DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 93 <-- 93 --> PDF |
STRUČNI ČLANAK — PROFESSIONAL PAPER UDK 630* 91 (729.1) Šum. list CXIV (1990) 527 ŠUMARSKA RAZGLEDNICA SA KUBE Ivan MIKLOŠ* Između dvije Amerike U kubanskom državnom grbu figurira, između ostalog, i jedan zlatni ključ na plavoj pozadini mora, između dva kontinenta. To je »Ključ Zaljeva«, ili »Ključ Novoga Svijeta«, koji simbolizira položaj Kube na ulazu u Meksički zaljev, između Sjeverne i Južne Amerike. Taj se dio Atlantika često naziva i »Američkim Sredozemljem«, a Kuba »Perlom Antila«. Kolumbo je u svom dnevniku 28. 10. 1492. napisao da je to »najljepša zemlja što je ljudske oči vidješe.« Dao joj je naziv J u a n a, u čast prvorođene kćeri »katoličkih kraljeva« Ferdinand a II i Isabele . Tek je kasnije taj naziv promijenjen u današnji. Unatoč geografskoj izoliranosti u prostranom Karibskom moru, Kuba nije jako udaljena od susjednih zemalja: od Haitija svega 77 km, od Jamajke 140 km, od poluotoka Floride u SAD 198 km, a od .meksičkog poluotoka Jukatana 210 km. Po površini, a i po broju stanovnika, može se približno usporediti sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom zajedno, a dužina otoka jednaka je po prilici udaljenosti između Triglava i Đevđelije (si. 1). Po svom obliku Kuba liči na krokodila, okrenutog glavom prema istoku. Kubanski pjesnik Nicolas Guille n (umro 1989. godine) opisuje ju kao »dugačkog zelenog guštera« (»largo lagarto verde«), koji »plovi na svojoj mapi« Karibskom morem. Na Kubi se naziv lagarto (gušter) upotrebljava za veće, a ne — kako bi se moglo očekivati — manje vrste krokodila. Od riječi lagarto nastala je i engleska riječ aligator. U sastav kubanske države ulazi još oko 1600 manjih i većih otoka, grupiranih u 4 arhipelaga — 2 na sjeveru i 2 na jugu. Najveći od tih otoka nalazi se ispod »repa krokodila« i otprilike je 4 puta veći od našeg najvećeg otoka, Krka. Nekada se zvao Išla de Pinos (»Otok borova«), a danas — Išla de Ja Juventud (»Otok mladosti«). Nemirno more stalno se pjeni duž kubanskih obala, dugih više od 5,5 tisuća kilometara, pa se iz aviona lijepo vidi kako je čitav otok obrubljen bjelinom morskih valova. Jedna vrsta vjetra ima specifičan kubanski naziv viento platanero, jer je posebno opasan za plantaže banana. Naime, el platano u španjolskom govornom području znači najčešće banana, iako se njome označuje i drvo platana (Platanus sp.). Kubanske su plaže pješčane, dugačke i široke. Ima ih ukupno oko 300. Jedna od njih, u pokrajini Matanzas na sjeveru otoka, od najnovijeg vremena nosi naziv »Plava Yugoslavia«, u znak priznanja nekim našim poduzećima za višegodišnju suradnju s domaćim privrednicima. 527 |