DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*232.13.001/2 (Betula sp.) Šum. list CXV (1991) 23 MIKROPROPAGACIJA OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth), PAPIRASTE BREZE (B. papyrifera Marsh.) I ŽUTE BREZE (B. lutea Michx.) Višnja BESENDORFER i Branka KOLEVSKA-PLETIKAPIĆ* SAŽETAK: Mikropropagacijski postupak za običnu brezu (Betula pendula Roth.), papirastu brezu (B. papyrifera Marsh.) i žutu brezu (B. lutea Michx.) zasnovan je na primjeni kulture dormantnih aksilarnih pupova za dobivanje izdanaka i regeneraciju kompletnih biljaka. Za indukciju izdanaka iz meristema pupova i njihovo umnažanje korištena je podloga mod. ACM uz dodatak 2,2 \xM BA. Na ovoj podlozi izdanci su umnaženi uspješno kroz dvijegodine. Razlike u stopi umnažanja između tri vrste breza, kao i njihovih pojedinačno ispitivanih genotipova, uvjetovane su posjedovanjem različitog morfogenetskog potencijala, kao i fiziološkim statusom roditeljske biljke. Zakorjenjivanjem izdanaka na podlozi mod. ACM uz dodatak ],0°/o \J.M IBA regenerirane su kompletne biljke koje su se uspješno prilagođavale stakleničkim uvjetima uzgoja, a u rasadniku su izrastale u normalne sadnice. Ključne riječi: mikropropagacija, Betula pendula, B. papyrifera, B. lutea. UVOD Metode kulture biljnog tkiva, sve su prihvaćenije, a time i prisutnije u radu na unapređenju biljne proizvodnje. Iako su mogućnosti njene primjene znatno šire, kultura tkiva u šumarstvu spominje se najčešće kao alternativa za vegetativno razmnožavanje (B a j a j 1986, Bong a i Durza n 1987). U tom pogledu značajne perspektive otvara tehnika razmnožavanja biljaka in vitro, mikropropagacija. Njenom primjenom u šumarstvu postaje moguće vegetativno razmnožavanje mnogih vrsta šumskog drveća koje se klasičnim metodama razmnožavaju teško ili nikako (C h a 1 u p a 1987, M c- Covvn i McCown 1987, Kolevska-Pletikapić, 1985, Kolevska- Pletikapić i Tomović 1988, Pevalek-Kozlina i Jelask a 1986). Osim toga mikrokloniranjem je moguće trajno očuvanje pojedinih jedinki-stabala s prirodnim superiornim karakteristikama (Karnosk y 1981). Primjenom mikropropagacijskih metoda u oplemenjivanju šumskog drveća može se do reproduktivnog sadnog materijala doći znatno brže i u * Mr. Višnja Besendorfer i dr. Branka Kolevska-Pletikapić, Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Rooseveltov trg 6/III, p.p. 933, 41001 Zagreb |