DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1991 str. 22 <-- 22 --> PDF |
slijedeća (uzeta.je u obzir i ogledna ploha Travnik koja je obrađena posebno /Pintarić 1989 ): Ogledna ploha Travnik Zavidovići Kreševo Visoko Bos. Gradiška xxx xxx xxx xxx Travnik — — — xxx Zavidovići — — — xxx Kreševo — — — xxx Ovaj pregled pokazuje da se ogledna ploha B. Gradiška s najvećim prsnim promjerima signifikantno razlikuje od svih ostalih ploha pri pragu signifikantnosti od p = 0,01, i da se ploha Visoko sa najmanjim prsnim promjerom signifikantno razlikuje od svih ploha pri pragu signifikantnosti od p = 0,01. Prema tome, može se sa sigurnošću očekivati da će u datim ekološkim uvjetima, duglazija biti najproduktivnija, dok će na plohi Visoko proizvodnja biti najmanja. Detaljnija istraživanja i drugih parametara na svakoj plohi, trebala bi odgovoriti na pitanje, koji parametar ima odlučujuću ulogu u visini proizvodnje (nadmorska visina plohe, fizička i kemijska svojstva tla, geografski položaj provenijencije itd.). ZAKLJUČAK Na temelju rezultata provedenih istraživanja, mogu se izvesti slijedeći zaključci: 1. Do 22. godine, prosječan postotak preživljavanja (Tablica 1) varira od 42% (Zavidovići) do 82*/o (Bosanska Gradiška). Na istim plohama između provenijencija nisu utvrđene značajne razlike, što znači da postotak preživljavanja ovisi prije svega od uvjeta staništa. Mortalitet je najveći na plitkom pseudogleju i u plitkoj mraznoj jami. 2. Prosječna visina (Tablica 2) varira od 4,4 in (Visoko) do 13,9 m (Zavidovići). Po visinskom bonitetu (Schober) , plohe B. Gradiška, Zavidovići i Kreševo odgovaraju I a Visoko III bonitetu. 3. Prosječni prsni promjer (Tablica 4) varira od 4,8 cm (Visoko) do 16,0 cm (B. Gradiška). 4. Temeljnica (Tablica 4) varira od 1,6 m- ha (Visoko) do 26,6 m2 ha (B. Gradiška). Između ploha postoje značajne razlike i u znatnoj mjeri su uvjetovane brojem stabala i staništem a manje provenijencijom. 5. Volumen vretena stabala (Tablica 6) varira od 6,6 m3/ha (Visoko) do 166 m3/ha (B. Gradiška). Razlike u volumenu su uvjetovane prije svega staništem i brojem stabala, a u neznatnoj mjeri provenijencijom (kao i kod temeljnice). 20 |