oguljena kora 195 3,88 47,56 Lokacij a U sastojini 252 5,02 61,46 oštećenog a stabl a Uz vlaku 158 3,14 38,54 Korijen 15 0,30 3,66 Mjest o oštećenj a na stabl u Žilište Deblo 293 81 5,83 1,61 71,46 19,76 Krošnja 21 0,42 5,12 Ocjen a stanj a stabl a Vrlo teško oštećeno Teško oštećeno Meznatno oštećeno 53 26 331 1,05 0,52 6,59 12,93 6,34 80,73 Uzrok oštećenja Privlačenje je bilo češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada drva. 53,2"/o svih oštećenja bilo je uzrokovano sredstvom privlačenja, vučnom užadi ili vučenim teretom. Velik broj oštećenih stabala uzrokovan sječom i izradom (46,8°/o od OS) posljedica je velikoga broja zapelih stabala. Pri obaranju je zapelo 29°/» stabala. Vrsta oštećenja Najčešći oblik oštećenja bila je prignječena ili oguljena kora stabla. Na svakom 15. stablu utvrdilo se oštećenje kore. U ukupnim oštećenjima oštećenja kore sudjelovala su s 84,4,l/o. Polomljeno ili izvaljeno bilo je 13,4% oštećenih stabala (slika 2). Lokacija oštećenoga stabla Brojnost oštećenja u najužoj je vezi sa sastojinskim prilikama i načinom formiranja tovara u fazi privlačenja drva. Pri formiranju tovara traktori su silazili s traktorskih vlaka. Zbog toga je značajan broj oštećenja od privlačenja nastao izvan vlaka, u sastojini. Ukupno 61,5°/o oštećenih stabala registrirano je u sastojini. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Lom-izvala, 13% Zgnječena kora, 37% Lom grana, 2% Oguljena kora, 48% Slika 2. Vrsta oštećenja Mjesto oštećenja na stablu 0 mjestu oštećenja uvelike ovise posljedice oštećenja. Najučestalija su bila oštećenja žilišta (71,5%) i debla (19,8°/»); krošnja i korijen bili su vrlo rijetko oštećivani. Na svakom 17. neposječenom stablu bilo je utvrđeno oštećenje žilišta (slika 3). Krošnja, 5% Korijen,4% Deblo, 20% Zilište, 71% Slika 3. Mjesto oštećenja 40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Stanje oštećenoga stabla S obzirom na vrstu i veličinu oštećenja ocjenilo se stanje svakog oštećenoga stabla. U 10°/o slučajeva konstatiralo se vrlo teško ili teško stanje oštećenoga stabla. To znači da su i posljedice oštećenja bile značajne ili je stablo bilo nepovratno uništeno. Analiza oštećenja po dijelovima radnog procesa Prema uzorku oštećivanja oštećena stabla bila su podijeljena na: a) stabla oštećena pri sječi i izradi drva i b) stabla oštećena pri privlačenju drva. Od 410 oštećenih stabala pri svim načinima rada u faze sječe i izrade oštećena su bila 192 stabla ili 3,8% od NS, a u fazi privlačenja 218 stabala ili 4,3%, od NS (slika 4). % od NS Slika 4. Obujam oštećenja Oštećenja uzrokovana privlačenjem sudjelovala su u rasponu od 31,7°/o od OS pri ISM1 do 82,4%, od OS pri ISM2. Privlačenje i iznošenje konjima imalo je za posljedicu oštećenje 1,9% od NS ili tek svakog 52. stabla što je statistički značajno manje u odnosu na ostale načine privlačenja. Kod privlačenja adaptiranim velikoserijskim traktorom nisu postojale značajne razlike između načina rada. Razlog tome je isto sredstvo privlačenja i identična tehnika formiranja tovara u ISM2, ISVM, GSVM i GDVM. Kod ovih načina evidentirano je oštećenje približno svakoga 20. preostaloga stabla. Značajnost razlika u pogledu uzroka oštećenja testirana je Z-testom. I u svim slijedećim slučajevima za utvrđivanje statistički značajnih razlika upotrijebio se ovaj test. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 44 <-- 44 --> PDF |
