DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 72 <-- 72 --> PDF |
prijelazu prema visokoj regularnoj šumi. Ona pak u odjelu 61, u gospodarskoj jedinici »Brloško« na području Šumarije Fužine, isto je jelova preborna sastojina grupimične strukture i isto na prijelazu prema visokoj regularnoj šumi, ali sa stupnjem oštećenja jelovih stabala ili osipanja iglica »3« i »4«, što definira njezino jako oštećenje i potpuno sušenje stabala. Kada navodimo jako , onda mislimo na ona stabla što izgledaju očupana, preguljena, izobličena, malodrvna i sa malim asimilacijskim aparatom, dok ppotpun o sušenj e predstavljaju stabla koja su potpunoma požutjela, odnosno odumrla. Upravo u tim jelovim sastojinama je 1989. godine izvršena redovita sječa i izrada jelovih stabala na kojima smo mjerili sve relevantne podatke vezane za postavljeni cilj istraživanja. Dakako da smo za ta mjerenja prethodno izradili posebnu metodu rada i primijenili je podjednako na obje istraživane sastojine, odnosno u objema sječinama. Kod svakog posječenog jelovog stabla izbrojali smo na panju i na svakom prerezu trupaca do 24 m od panja broj godova (pod kutem od 90°) u posljednjih 10 cm drva od kore i utvrdili aritmetičke sredine. Taj nam je podatak bio potreban zbog toga što smo željeli utvrditi koliko je bilo potrebno godina zdravoj , a koliko sušeno j jelovoj sastojini, odnosno njihovim stablima da prirastu tih 10 cm ili povećaju promjer (odebljaju) za 20 cm. Nakon toga smo na istim mjestima, znači na panju i na prerezima trupaca udaljenosti do 24 m od panja, odbrojali posljednjih 30 godova (opet pod kutem od 90°) i izmjerili im širinu u milimetrima. Time smo željeli utvrditi da li i koliko sušen a sastojina zaostaje u prirastu drvne mase za onom zdravom . Za posljednjih 30 godova smo se odlučili zato što je ozbiljnije sušenje jele na području Šumarije Fužine primijećeno upravo prije 30 godina kada je i bio ozbiljniji napad, da ne kažemo kalamitet, moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella) u nekim odjelima te šumarije. Po našoj unaprijed izrađenoj metodi rada — mjerenja su se trebala obaviti na panju i na svakom 4-tom metru od panja uvjetujući da se jelovi pilanski trupci izrađuju u 4-metarskim dužinama. Međutim, organizatori sječe i izrade jelovine su nas uvjerili da im krojenje pilanskih trupaca u tim dužinama povisuje troškove sječe i izrade, te izvoza i prijevoza trupaca za cea 30%, s obzirom na postojeću mehaniziranost tih radova, pa smo zato pilansku oblovinu bili prinuđeni krojiti u 8- metričkim dužinama i na tim mjestima (prerezima) obaviti navedena mjerenja. U pravilu do 24 m od panja krojena su po tri pilanska trupca dužine 8 m, a iznad 24 metra izrađivana je intermetrička roba koju smo zanemarili, ali samo u ovome našem obračunu, dok smo je u daljnjem postupku itekako pratili. Sve obrađene podatke navedenih mjerenja, ali samo u njihovim sumarnim iznosima i prosjecima, donosimo u tabeli 2, odnosno tabelama 2a i 2b. Strukturu pak korisne drvne mase izrađene u zdravoj i sušeno j jelovoj sastojini donosimo u tabeli 3, a samo kvalitetnu strukturu jelove pilanske oblovine iz obje sastojine donosimo u tabeli 4. U tabeli 5. donosimo sumarne vrijednosti pilanske oblovine iz zdrav e i sušen e jelove sastojine, te prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve po jedinici proizvoda (1 m3), koji su nastali na temelju kvalitetne strukture iz tabele 4. i jediničnih cijena sortimenata što su bile na snazi u momentu istraživanja (1989.). U tabeli 6. pak donosimo postotno učešće pilanske oblovine po kvalitetnim klasama u drvnoj masi i vrijednosti te drvne mase. |