DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ljaka. Slijedeća mjerenja obavljena su na svim vrstama u listopadu 1969.
godine i studenom 1976. godine, dok su zadnje izmjere obavljene u studenom
1982. godine samo na istraživanim četinjačama, vrstama koje su
postigle i najbolje rezultate na ovoj plohi.


Ovim dendrometrijskm mjerenjima obavljenim u navedenim godinama
obuhvaćeni su slijedeći radovi:


— izmjerena je visina svakog stabla, manja s mjerećom letvom, viša
Blume-Leisovim visinomjerom;
— izmjeren je promjerkom promjer svakog stabla na 5 cm iznad tla;
— na osnovi zadnjih izmjera 1982. godine izračunat je, po uobičajenom
postupku, promjer srednjeg stabla za crni bor, cedar, čempres i primorski
bor. Nakon toga su posječena po tri (3) stabla srednjih promjera
za navedene 4 vrste. S posječenih stabala uzeti su uzorci — kolutovi, na
visinama: 0,30; 1,3; 3,3; 5,3; 7,3 — koji su osnova za analizu debljinskoga,
visinskog i volumnog rasta svake vrste.
Na bazi terenskih podataka izvršene su analize rasta i prirasta istraživanih
vrsta na plohi Klačine.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
4.1. Preživljenje
Podaci o preživljenju istraživanih četinjača prikazani su u tabeli 1.


Posađene i preživjele četinjače na plohi Klačine


Tablica 1.
V r :i t a
Podatak u godini CB PB AC OC
Posađeno (kom.)
Preživljenje (´%:)
Preživljenje C%)
Preživljenje (%)
1958.
1958.
1969.
1976.
1.142
62,5
31,96
30,91
1.123
22,08
18,88
18,88
942
23,14
19,00
16,88
917
36,97
16,36
16,36


CB — crni bor (Pinus nigra Arn.)
PB — primorski bor (Pinus pinaster Ait.)
AC — atlaski cedar (Cedrus atlantica Man.)
OČ — obični čempres (Cupressus sempervirens L.)


Iz podataka predočenih u tablici 1 vidljivo je da se radi o vrlo malom
postotku preživljenja. Na koncu prvog vegetacijskog perioda preživljenje
se kretalo u rasponu od 62,5% do 22,1%. Najbolji rezultati registrirani su
kod crnog bora (62,5´%), zatim običnog čempresa (37,0%) i atlaskog cedra
(23,1%), a najslabiji kod primorskog bora (22,1%).


U listopadu 1969, godine, odnosno jedanaest godina nakon sadnje, podaci
o preživljenju se razlikuju od onih iz prve godine i kreću se od 16,4%
kod čempresa do 32,0% kod crnog bora. Dakle, i dalje najveći broj pre