j/[p, (100 — p,)]/ni — 1 + [pj (100 — p2)]/n, — 1 Pri tom je: Pi> P2 — postotni omjer OS NS ni, n2 — preostala stabla (NS). Tablične vrijednosti »Z« za utvrđivanje značajnosti razlika Zo,o5 = 1,96 Zn ni = 2,58 Zo.ooi - 3,29 Prema tome 4,34 — 3,82 Z = — |/[4,34 (100 — 4,34)15024—1 + [3,82 (100 — 3~82) 1/5024 — 1 Z = 1,32; prema tome 1,32 < 1,96 Testom nisu utvrđene značajne razlike između obujma oštećenja uzrokovanih privlačenjem od onih uzrokovanih sječom. Analizom oštećenja po dijelu radnog procesa pri kojem su nastala zaključilo se slijedeće: Broj polomljenih i izvaljenih stabala statistički bio je značajno veći pri sječi i izradi drva. Udio stabala s oguljenom korom statistički je bio je značajno veći pri privlačenju drva. Oštećenja kore bila su najčešći oblik oštećivanja stabala po oba uzorka. Kod sječe i kod privlačenja luxjucestalija su bila oštećenja žilišta stabala s time da je kod privlačenja broj oštećenja žilišta bio značajno veći u odnosu na sječu. Oštećenja debla bila su učestalija kod sječe. I ova razlika je statistički visoko značajna. U strukturi oštećenih stabala ona s oštećenjem krošnje učestvovala su sa 8,9°/». To je značajno više od l,7°/o što je utvrdio Ivane k (1976) u smrekovim sastojinama na Pohorju. Analizom veličine oštećenja kore utvrdilo se da ona nisu ovisila o uzroku oštećivanja. U oba slučaja najčešća su bila površinski manja oštećenja u razredu od 10 do 100 cm- oštećene površine. Zbog malih promjera stabala nije bilo površinski većih oštećenja kore. Takva oštećenja kore karakteristična su za mlade sastojine (Južnič , 1984). Oštećena stabla uz traktorske vlake većinom su pripadala gospodarski korisnim stablima. U sastojim su podjednako stradala korisna i gospodarski manje važna stabla. Kod privlačenja drva značajno češće su bila oštećivana, s gledišta gospodarske važnosti, korisna stabla. Oštećenja nastala pri obaranju stabala imaju daleko teže posljedice nego ona pri privlačenju. Značajno veći broj polomljenih i izvaljenih stabala uvjetovao je i statistički značajno veći broj vrlo teško rošteeenih; stabala. Pri |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 45 <-- 45 --> PDF |
sječi čak 20,3°/o oštećenih stabaia imalo je za posljedicu vrlo teško´oštećenje, tj. svako 5. stablo oštećeno pri sječi bilo je uništeno. Oštećivanje pri privlačenju drva imalo je, uglavnom, za posljedicu velik broj neznatno oštećenih stabala. Utjecaj načina rada na obujam oštećenja Pokazatelj obujma oštećivanja za pojedini način rada bio je (OS PSN) 100 gdje je PSN broj preostalih stabala pri pojedinom načinu rada. Brojnost oštećenja po načinima rada i dijelovima radnog procesa prikazuje tablica 2. Tablica 2. Oštećenja po načinima rada i dijelovima radnog procesa Način PSN Pokazatelji Sječa Privlačenje Zajedno OS 35 16 51 ISM 1 827 % NS 4,23 1,93 6,16 % OS 68,63 31,37 100,00 OS 13 61 74 ISM 2 1134 % NS 1,15 5,38 6,53 /« OS 17,57 82,43 100,00 OS 67 62 129 ISVM 1303 % NS 5,14 4,76 9,90 ">/o OS 51,94 48,06 100,00 OS 45 36 81 GSVM 960 Vo NS 4,69 3,75 8,44 % OS 55,56 44,44 100,00 OS 30 45 75 GDVM 800 % NS 3,75 5,63 9,38 % OS 40,00 60,00 100,00 Analizama se utvrdilo da način sječe i privlačenja drva utječe na veličinu oštećivanja. Između nekih načina dokazane su statistički značajne razlike u pogledu veličine oštećenja. Ukupna oštećenja bila su najmanja pri sječi i izradi klasične tehničke oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva (ISM1), odnosno privlačenja i iznošenja drva konjima. Pri ISM1 bilo je oštećeno 6,2°/o PSN ili svako 16. stablo. Broj oštećenih stabala pri ovoj metodi rada statistički je značajno manji u odnosu na ISVM i GDVM. U poređenju s načinima ISM2 i GSVM nisu utvrđene značajne razlike: .-;:´ :-: --- \- ---^ :;.:;:´ .-.,> |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Pri ISM2 ukupno je bilo oštećeno 6,53«/o od PSN ili svako 15. stablo. Ova su oštećenja statistički značajno manja u odnosu na ISVM i GDVM, a jednaka kao pri ISM1 i GSVM. Pri ISVM oštećeno je bilo svako 10. stablo ili 9,9°/o od PSN što je značajno više u odnosu na oštećenja pri ISM1 i ISM2. Pri GSVM oštećenje je evidentirano na svakom 12. stablu ili na 8,4«/o od PSN. Nisu utvrđene značajne razlike između oštećenja pri GSVM i ostalih načina rada. Ukupna oštećenja pri GDVM bila su statistički značajno veća u odnosu na načine s izradom klasične oblovine i jednometarskoga ogrjevnog drva (ISM1, ISM2). Pri ovom načinu rada utvrdilo se oštećenje svakoga 11. preostalog stabla. U odnosu na načine s izradom višemetarskog drva (ISVM, GSVM) nisu postojale značajne razlike. 