DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
rastu iznosio 5.733 m:! ili 1,10 m-Vha. U tome prirastu je kako smo naprijed istakli, 83% zastupljen prirast jele. Prema našim prijašnjim istraživanjima prosječni postotak iskorištenja drvne mase jele u šumi iznosi 85%, a prema tabeli 3. u toj iskorištenoj drvnoj masi je sa 93,6% zastupljena jelova pilanska oblovina. Prema tabeli 5. srednji kvalitetni broj ili prosječna vrijednost 1 m3 jelove pilanske oblovinc iznosi 993,43 din/m:i. Naprijed smo naveli da smo jelovu pilansku oblovinu iskoristili pilanskom preradom u piljenu građu sa 68%, a prosječna vrijednost te piljene građe, prema tabeli 7, iznosi 1.217,80 din/m3. Iz navedenog nije nam teško izvesti računicu koliki bi bili manji vrijednosni ili novčani prihodi na tečajnom godišnjem prirastu drvne zalihe ukoliko bi zbilja cijela navedena površina jelovo-bukovih šuma bila zahvaćena sušenjem. Ti manji prihodi bili bi samo na pilanskoj oblovini 715 din/ha, a na piljenoj građi 597 din/ha ili zajedno u proizvodnji iskorištavanja šuma i pilanskoj preradi oko 1.312 din/ha, što je znatan iznos. Ako upravo navedeni podatak primijenimo samo na naš istraživani odjel 61 u gospodarskoj jedinici »Brloško«, koju smo jelovu sastojinu, s obzirom na stupanj oštećenja ili osipanja jelinih iglica nazvali sušenom , onda bi taj (zajedno) manji godišnji prihod, s obzirom na površinu odjela (30,50 ha), iznosio 40.016 dinara , što nije zanemarivo. Ostale računice o smanjenom godišnjem prihodu zbog sušenj a sastojine u ovome radu nijesmo izvodili, iako ta smanjenja prihoda evidentno postoje, kao npr. ono o deklasiranju jelove i´urnirske oblovine u celulozno drvo itd. No, više o tome u kompletnoj studiji koju upravo radimo. H. S eh u Iz (5), kako sam navodi, »bez provjeravanja«, ističe svoja optimistička razmišljanja o razmjerno velikoj otpornosti drva na kemikalije, trovanja i si. On ipak navodi »redukciju širine godova, ili u najgorem slučaju izostanak godova« te »pad prirasta, ali ne i smanjenj e drvn e kvalitete« . Potonje, ovdje istaknuto, očito je tom autoru promaklo — sudeći sa čisto tehnološkog aspekta. Iz našeg istraživanja jasno proizlazi upravo suprotno: sa biljno-fiziološkog stanovišta sušenje stabala uzrokuje razmjerno golemo smanjenje kvalitete drva, tj. deklasiranje drvnih sortimenata iskorištavanja šuma i pilanske prerade te ukupnog primarnog procesa oplemenjivanja drvne sirovine do oblika valoriziranih na tržištu. Stoga »odštete posjednicima šuma koje su plaćali industrijski pogoni«, prema našim istraživanjima, trebale su obuhvatiti i ta deklasiranja. Možemo još navesti da bi trebalo još dodati odštete za štete koje uzrokuju stabla u stadiju sušenja kao prenosioci, pa i rasadišta, štetnih insekata i biljnih bolesti (3). LITERATURA Bibliography 1. Golubović , U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu. Zagreb, 1964. 2. Golubović , U.: Istraživanje praga i granica rentabilnosti pri preradi jelovih trupaca na jarmačama. »Drvna industrija« br. 9—12/1965. |