4. ZAKLJUČCI I DISKUSIJA 1. Pri svakoj sječi i privlačenju drva čak i pri brižljivom radu nastaiu na preostalim stablima oštećenja koja nije moguće izbjeći. Međutim, nastajui ona oštećenja koja je moguće izbjeći pravilnim izborom sredstava i metoda rada, promjenom odnosa radnika i njihovih rukovodilaca prema šumi, premaradu i prema oštećivanju sastojine pri šumskim radovima. 2. Pri sječi, izradi i privlačenju drva bilo je oštećeno 8,2°/o preostalih stabala ili svako 12. stablo. Otprilike svako posječeno stablo imalo je za posljedicu jedno oštećeno stablo. Utvrđena veličina ukupnih oštećenja potvrđuje rezultate drugih autora dobivene istraživanjem pri istim radovima i približno sličnim radnim uvjetima. 3. Privlačenje (53,2°/o) bilo je nešto češći uzrok oštećivanja nego sječa i izrada drva (46,8°/o). Brojnost oštećenja pri sječi posljedica je gustoće sastojine. Pri oslobađanju velikoga broja zapelih stabala (29%) došlo je do brojnik oštećenja. 4. Najčešća su bila oštećenja kore žilišta i debla stabla u razredu od 10 do 100 cm2 prignječene ili oguljene površine kore. 5. Približno 2/3 oštećenih stabala nalazilo se u sastojini. Uzrok su tome ulasci traktora u sastojinu pri formiranju tovara, tako da su brojna oštećenja od privlačenja nastala izvan vlaka, u sastojini. 6. Oštećenja uzrokovana sječom i izradom drva imala su značajno teze posljedice nego ona pri privlačenju. Velik broj polomljenih i izvaljenih stabala uzrokovao je nepovratno uništenje 20,3o/(1 oštećenih stabala ili svakoga 5. oštećenoga stabla. S obzirom na gospodarsku važnost pri sječi su većinom oštećivana gospodarski manje važna stabla. 7. Kod privlačenja drva najčešća su bila manja i lakša oštećenja kore žilišta gospodarskih korisnih stabala. 8. Privlačenje klasične oblovine konjskom snagom i iznošenje jednometarskoga ogrjevnog drva konjima uzrokovalo je dvostruko manje oštećenja 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 47 <-- 47 --> PDF |
KARTA 26a ODJELA ^^ I-V - sječno izvozni odsjec 1-24 - pokusne plohe |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 48 <-- 48 --> PDF |
nego ostali načini privlačenja. Testiranje je pokazalo visoko značajnu razliku. Privlačenje dugačke oblovine i višemetarskoga drva ili čitavih debala adaptiranim velikoserijskim traktorom ZETOR 6945 uzrokovalo je statistički značajno veći obujam oštećivanja u porcđenju s načinima s klasičnom tehničkom oblovinom i jednometarskim ogrjevnirn drvom. Između načina s višemetarskim drvom nismo utvrdili značajne razlike. Pri postojećoj tehnici formiranja tereta oštećenja je moguće značajno smanjiti izborom traktora manje mase, manjih dimenzija i bolje opremljenoga za privlačenje oblovine manjih dimenzija. Uz podjednaku proizvodnost rada, oštećivanje sastojine i tla bilo bi značajno manje. U približno jednakim sastojinskim i terenskim uvjetima obujam i struktura oštećivanja sastojine značajno ovise o izboru sredstva privlačenja, tehnici formiranja tovara i duljini privlačenih drvnih sortimenata. 9. Postoji linearna ovisnost između duljine vlaka po 1 hektaru i obujma oštećivanja. Pri ovakvim načinima privlačenja s povećanjem duljine vlaka raste broj oštećenih stabala. , ; LITERATURA 1. Aulerich, D. E.. Johnson, K. N., Froechlich (1974): Tractors or skylines: What´s best for thinning young-growths Douglas fir? For. Indust. 101, Str. 42—45. 2. Dole žal, B. (1984): Štete u šumi izazvane primjenom mehanizacije. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, Beograd. Str. 47. 3. Fries , J. (1976): Transport damage a yield losses. Dept. of Forest Yield Research, Stockholm, Res. Notes No. 40. 4. Hannelius, S., Lillandt, M. (1970): Damaging of Stand in Mechanized Thinning. Dept. Logging and Utilization of Forest Products, Res. Notes No. 4. 5. I soma ki, A., Kal lio, T. (1974): Consequences of injuries caused by timber harvesting machines on the growth and desay of spruce. Acta Forest. Tennica 136. Str. 24. 6. Ivanek, F„ Krivec, A. (1974): Poškodbe v gozdu pri sečnji in spravilu lesa. Gozdarski vestnik 10, Ljubljana. 7. Ivanek , F. (1976): Vrednotenje poškodb pri spravilu lesa v zgodovih na Pohorju. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniškoj fakulteti, Ljubljana, str. 195. 8. Južnič , B. (1984): Poškodbe pri sečnji in spravila lesa v bukovih drogovnjakih. Biotehniška fakulteta, VTOZD Gozdarstvo, Ljubljana. Str. 75. 9. Kosir , B. (1985): Poškodbe sestojev pri sečnji in spravilu lesa. Zbornik »Stabilnost gozda v Sloveniji«. VTOZD za gozdarstvo, Ljubljana. 10. Krivec , A. (1975): Racionalizacija delovnih procesov v sečnji in izdelavi ter spravljenju lesa odvisnosti od delovnih pogojev in poškodb. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti, Ljubljana, str. 58. 11. Kulušić , B. (1990): Karakteristike šumskih terena kao indikatori izbora tehnologije privlačenja drveta. Mehanizacija šumarstva, vol. 15. 3;4. Zagreb. Str. 63—68. 12. Leek, N. A., Schaafsma , A. H. (1978): Skidding in thinning: using a horse or tractor with hydraulic grapple? Ned. Bosb. Tijdschr. 50. Str. 337—343. 13. Martinić , I. (1990): Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva u proredama sastojina. Magistarski rad. Šumarski fakultet u Zagrebu. Str. 70—89. 14. Pestal , E. (1970): Gozdne škode, kijih povzročajo zgibni traktorji in njihovo preprečanje. Gozdarski vestnik 7—8, Ljubljana. 46 ; >. ..: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 49 <-- 49 --> PDF |
15. To manić, S., Vondra, V., Martini ć, I (1989): Oštećivanje sastojina pri šumskim radovima. Mehanizacija šumarstva, vol. 14. 3 4. Zagreb. Str. 65—72. 16. Z d j e 1 a r, M. (1990): Utjecaj metoda gradnje traktorskih vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Mehanizacija šumarstva, vol. 15. 1/2. Zagreb. Damage to Stands of Trees in the Felling, Processing and Hauling of Timber S u m m a r y This article deals with research data on the damage to stands of trees caused by the felling, processing and hauling of timber in a 47-year-old stand consisting of beech, bay oak and hornbeam on Bilogora. Five methods were compared for the cutting and hauling of timber which represent the methods of work in the thinning of young stands in the territory ŠG »Mojica Birta« Bjelovar. Indices of tree damage were as follows: economic importance, tree location, cause of damage, type of damage, site of damage, extent of damaged bark and condition of damaged tree. The amplitude of damage is indicated by the ratio between the number of damaged trees and all remaining trees in the stand. These elements were confirmed for 24 examples of surfaces after the completion of work. In the cutting, processing and hauling of timber, 8.2´V» of the remaining trees were damaged, i.e. every 12th tree. Roughly every tree felled resulted in damage to one other tree. Hauling away of the timber was the most frequent cause of damage (53.2%») followed by processing of the timber (46.8´Vo). Damage most often occurrd to the root collar and thick trees of the classes of 10 to 100 cm2 by the crushing or peeling of the surface bark. Damage due to the cutting and processing of timber had significantly more serious consequences than that caused by hauling. A large number of broken and overturned trees were the reason for the irrevocable destruction of 20.3´/o of the damaged trees or every 5th damaged tree. Employing the classic team of horses to remove a meter of firewood caused twice as little damage than the other hauling methods. Key words : tree harvestaing, processing and hauling of timber, damaged stands |